Borromeu Hakerek Livru Rua ! Xanana Husu Joven Lee Livru, Leitura Tulun Ema Sai Matenek

Imajem : Primeiru-Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão iha Salaun SENOFA Dili Tersa-feira 12/08/2026.
SAPNewsTL, Dili – Primeiru-Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão apela ba juventude Timor-Leste atu haburas kultura leitura hodi dezenvolve kapasidade no hanoin kritiku tanba edukasaun la depende de’it ba universidade, maibé liu husi leitura no buka hatene.
“Uluk universidade la iha, ami buka aprende, buka komprende no hatene tanba sa ? Ida ne’e liuhusi leitura beibeik.” Dehan Primeiro Ministro Kay Rala Xanana Gusmão ba jornalista sira iha Salaun SENOFA Dili Tersa-feira 12/08/2026
PM Xanana Gusmão hatutan, nia rasik hetan aprendizajen liuhusi leitura, maski nia edukasaun formal to’o nivel sekundária iha Makassar, Indonézia.
“Ha’u sekundária iha Makassar no ha’u sai husi sekundária de’it, maibé saida mak ajuda hau? Leitura beibeik. Ida ne’e mak Professor Martinho Borromeu hatudu iha livru ne’e.” Nia hatutan.
Xanana husu ba juventude sira atu la husik sira-nia mentalidade no hanoin sai limitadu, maibé kontinua lee livru atu dezenvolve matenek no kapasidade atu komprende realidade.
“Ha’u husu ba joven sira, labele estraga imi-nia mentalidade, imi nia hanoin, atu imi sai ema ne’ebé matenek.”
Xanana Gusmão konsidera filosofia nu’udar elementu importante atu ajuda ema dezenvolve hanoin no komprensaun liuliu bainhira ema lee no reflete kona-ba buat ne’ebé akontese iha sosiedade.
“Filosofia mak halo ita hanoin, ita-nia serebru la’o. Tanba ne’e ha’u husu ba ita boot sira lee livru rua ne’e, la’ós atu haree de’it ba hau-nia imajen. Ha’u-nia imajen la vale buat ida. Ema nia aman (Mateus Borromeu) mak tau ha’u nia naran no imajen, maibé hau la vale buat ida. Lee livru ne’e no aprende husi nia. ” Informa Xanana Gusmão.
PM mos konsidera livru ne’e importante tanba aborda filosofia, étika no hanoin husi ema sira ne’ebé hakerek kona-ba tema hirak ne’e.
“Iha livru ne’e temi filosofia, temi étika no kaer ema sira ne’ebé filosofia, sira ne’ebé hakerek kona-ba buat sira ne’e hotu. Ha’u gosta no apresia teb-tebes livru ne’e. Ida ne’e halo ha’u admira, ita boot tanba bele lee, bele komprende no haree kada hanoin ne’ebé boot tebes. Ida ne’e mak ita-nia rai presiza.”Nia afirma.
Nia mos kompartilla esperiénsia durante períodu konflitu, inklui interasaun ho militar Indonézia, no hateten, kapasidade atu hanoin kritiku importante atu komprende konflitu no istória.
“Bainhira militar Indonézia husu ha’u, oho soldadu Indonézia hira?’, ha’u dehan zero. Susuk de’it ha’u la oho. Ha’u la oho soldadu Indonézia tanba ha’u komandante, maibé tanba ha’u bele hanoin mesak, hanoin matenek.” Xanana Gusmão esplika.
Nia subliña, leitura barak bele ajuda ema dezenvolve hanoin no aplika koñesimentu iha moris liuhusi edukasaun no filozofia.
“La’ós de’it aprende mobiliza, maibé aprende mos lee, aumenta ita nia kbiit no ita nia hanoin. Leitura mak importante atu ita bele komprende no aplika buat ne’ebé ita aprende.”
Xanana mos lembra esforsu atu harii fila-fali eskola iha Soibada ho objetivu atu preserva memória no istória edukasaun iha Timor-Leste.
“Ha’u hakarak harii fila-fali eskola iha Soibada, primeiru hodi kaer memória uluk nian, tanba mestre eskola sira sai husi ne’ebá.”
Iha fatin hanesan, Professor Martinho Borromeu esplika, livru ne’ebé nia hakerek bazeia ba konversa no peskiza kona-ba trajetória, hanoin no esperiénsia Xanana Gusmão.
“Livru ida ne’e nia opsaun rua dahuluk ko’alia kona-ba ninia istória uluk, moris iha ai-laran no kaer kilat, no mos perspetiva ema seluk kona-ba akontesimentu sira ne’ebé liu tiha ona.” Dehan Martinho Borromeu.
Nia konta, livru ne’e mos foka ba tema étika polítika, dame, moris no esperansa, ho konsiderasaun ba istória Timor-Leste husi tinan 1975 no períodu konflitu.
“Titulu rua ne’e mak ‘Etika husi Polítika’ no ‘Dame ho Moris no Esperansa’. Ha’u haree istória husi 1975, inklui ninia akompañamentu iha tempu funu.”
Martinho Borromeu argumenta, nia halo rekonsiliasaun entre memória pasadu, perdaun no legadu liuhusi relasaun entre pensamentu, liafuan no asaun.
Kona-ba prosesu hakerek, Martinho Borromeu informa, nia presiza tempu tinan rua atu kompleta livru ne’e no depois buka oportunidade atu diskute ho Xanana Gusmão.
“Ha’u hakerek livru ne’e durante tinan rua. Bainhira livru sai di’ak tiha, ha’u hakbesik ba nia-na’in hodi husu kona-ba nia hanoin, no nia autoriza.”
Nia afirma, prosesu publikasaun livru ne’e hala’o liuhusi esforsu rasik no apoiu husi entidade publikasaun iha Jakarta.
“Laiha ema ida mak apoiu ha’u iha inísiu, maibé ha’u uza ha’u-nia kosar. Depois ha’u husu emprezária iha Jakarta, Nas Media, atu publika.”
Livru ne’e publika iha versaun tolu (3) ho objetivu atu bele asesível ba públiku ne’ebé luan liu, inklui relasaun Timor-Leste ho ASEAN no CPLP. Nia parte sei kontinua hakerek tan livru kona ba Xanana nia eskola no promete sei fahe Livru ne’e ho gratuita ba estudantes sira.
“Livru ne’e iha versaun tolu língua: Portugés, Inglés no Melaiu, tanba Timor-Leste tama ona iha ASEAN no membru CPLP.”
“Ha’u sei hakerek livru ida kona-ba nia eskola, no ha’u promete sei fahe gratuitamente ba estudante sekundária sira. Ida ne’e la’ós ligadu ho polítika, maibé ita merese atu lee no hatene ita-nia avo sira nia istória no matenek.” Nia subliña.
Nia apela ba juventude Timor-Leste atu lee no aprende husi istória nasional, tanba leitura konsidera nu’udar dalan ida atu aumenta koñesimentu no komprensaun kona-ba nasaun.
“Ita merese duni atu lee no hatene ita-nia avo sira nia istória no matenek. Se de’it bele produz livru sira liuliu kona-ba ita nia avo sira, ida ne’e importante ba jerasaun foun.” Nia dehan
Edisaun livru ne’e iha lian Portugés no Inglés imprime iha Indonézia no publika liu-hosi PT Nas Media Indonesia, Jakarta, no UNDANA Press.
Serimónia lansamentu ne’e partisipa hosi Reitór SENOFA, Padre Natalino da Costa, seminaristas, Universitáriu hosi UNTL, família Professór Martinho Borromeu no konvidadu sira seluk.


