UNFPA & MSSI Asina Akordu Reafirma Kompromisu Kombate Violénsia Bazeia Ba Jéneru

Imagem : Representante UNFPA iha Timor-Leste Navchaa Suren & Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun Verónica da Dores iha Kaikoli, 24/08/2026.
SAPNewsTL, Dili : United Nations Population Fund (UNFPA) asina Nota Entendimentu ho Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) hodi kontinua fo apoia kombate Violénsia Bazeia ba Jéneru iha Timor-Leste.
Representante UNFPA iha Timor-Leste Navchaa Suren hatete, “Ohin, ami asina Memorandu Entendimentu ho Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun hodi kontinua ami-nia parseria atu apoia esforsu Ministériu nian hodi kombate Violénsia Bazeia ba Jéneru iha Timor-Leste”. Dehan Representante UNFPA iha Timor-Navchaa Suren iha Salaun MSSI Kaikoli, 24/08/2026.
Serimónia ne’e nu’udar kompromisu ida atu asegura katak bainhira feto ka labarik-feto ida hetan violénsia buka asistensia, hetan duni ema atu rona nia, apoiu nia, no fo protesaun.
“Ita hatene katak VBJV sai nafatin dezafiu ida. Tuir DHS 2016, feto ida husi feto tolu (38%) hetan ona violénsia fíziku ka seksuál durante sira-nia moris. Kuaze 60% hosi sira sei nunka buka tulun tanba tauk, moe, no falta konfiansa iha servisu sira”.
UNFPA apoia Timor-Leste DHS 2025–2026, servisu besik ho Ministériu Finansas no INETL. Relatóriu prinsipál, ne’ebé sei lansa iha Outubru, sei fornese dadus atualizadu kona-ba VBJ.
“Ami hein atu haree mudansa pozitivu iha indikadór xave sira, enkuantu evidénsia foun sei ajuda ami atu avalia progresu no forsa hosi intervensaun no programa sira ne’ebé definidu”.
UNFPA nia Rezultadu Transformasaun Globál ida mak atu hakotu violénsia bazeia ba jéneru no prátika prejudisiál hasoru feto no labarik-feto sira. Prevene VBJ hametin kapitál umanu, fó kbiit ba feto no labarik-feto sira atu partisipa tomak iha edukasaun, serbisu, no moris komunidade nian, no kontribui ba família, komunidade sira ne’ebé metin, no ekonomia ida ne’ebé inkluzivu no sustentável liu.
UNFPA fornese ona apoiu estratéjiku, informadu ho evidénsia, no koordenadu, husi estabelese Fatin Seguru sira no fó formasaun ba fornesedór saúde sira to’o avansa edukasaun seksualidade komprensivu, relasaun saudavel, norma sosiál pozitivu sira, envolvimentu komunitáriu, sistema dadus VBJ ne’ebé forte liu, prevensaun VBJ no resposta tersáriu, no resposta VBJ nasionál liña solidaria.
“Tuir ami-nia Programa País UNFPA foun ba Timor-Leste ba tinan 2026-2030, ne’ebé hetan aprovasaun husi Governu, ami-nia área apoiu prinsipál ida sei kontinua sai hanesan prevensaun no resposta ba VBJ. Ami nia apoiu servisus orientadu hosi prioridade no planu nasionál sira hanesan Planu Asaun Nasionál kona-ba VBJ 2022–2032”.Nia sublinha
Representante UNFPA ne’e hatutan parseria ne’e hanesan testamentu ida ba kompromisu hamutuk atu asegura katak bainhira feto ka labarik-feto ida hetan violénsia, nia hetan tilun nebe bele rona nia, proteje, no fornese ho kuidadu no apoiu ne’ebé nia presiza.
“Ita-nia kompromisu hamutuk nakfilak ba asaun ho koordenasaun multi-setoriál, jestaun kazu, kapasidade fronteira, sistema referénsia, jestaun dadus no informasaun. Ami mós trata hela ekipamentu ICT no mobiliáriu eskritóriu nian hanesan ami nia kontribuisaun modestu hodi apoia Servisu Liña Solidaria / Liña Ajuda VBJV nian”.
Ekipamentu ida-ne’e sei ajuda liga operadór liña direta sira ho sobrevivente sira no fasilita asesu ba kuidadu no apoiu salva-moris ne’ebé sira presizavliu hosi xamada ida ba 116, labele remata ho konversa ida iha telefone deit. “Ida-ne’e tenke liga sobrevivente sira, tuir sira-nia nesesidade, ho jestaun kazu, planeamentu seguransa, kuidadu saúde, apoiu psikososiál, protesaun polísia, abrigu, no justisa. Ninia susesu sei depende ba kualidade, disponibilidade, no koordenasaun servisu sira iha liña solidaria nia kotuk”.
“Mai ita servisu hamutuk atu hakotu violénsia bazeia ba jéneru no hari’i sosiedade ida ne’ebé feto no labarik-feto hotu-hotu bele moris livre husi violénsia no diskriminasaun, la haree ba ninia background ka sirkunstánsia”.
Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun Verónica da Dores haktuir iha era teknolojia presiza tebes iha protesaun ba labarik no feto sira hodi bele livre hosi abuzu, diskriminasaun no exploitasaun.
“Kooperasaun ne’e importante tebes, apoiu ekipamentu hosi UNFPA sei ajuda no kria espasu adekuadu, linha solidáriu ne’e sei uza mekanizmu ne’ebe asesivel, konfedensial, responsivu no seguru”.
Governante ne’e konsidera koooperasaun refere importante tebes ba protesaun sosial liliu protesaun ba labarik, feto no komunidade sira.
“Ba vítima sira bele uza telephone, sai primeiru pasu hodi asegura seguransa no protesaun ba vítima sira, kooperasaun ne’e importante tebes atu apoia esforsu hamutuk iha area protesaun sosial, apoia família, protesaun labarik no komunidade sira”.
Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun mós fo apresiasaun ba parseiru sira hanesan UNFPA, Childfund no UNICEF ne’ebe iha kompromisiu hodi kontribui ba prosesu dezenvolvimentu nasionál.


