CO25 Sei Públika Istória Rezisténsia 1974-1999, Volume A1 Iha Tempu Badak

Imajem : Prezidente Komite Orientador 25 Constancio Pinto iha palasiu Governu (05/08/2024). Foto : Juvita Guterres

SAPNewsTL, Díli – Primeiru Ministru (PM) Kayrala Xanana Gusmão hala’o enkontru ho Komite Orientador 25 (CO25, sigla Portugés) ne’ebe hakerek no halo peskiza hakerek istoria kona-ba resistênsia Timor-Leste, no entrega volume 1A ne’ebe sei publika iha tempu badak.

Komite Orientador 25 (CO25) ne’ebe hakerek no halo peskiza hakerek istória rezistênsia Timor-Leste ne’e hasoru Primeiru Ministru iha tinan hirak liu-ba hodi lansa resultado servisu komite orientador 25 nian.

Prezidente Komite Orientador 25 (CO25) Constáncio Pinto  ho ekipa entrega volume 1A istória rezistensia tinan 1974-1975 ba Primeiru Ministru Kayrala Xanana Gusmão ne’ebé sei públika iha iha tempu badak.

“Ohin ami entrega volume 1A ne’ebe sei públika  ba Primeiru Ministru, volume 1A ne’e  ko’alia kona-ba ita nia historia rezistensia tinan 1974-1975, livru ne’e iha pajina hamutuk-400 resin ne’ebe sei halo lasamentu iha tempu badak”, hatete Prezidente Komite Orientador 25 Constancio Pinto ba jornalista iha palasiu Governu (05/08/2024).

Lider Komite Orientador 25 ne’e informa, Primeiru Ministru  rasik sei apoiu CO25 hodi kompleta sira nia servisu, sira produz livru hamutuk  volume 6 ne’ebe sei públika, no tinan ne’e sei públika livru volume 1A  iha tempu badak no livru sira seluk sei públika iha tinan tuir mai.

“Ami nia enkontru ho Primeiru Ministru furak tebe-tebes tamba nia  rasik sei kontinua fo apoiu ba CO25 hodi kompleta nia servisu, livru hamutuk  volume 6 ne’ebe mak sei públika, no tinan ida ne’e sei públika  livru volume 1A  iha tempu badak no livru sira seluk sei públika iha tinan tiur mai”.Constáncio Pinto informa

Komite Orientador 25 sira hakerek istória Timor nian hahu husi luta to’o hetan independénsia (tinan 1974-1999), laos deit istória iha rai-laran maibe  iha rai-liur tamba dezenvolvimentu ukun rasik aan, ko’alia mos kona-ba frente tolu husi movimentu solidariedade sira.

“Ami hakerek história kona-ba ita nia luta ne’ebé hahu husi tinan 1974-1999,  ita sei hakerek hotu, la’os de’it historia iha rai- laran  maibe mós iha rai-liur, tamba desenvolvimentu luta ba ukun rasik aan ne’e  ko’alia kona-ba luta  frente klandestina, frente armada no frente diplomatika husi movimentu solidariedade sira”.

Prezidente Komite Orientador 25 akresenta, hakerek livru história la fasil, presiza tempu naruk hodi buka dadus ho lolos no tenke halo peskiza ba faktus sira. CO25 kria iha 2017-2018 foin hala’o servisu, maibe iha dezafiu barak iha orsamental tanba mudansa governu no pandemia Covid-19 foin hahu servisu lolos iha tinan 2019, bainhira parlamentu nasional aprova osan sufisiente 500 mil no konsege halo konferensia iha Timor laran tomak, hala’o viajen ba rai-liur hodi rekolla dadus.

“Hakerek livru  istória ne’e laos hanesan hakerek biografia ne’ebe fasil maibe presiza  tempu naruk tebes atu hetan dadus ne’ebe loos no tenki halo  peskiza  diak ba faktu sira”.

“CO25 kria iha 2017-2018 foin hala’o servisu diak, maibe iha dezafiu barak mós osamental  tamba mundansa governu no pandemia Covid-19, ami foin servisu loos   iha tinan 2019,  bainhira Parlamentu Nasional aprova osan mak sufisiente 500 mill no konsege halo konferénsia  iha Timor laran tomak,  halo viajen ba rai liur rekolla dadus maski to’o agora dadus konsege finaliza dokumentu husi Portugal no Australia”.

Responsavel maksimu ne’e CO25 ne’e sublinha, Livre Volume 1A ne’e ko’alia kona ba luta libertasaun povu maubere nian no volume A2 kona ba Repúblika Demokrátika Timor-Leste nia sistema governasaun durante okupasaun indonézia.

“Volume 1A ne’e  koalia kona- ba jenesis nia luta libertasaun povo maubere nian, volume pre-istoria haree kona-ba ita nia orijen rai ida no  povo ida ne’e, volume segundu  ko’alia Republika Demokratika de Timor -Leste (RDTL, sigla poerugés) sistema governasaun durante okupasaun  Indonezia ,volume seluk tan koalia kona-ba  organizasaun  rezistensia nia base apoiu iha ai-laran ho frente klandestina ne’ebe tinan barak”.

Enkuantu, livru sira ne’ebe Komite Orientador 25 hakerek hamutuk volume ne’en 6, volume 1A iha pajina 400, livru  ne’ebe  ko’alia kona-ba frente klandestina iha pajina 600 bele to’o 1.000, livru hirak ne’e hakerek iha lian-Tetun.

Jornalista : Juvita Guterres

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )