Ema Barak Sei Konsume Bee Mota, PN-BESI-TL Kestiona Alokasaun OGE 2023

Imajen Komunikadu Imprensa husi PN-BESI-TL, HAK, FHTL kona-ba alokasaun OJE 2023 ne’ebe minimu ba setor bee no saneamentu

SAPNewsTL, DILI – Plataforma Nasional Bee, Saneamentu no ijene Timor-Leste (PN-BESI-TL) halo kominikadu imprensa relasiona alokasun OJE 2022 no proposta OJE 2023 ba setor bee Saneamentu no ijene ba munisipio 6 inklui teritoriu laran tomak iha Timor Leste ne’ebe ho pursentu kiik maske ema barak sei halerik ba bee moos no saneamentu iha teritoriu nasional.

Tuir porta voz PN-BESI-TL Januario Amaral hateten estabelesimentu bee no saneamentu iha Timor-Leste atu diak ONG tenke tau matan ba prosesu politika

“Razaun prinsipal husi estabelesimentu rede ne’e oinsa atu hola papél iha servisu advokasia ba setor bee , Saneamentu no ijiene iha Timor-Leste, hanesan prosesu ida atu garante partsipasaun ONG nasional sira hodi tau matan ba prosesu politika no dezenvolvmentu setor Bee, Saneamentu no ljiene iha Timor-Leste, nune’e bele lori dezenvolvimentu ne’ebe inkluzivu ba Povu liga ho setor Bee, Saneamentu no ijene”, dehan portavoz koordenador Plataforma Nasional Bee, Saneamentu no ijene Timor-Leste (PN-BESI-TL) januario Amaral de jesus ba jornalista iha salaun HAK, Quarta-Feira (09/11/22).

Nia realsa katak bee sai hanesan fontes universal ba moris tanba ne’e sosiendade hotu-hotu tenke hetan bee ho sufisiente

“Ita hotu hatene katak, Bee moos no Saneamentu mak objetu ida ne‘ebe labele haketak husi Ema sira moris inklui sai hanesan fonte ba dignidade moris ema nian, nune’e rekoinese iha enkuadramentu legal sira mak, asesu ba bee no Saneamentu ne‘ebe sufisiente, seguru, asesivel no sustentavel ba ema hotu mak diretu baziku husi povu hodi garantia moris loron-loron nian ho dignu, ne’ebe hatuur ona iha Konstituisaun RDTL, artigu 6 ko’alia kona-ba objetivu Estadu nian, liu-liu iha versikulu (e) hari’i sosiedade ida ne‘ebe iha justisa sosial hodi hakiak sidadaun Sira nia moris diak ba isin no klamar”.Nia informa

Porta vos ne’e haktuir katak dadus populasaun ne’ebe mak seidauk asesu ba bee mos mai husi munisipiu viqueque,Baucau,Ainaru,Aileu,Ermera, inklui capital Dili hanesan suku Kamea

“Husi rezultadu monitorizasaun iha periodu fulan Outubru 2022 Suku Kamea , Aldeia Lenuk Hun ho uma kain 127, mak asesu bee matan antigu dezde portuges nian, Komunidade Aideia Ai-Lelehun uma kain 284 mak asesu bee mota, Munisipiu Viqueque-Postu Viqueque Villa Suku Bibseo-Aldeia Haree Oan iha uma kain 190 mak asesu ba bee matan/mota iha uma kain 690 asesu ba bee posu, iha Suku bulale, Aldeia Heni huta Postu postu administrativu Ossu uma kain 70 mak asesu bee matan,iha Munisipu Baucau-Suku Tequinomata-Aldeia Samagia iha uma kain 70 mak asesu bee matan Munisipiu Ainaro Postu Ainaro Vila Suku Casa-Aldeia Lai lima iha Uma kain 211 mak asesu ba bee mota, Munenpiu Aileu-Postu Aileu Vila Suku Aisirimou Aldeia Hudi Laran iha uma kain 300 mak asesu bee posu maibe tempu bailoro bee maran. Sira asesu ba bee matan iha Aldeia Enkuatun uma kain 52 asesu ba bee matan antigu, Munisipiu Ermera -Postu Ermera Suku Lauala Aldeia None Bite iha uma kain 130 mak la asesu bee ho diak asesu bee matan ho mota”.tenik nia

Iha fatin hanesan kordenador Asosisaun HAK sabino mendonsa, hatutan tuir analiza SDA katak atu atinze meta PEDN orsamentu ne’ebe mak aloka ba formesementu Bee Moos porvolta $39.4 milaun maibe realidade povo kontinua halerik bebeik ba Bee mos

“Iha realidade timor-oan barak mak kontinua halerik ba Bee moos no Sansamentu ne’e katak la adekuadu, asesivel no sustentivel, Situasaun problema la asesu ba Bee moos la’os akontese deit iha areia rurais ou munisipiu sira maibe Suku sira iha Dili hanesan Kapital nasaun nian kontinua asesu de’it ba bee mota no Bee matan antigu sira, no tuir analiza husi Service Delvery Assesment (SDA) katak atu atinje meta PEDN mak kada tinan tenke aloka orsamento porvolta $39.4 milaun ba Fornesementu Bee moos, Saneamentu aloka orsamentu porvolta $16.4 miliaun, Nune’’e mos orsamentu ba Manutensaun ao Operssaun provolta $7 milaun ($5 miliaun Bee moos no $2 miliaun ba Sanementu )”.nia sublinha

Aliende ne’e mos hatutan husi Organizasaun ofisial advokasia FHTL Jeronimo Gomes katak objetivu prinsipal husi komunikadu imprensa ne’e relasional ho OJE tinan-tinan ne’ebe mak aloka orsamentu kiik ba bee no saneamentu

“Komunikadu imprensa ne’ebé mak halo bazeia ba diskusaun OJE nian ne’ebe mak la’o hela ita kontinua nafatin hanensan ohin uza Hela dadus 2015 nian Tanba Ita Nia governu la konsege halo sensus kada tinan no tinan 5 mak halo fali dadus sira ne’ebé tuir area kobertura kada organizasaun Sira halo, Ita nia OJE alokasaun ba setor bee mos menus liu tanba ne’e mak ami halo komunikadu emprensa husu governu atu aumenta porsentu 3% hodi bele aumenta bee mos iha teritoriu laran tomak”. nia hakotu

Jornalista  : Antonio Tilman

Editor         : Ekipa Editorial

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )