Irmã Zélia Konsidera Loron FALINTIL Momentu Osan-Mean & Dignifika Eroi Sira

Imajem : Irmã Zélia Soares de Oliveira, H.Carm
SAP News TL, Díli : Tinan 50° Loron FALINTIL, Irmã Zélia Soares de Oliveira, H.Carm konsidera nu’udar momentu osan mean hodi dignifika eroi sira ne’ebe dedika sira-nia vida ba Timor-Leste nia ukun rasik an.
Lia menon ksolok ho domin no respeito!
Iha momento kmanek ida ne’e, ha’u ata konvida Ita hot-hotu atu bele hasa’e Ita nia agradecimento ba Aman Maromak ne’ebé fó iis foun atu Ita bele kontempla natureza ninia furak, ho matak malirin ida lolos no haksolok ba loron bo’ot ida ohin, komemorasaun Loron FALINTIL ba dala lima nulu, hodi dignifika eroi sira ne’ebé fó vida ba luta libertasaun nian.
Tinan limanulu, tinan osan mean, tinan ida ne’ebé nakonu ho grasa Maromak nian. Ita moris tuir nafatin realidade rai doben ida ne’e, maske ho susar no matan-ben, ita apreende liu hosi susar uluk nian, no Na’i Maromak rasik mak hakonu Ita nia-an ho manifestasaun domin no perdaun nian, nune’e ita livré hosi inimigo, livré hosi sala no nakukun nia laran; to’o ikus Ita manan hodi haburas luta libertasaun RDTL.
Tinan limanulu liu tiha ona, buat ida-ne’ebé susar atu hamosu mosu duni no tuir Maromak nia hakarak, mehi ida sai fali nu’udár moris tebes. Maibé povo ne’e tahan maka’as hasoru funu no terus no laiha povo seluk tahan funu no terus hanesan Timor oan.
Excelência sira
Ita hanoin ba tinan limanulu liu bá, hanoin ba tinan ida ne’e nian no mós tinan sira seluk iha oin..Ita hanoin ba passado, ba oras ida ne’e no ba futuro aban bainrua nian…
Kada tempo, ita sei hasoru dezafíu, rísku, perigo oi-oin, no mós oportunidade. Lider sira tenke hatene hili no haburas hosi oportunidade. Lider sira tenke hatene hili prioridade nasionál ne’ebé bo’ot no tau matan ba.
Dalan ida ne’ebé nakloke atu identifika dezafíu mak ida ne’ebé bele hili prioridade no mós hametin lala’ok ne’ebé presiza ho ekipa téknika-profesional no mós ho esperiência; serbisu ho onestidade no laran-moos ho espíritu sakrifisiu;
“Ita tenke hala’o ita nia moris ho maneira simples, nune’e ita iha opsaun ba ema ki’ak no kbiit la’ek sira ou ba sira ne’ebé presiza liu tan Ita nia tulun”.
Mai Ita sei itensifika jéneru nia igualdade, hadia dezekilibriu sosiál, halakon moris ki’ak rabat rai no labarik hamlaha, promove programa hodi fó tulun ba labarik no joven sira ká mai Ita haree nafatin injustisa sosiál?
Mai Ita haburas uluk dezenvolvimento rural, agrikultór ki’ik-oan atu hala’o lisuk hamutuk hodi hetan independência alimentar, han di’ak, bee-moos no sanamentu, saúde ba ema hot-hotu, (halakon moras Tuberkuloze no Dengue, nsst…), edukasaun no kualidade hosi nível oi-oin….
Timor Leste moris mai hosi mehi no Ita hotu mesak peregrinos da esperansa iha Tinan Jubileo ida ne’e; ita la’o ba to’o dalan santidade nian hodi husu perdaun ba Maromak ba Ita nia sala sira; atu Ita bele iha fuan bo’ot hodi hadomi no perdua ba bebeik; ne’e mak naran rekonsiliasaun ida lolos.
“Ita bele haré nasaun ida riku, ho ema moris iha ksolok, ho dame iha umakain no iha eskola, iha bairro no iha estrada, hanesan moris ho Maromak nia bensaun ba familia Timor tomak”.
Demokrasia hanesan duni. Vida la’o ba oin nafatin. Nasaun ne’e mos sei la’o nafatin; dezafíu mesak bo’ot, oportunidade mós bo’ot. Nasaun presiza ita hotu. Sei laiha ne’ebé halakon. Sei iha de’it ksolok ba Ita nia demokrasia ne’ebé maske joven hela maibé dinámika no buras abut ona iha ita-nia kultura no identidade.
Excelência sira
Ita ida-idak hala’o Ita nia kna’ar ho neon moos, la foti-an no serví ho laran tomak, ho sentimento nasionalízmu no patriotízmu hodi hateke nafatin ba oin; hametin ho dame no estabilidade ne’ebé presiza duni hodi bele harii no hatur Estadu Demokrátiku ida que di’ak liu hotu.
Timor ne’e ida de’it, hosi loro sa’e to’o loro monu, hosi tasi feto to’o tasi mane, Ita mesak Timor oan; la fihir kulit ká rasa, kultura ká lisan adat nian; la haketak riku ká ki’ak; la dehan matenek ká beik; maibé hot-hotu hamutuk ho identidade Timor nian, no hamutuk fó liman ba malu hodi halo di’ak ba Ita nia rain.
Agradese ba eroi sira uluk.
Agradese ba eroi sira ohin nian no sei mosu eroi foun ba nafatin.
Parabéns & parabéns ba FALINTIL sira hotu
Viva FALINTIL, Viva F-FDTL
Viva Povu Maubere
Viva Timor-Leste
RAEOA, 20/08/2025