Jeneral Falur Halo Tinan 70, Selebra Iha Nia Rai Moris-Fatin

Imajem : Tenente General FALINTIL-FDTL Falur Rate Laek selebra aniversáriu ba dala 70 iha Viqueque, 09/07/2025
SAPNewsTL, Viqueque : Tenente General FALINTIL-FDTL Falur Rate Laek kompleta tinan 70 no selebra iha nia rai moris fatin postu administrativu Ossu, Munisípiu Viqueque.
Daniel da Silva – SAPNewsTL
Parabéns no Parabéns Jeneral Falur Rate Laek, moris naruk no saúde diak nafatin hodi servi povu no nasaun Timor-Leste.
Tuir mai, Biografia, Tenente-General Domingos Raúl “Falur Rate Laek”
Naran: Domingos Raúl “Falur Rate Laek”, Moris iha 9 Jullu 1955, iha Samaliu, Suku Ossu, Distritu Viqueque, Timor-Leste.
Kargu/Funsaun: Tenente-Jenerál, Xefe Estadu-Maiór-Jenerál FALINTIL-FDTL nian.
1. Infánsia no Edukasaun
Domingos Raúl “Falur Rate Laek” moris iha Samaliu, iha suku Ossu, iha Viqueque, iha loron 9 fulan-jullu tinan 1955. Mai hosi família agrikultór ne’ebé simples, nia nu’udar oan dahaat hosi maun-alin sanulu-resin-rua. Nia hahú nia edukasaun primária iha tinan 1964, remata iha tinan 1968 iha Loi-Huno, Ossu. Iha tinan 1973, nia tuir kursu intensivu Monitor Eskola nian.
2. Luta ba Ukun Rasik An
Ho invazaun Indonézia iha Timor Lorosa’e iha 7 Dezembru 1975, ho idade tinan 20, Falur Rate Laek envolve tiha ona iha apoiu lojístiku ba FALINTIL, ne’ebé hala’o operasaun nu’udar liman kroat armada FRETILIN nian. Durante invazaun, nia organiza populasaun ba rezisténsia iha Ossu.
Entre Janeiru 1976 no Setembru 1977, nia servisu hanesan Asistente Polítiku iha Rejiaun Ravinas no zona kosteira Leste. Iha Setembru 1977, nia hetan transferénsia ba Setór Sentrál-Leste, iha ne’ebé nia asume kargu nu’udar Komandante Kompañia Forsa Autodefeza nian to’o tinan 1978.
Durante períodu ne’e, Operasaun Serku no Anikilamentu ne’ebé hala’o hosi forsa Indonézia sira halo rezisténsia barak lakon iha kampo batalla.
Iha tinan 1979, tanba difikuldade ne’ebé hasoru no destruisaun ba baze apoiu sira, Falur Rate Laek entrega-an ba militár Indonézia hodi proteje nia ema sira no kontribui nafatin ba rezisténsia.
3. Kontinuasaun ba Luta no Reorganizasaun
Husi tinan 1980 to’o 1983, nia asumi kargu nu’udar Komandante 2ª Kompañia MIPLIN (Milísia Populár ba Libertasaun Nasionál), fó apoiu ba gerrilleiru sira ho informasaun no lojístika. Iha tinan 1984, kaer kargu nu’udar 2º Komandante ba 3º Kompañia FALINTIL nian.
Iha tinan sira tuir mai, nia hetan nomeasaun nu’udar Komandante Kompañia A Unidade 4 FALINTIL nian no, iha tinan 1985-1989, Komisáriu Polítiku ba rejiaun Viqueque a Same.
Iha tinan 1997, asumi kargu nu’udar Komandante no Sekretáriu Rejiaun 3, ne’ebé kobre Viqueque, Manatuto, Aileu no Same, mantein kna’ar ne’e to’o tinan 1999.
4. Hafoin Referendu 1999
Hafoin referendum iha loron 30 fulan Agostu tinan 1999, iha ne’ebé povu Timor Lorosa’e vota ba ukun rasik-an, tuir mai mosu periódu violénsia ida. Falur Rate Laek hetan nomeasaun nu’udar Ofisiál Ligasaun FALINTIL ho INTERFET ba rejiaun fronteira Norte. Nia mós partisipa iha delegasaun rekonsiliasaun oioin entre FALINTIL no eis integrasionista Indonézia sira.
5. Kareira Militár Pós-Independénsia
Husi tinan 2001 to’o 2007, Falur Rate Laek nu’udar Komandante 1º Bataliaun F-FDTL nian, superviziona mós kursu formasaun dahuluk ba Ofisiál no Sarjentu sira iha Aileu. Iha tinan 2009, nia hetan promosaun ba koronel no, hosi tinan 2010 to’o tinan 2011, nia asume temporariamente knaar hanesan Xefe Estadu-Maiór F-FDTL nian, nomeadu ofisialmente iha fulan-setembru tinan 2011.
Iha 2018, nia hetan promosaun ba Brigadeiru-Jenerál no, iha 2021, ba Majór-Jenerál. Iha inísiu tinan 2022, nia hetan promosaun ba Tenente-Jenerál no nomeia nu’udar Xefe Estadu-Maiór-Jerál FALINTIL-FDTL nian.
6. Kursu no Formasaun
– Estájiu Komandu Operasionál no Forsa sira iha Portugál.
– Kursu Ofisiál Tribunál iha Metinaro (CICNL).
– Kursu Formasaun ba Ofisiál no Sarjentu sira F-FDTL nian, iha Aileu (2000).
7. Louvor no Dekorasaun sira
– Louvor husi PKF (Forsa Manutensaun-Paz), iha tinan 2000.
– Orden da Guerilleiru, kondekorasaun ne’ebé fó husi Prezidente RDTL.
– Medalla de Méritu Timor-Leste.
– Medalla Halibur, ba servisu ne’ebé presta iha operasaun konjunta F-FDTL ho PNTL iha tinan 2007.
– Medalla Cruz de S. Jorge, 1ª Klase, ne’ebé entrega husi Xefe Estadu Maior Jenerál Forsas Armadas Portugal nian.
8. Atividade sira seluk
Tenente-Jenerál Domingos Raúl “Falur Rate Laek” ko’alia tetum ho fluente, portugés no malaiu-indonézia. Nia partisipa ona iha semináriu no palestra sira kona-ba Defeza, Sidadania no Patrimóniu Istóriku. Aleinde ne’e, nia publika livru “ O Voo do Pombo” iha 2018.
9. Moris Pesoál
Falur Rate Laek kaben ho Rosa Maria Quintão dezde tinan 1982 no iha oan na’in haat: Maria Assunção, Mimízia, Hilária no José António.
Foto : Ekipa Mídia Sapnews
Fontes : www.f-fdtl.mil.tl