Kamada Sosial Hotu Sei Demo ! UNPAZ Deklara Revolta Kontra PN

Imajem : Estudante UNPAZ realiza konferénsia imprensa Iha Kampus UNPAZ Manleuana, 02/09/2025

SAP News TL, Dili : Relasiona ho desizaun Parlamentu Nasional sosa karreta ba deputadu 65, Estudante UNPAZ realiza konferénsia imprensa daruak hodi deklara tun batalla no halo revolta kontra deputadu sira.

Ermelinda Soares – SAP News – TV

Parlamentu nasionál nu’udar órgaun soberanu iha estadu republika demokratika Timor-Leste, (RDTL) ne’ebé reprezenta povu hotu-hotu iha uma-fukun paralmentu nasionál, hodi ezerse podér legislativu ka halo lei, no halo fiskalizasaun ba programa governu, kria polítika no foti desizaun ne’ebé adekuadu, sustentavel hodi reprezenta interese povu maubere.

Relasiona ho desizaun polítika parlamentu nasionál liu husi kosellu administrativu ne’ebé preve no aprova orsamentu privativu iha tinan 2024, katak tinan ida ne’e hodi sosa viatura foun ho marka prado hamutuk unidade 65, hodi rgumenta katak karreta sira agora kondisaun la di’ak ka at ona, tanba ne’e presija sosa karreta foun ba deputadu sira hodi halo fiskalizasaun, tanba kustu ba manutensaun bo’ot liu.

Porta voz Zacarias Amaral deklara la kansela sosa karreta maka UNPAZ hamutuk ho universidade sira no sosiedade sivil hodi tun batalla no halo revolta kontra desizaun Parlamentu Nasional.

“La hapara maka ami sei tun ba batalla no halo revolta kontra desizaun Parlamentu Nasional, nune’e ne’e bele aloka ba problema saúde, edukasaun no infra-estrutura sira”. Deklara Porta voz Zacarias Amaral iha Kampus UNPAZ Dili, 02/09/2025

Porta voz Eugênio dos Santos afirma estudante akadémiku UNPAZ la konkorda Parlamentu Nasional sosa karreta ba deputadu 65.

“Amin lamenta no diskorda totál ba desijaun ne’ebe husi Parlamentu Nasionál liu-liu deklarasaun husi Presidente Parlamentu Nasionál, Senhora Fernanda Lay ne’ebé defende maka’as teb-tebes ho deklarasaun infantil sira liu husi mídia katak, tenke sosa duni karreta prado ba deputadu 65 iha parlamentu nasionál”. Eugênio dos Santos kestiona

Estudante UNPAZ ne’e informa hahu kedas husi primeira Legislatura agora to’o sesta (6) Legislatura forma ona governasaun ba dala sia (9) sira halo lei oin-oin ba sira nia interese privadu, partidu no grupu, iha ne’ebé sira deside iha nakukun laran no povu la hola parte iha desijaun públiku ne’ebé sira deside.

“Ikus mai órgaun parlamentu nasionál ne’ebé povu tomak iha esperansa atu diskute no deside povu nia destinu ba moris diak, nakflilak ba fatin ne’ebé membru Parlamentu nasionál 65, sira diskute no konforta nia interese privadu, grupu no partidu”.

“Agora daudaun sira hakarak sosa tan karreta prado, no sira prodús lei kona-bá pensaun vitalisia, simu subsidiu oin-oin no direitu regalia sira hanesan osan ba Viajem, osan ba uma privadu (Alojamentu), osan ba mina (Kombustivel), osan ba pulsa Telfone (Komunikasaun), osan ba tratamentu saude, hirak ne’e privilejiu demajiadu ba deputadu sira iha parlamentu nasionál”.

“Hare husi privilejiu sira ne’e mak observa katak parlamentu nasionál la’os ona reprezenta povu maibé reprezenta sira-nia interese individu, sira-nia família, grupu no partidu”.

Porta voz ne’e konsidera deputadu la ezerse sira nia podér no funsaun polítika ho di’ak, hodi diskute problema sosiál ne’ebé estruturál tebes iha paíz ne’e. sira la deskute ka debate kona ba Setór produtivu ka estratejiku sira hanesan: setór edukasaun, agrikultura, turizmu, saúde, infraestrutura báziku”.

“Ohin loron nasaun ida ne’e la’o hakdasak, iha ne’ebé povu hasoru laloran injustisa social ne’ebé produs husi líder polítiku sira, liu-liu parlamentu nasionál ne’ebé sai fatin atu diskute povu nia moris no nasaun nia distinu liu husi aspetu ekonómiku, sosiál, Kulturál no polítika edukativa, maibé ida ne’e la akontese”.

Ligadu ho problema hirak ne’e, mak estudante akadémiku-UNPAZ lamenta no konsidera katak;

  1. Deputadu sira iha parlamentu nasionál, la iha ona resposabilidade morál hodi servi povu tuir prinsípiu konstituisionál hodi reprezenta interse povu maubere, atu ezerse nia podér polítika ba servi interse povu nian, maibé sira tau liu importansia ba interese indivudu no grupuizmu;
  2. Deputadu sira iha parlamentu nasionál, la iha ona seriedade atu diskute no deside problema povu maubere nian, maibé utiliza espasu uma-fukun (PN) hodi manifesta de’it sira nia interese partikulár iha estadu RDTL;
  3. Ami mós konsidera katak parlamentu nasionál la’os fatin atu diskute interese povu nian, maibé sai de’it fatin ba konflitu interese entre deputadu sira, hodi hatudu liman ba malu katak ida mak halo liu ida seluk, maibe realidade povu kotinua moris ho kondisaun mijeravel;
  4. Ami mós konsidera katak ho kondisaun problema sosiál ne’ebé povu enfreta ohin loron, la nesesáriu hodi gastu osan ba hola karreta pradu, tamba hahú husi primeiru legislatura ate agora fiskalizasaun husi parlamentu nasionál la iha resultadu ne’ebé signifikante hodi responde ba nesesidade povu nian;
  5. Ami mós konsidera katak desizaun sira ne’ebé deptadu sira deside iha Uma fukun Parlamentu Nasionál ne’e hanesan traisaun bo’ot ba povu no rai ida ne’e, maske povu terus no susar hela iha nia rain rasik maibé deputadu sira riku matak ho de’it segundu no minutu nia laran.

Imajem : Estudante UNITAL hala’o konferénsia impressa kontra desizaun Parlamentu Nasional kona ba sosa karreta ba Deputadu sira iha Kampus UNITAL Bekora, 01/09/2025

𝗘𝘀𝘁𝘂𝗱𝗮𝗻𝘁𝗲 𝗨𝗡𝗜𝗧𝗔𝗟 𝗗𝗲𝗸𝗹𝗮𝗿𝗮 𝗧𝗲𝗺𝗽𝘂 𝗕𝗮𝗱𝗮𝗸 𝗛𝗮𝗹𝗼 𝗔𝘀𝗮𝘂𝗻, 𝗣𝗿𝗼𝗻𝘁𝘂 𝗦𝗶𝗺𝘂 𝗞𝗼𝗻𝘀𝗲𝗸𝘂𝗲𝗻𝘀𝗶𝗮

Estudante Universidade Oriental Timor Lorosa’e (UNITAL) kontra desizaun Parlamentu Nasional sosa viatura foun no deklara halo asaun iha tempu besik.

Timor-Leste estadu direitu demokratiku ne’ebe harii husi vontade povu nia hakrak rasik no tenki respeita ba dignidade ema moris ida-idak nian ne’ebe hatur ona iha konstitsaun RDTL artigo(1).

Parlamentu nasional nu’udar orgaun soberanu iha estadu RDTL, iha ne’ebe deputadu sira hola kna’ar nu’udar representante povu iha uma fukum parlamento nasional, tuir konstituisaun RDTL artigo 92 hodi hola papel hanesan kria lei, halo fiskalizasaun ba programa ne’ebe governu ezekuta, no desidi ka foti desizaun polítika ne’ebe adekuadu no justu atu garantia bem-estar do povu iha rai-doben ida ne’e.

Relasiona ho desizaun politika liu husi konsellu administrasaun ne’ebe preve no aprova nonok orsamnetu privativu iha tinan 2024, nune’e iha tinan ida ne’e ezekuta hodi sosa viatura foun ka kareta prado hamutuk unidade 65 ba deputadu sira iha parlamentu nasional, ho razaun tamba kareta hirak ne’ebe uza durante ne’e, uza at no bosan hotu ona. Nune’e duni prezisa sosa foun, tamba kustu manutensaun ne’ebe bo’ot liu.

Porta voz Cedelizio Kouchay Virdes Moniz deklara iha tempu besik sei halo asaun tanba desizaun sosa karreta foun la justu, enkuantu problema saúde kontinua hakdasak, edukasaun hakneak rabat rai, problema professor ladauk rezolve, agrikultura no ekonomia la la’o.

“Ema ida presiza rezolve ninia kabun, saúde no kakutak, oras ne’e ita sei hasoruq problema hirak ne’e liliu problema edukasaun,saúde, agrikultura, ekonomia no estrada no seluk tan, sosa karreta ba deputadu ne’e ami la aseita total tanba desenvolvimentu sei hakdasak no hakneak rabat rai, iha tempu badak ami sei halo asaun wainhira la hapara sosa karreta “. Dehan Porta voz Cedelizio Kouchay Virdes Moniz iha Kampus UNITAL Bekora, 01/09/2025

Porta-Voz Jaime Da Cruz Castelhano lamenta sosa karreta ba deputadu sira tanba konsidera deputadu sira hetan ona regalia barak no karreta ne’ebe sosa antes ne’e sei iha hela.

Relasiona ho desizaun politika parlamentu nasional nian ne’ebe preve orsamentu $ 4.2 atu sosa viatura foun ka kareta prado hamutuk unidade 65 ba deputadu iha parlamentu nasional ho razaun katak ; kareta hirak ne’ebe uza durante ne’e, uza at no bosan hotu ona. Nune’e duni prezisa sosa foun, tamba kustu manutensaun ne’ebe bo’ot liu.

“Ami estudante UNITAL lamenta tebes no diskorda total, politika parlamento nasional nian ne’ebe atu sosa kareta lusu ou prado ba deputadu 65. Tamba ita haree no observa politika sosa kareta prado ba deputadu sira laos foin primeira vez maibe sai hanesan ona kustume ou kultura ba sira hahu husi primeiro legislatura to’o sexta legislatura”.

“Laos sosa de’it kareta prado, maibe simu subsidiu oioin no direitu regalia sira hanesan, osan ba manutensaun, alojamentu, laptop, tratamentu saude, osan pulsa no seluk tan ne’ebe privileziu tebes ba deputadu sira iha parlamentu nasional”.

Kada periodu gorvernasaun sempre troka malu maibe deputadu sira la’os ona representante povu hodi ko’alia destinu ou moris diak povu nian maibe ko’alia representa de’it sira-nia partidu, sira-nia grupu, sira-nia an, familia no representa deit ema osan nain sira.

Deputadu sira laiha ona seriedade hodi deskute problema sosial ne’ebe akontese iha estadu RDTL ida nee hanesan ;

  1. Ospital agora dadauk aimoruk laiha tratamentu la adeakuadu ba pasiente sira
  2. Edukasaun hakdasak liliu eskola barak maka menus profesores fasilidade menus sala aula blibioteka nst. Kaju mall nutrisaun kontinua sae makas too 45% Taxa desempregu kada tinan kontinua sae makas.
  3. Infraestutura bazika hanesan estrada, bee-moos, eletresidade nafatin sai preokupasaun ba povu liliu iha area rural. Maibe deputadu sira hatene de’it buka meius oioin, liu husi kria lei hodi fo privileziu no hariku sira nia an no familia, inklui assegura ka proteje de’it distinu partidu nian ba kada eleisaun iha periodu sira tuir mai.

“Uma fukun parlamentu nasional, ohin loron sai de’it fatin ba istori malu, trata malu, dun malu, no konta istoria, aat liu tan maka deputadu sira uza parlamentu nasional sai hanesan fatin GMT hodi tawar malu iha ne’eba hodi hadutu fali sira-nia premanismu iha uma fukun parlamentu nasional”.

Buat sira ne’e sai ona toman aat husi deputadu sira iha parlamentu nasional, no ida ne’e ami konsidera katak, hatun imagen no kredibilidade orgaun soberanu estadu nian hanesan parlamentu nasional. Nune’e estudante UNITAL hato’o ezijensia katak;

  1. Ami husu ba parlamentu nasional liu-liu komisaun relevante katak, presiza tetu didiak antes preve orsamentu ba sosa kareta prado ba deputadu sira, tamba ita haree montante osan ho kustu ne’ebe boot tebes bele aloka fali ba nesidade seluk povu nian, labele gasta deit osan povu nian ba privileziu ema ka grupu minoria nian.
  2. Husu ba parlamentu nasional, liu husi poder administrativa kompetente atu kansela orsamentu privativu ba kareta prado nian antes anunsia ba konkursu publiku.

“Fundu supostu ne’e bele aloka ba programa kombate kiak, melhora infraestrutura ka aumenta servisu publiku, maibe uza de’it ba ema balu nia interese. Desizaun sira ne’e hatudu momos diferensa sosial ne’ebe bo’ot tebes entre elite politiku sira no povu iha rai ida ne’e, tamba karreta lussu sai ona hanesan simbolu ba estatutu poder no agrava kondisaun kiak ne’ebe sidadaun barak hasoru”.

  1. Deputadu sira iha parlamentu nasional tenki iha ona politika ida seriedade hodi foti desizaun ba bem-estar komun ka moris diak ba povu no nasaun ida ne’e nian. Labele halo desizaun ne’ebe fo benefisia de’it ba interese grupu, partidu no familia.
  2. Husu ba Deputadu sira hatur kapasidade no responsabilidade moral hodi resolve problema sira ne’ebe agora dadauk akontese iha estado ida nee hanesan; iha saúde; aimoruk laiha no ema kontinua mate, kualidade edukasaun laiha, bee-moos laiha, Estrada sira iha teritoriu nasional laiha kualidade ba povu hodi asesu husi foho mai vila atu buka moris.

“Setor alternativu sira la funsiona no kontinua dependensia ba fundu petrolifero, maibe deputadu sira kontinua sosa kareta lussu sem fiskalizasaun efetiva ba programa ne’ebe governu ezekuta”.

  1. Husu parlamentu nasional altera ona lei pensaun vitalísia ne’ebe la fo benefisiu ba povu maibe fo bokur deit grupo minoria.
  2. Husu ba estudante akademiku husi universiade no institute sira hotu, veteranus sira sosiedade sivil, no povu maubere hotu-hotu atu hamrik hodi kontra desizaun politika ne’ebe injustu no la afavor ba povu, maibe fo benefisiu deit ba deputadu sira no haburas de’it injustisa sosial.

Ligadu ho risku no konsekuénsia sira, estudante UNITAL ne’e deklara la tauk no la hakfodak ho konsekuénsia sira tanba defende lialos no interesse komun.

Imajem : Reitor Universidade da Paz Adolmando Amaral. Foto : Média Center UNPAZ

“𝗦𝗼𝘀𝗮 𝗣𝗿𝗮𝗱𝗼” ! 𝗥𝗲𝗶𝘁𝗼𝗿 𝗨𝗡𝗣𝗔𝗭 𝗢𝗿𝗶𝗲𝗻𝘁𝗮 𝗘𝘀𝘁𝘂𝗱𝗮𝗻𝘁𝗲 𝗛𝗮𝗹𝗼 𝗞𝗼𝗻𝗳𝗲𝗿𝗲́𝗻𝘀𝗶𝗮 𝗞𝗼𝗻𝘁𝗿𝗮 𝗣𝗡

Reitor Universidade da Paz (UNPAZ) husu senadu estudantil no estudante UNPAZ halo konferénsia imprensa hodi kontra PN.

Tuir publikasaun Reitor UNPAZ Adolmando Amaral liu hosi nia konta ofisial fo sai katak nia orienta estudante UNPAZ atu halo konferénsia imprensa kontra desizaun Parlamentu Nasional sosa karreta foun ba deputadu sira.

“Ná qualidade hanesan Reitor husu bá Senado Estudante Universidade, Faculdade ho Associação Estudante kada Departamentu, hahu aban halo konferência kontra desizaun parlamentu nian atu hola karreta prado bá deputadu sira”. Hakerek Reitor UNPAZ Adolmando Amaral liu hosi nia konta Facebook iha Dili, 31/08/2025

Reitor UNPAZ ne’e konsidera fenómenu ida ne’ebe úniku tebes kuandu tau tan orçamentu hodi sosa karreta ba deputadu.

“Antes ne’e sira iha ona karretata tipu pajero sport, agora hakarak tan kareta prado, povo kala nafatin hela ho promessa falsu sira iha tempu kampanha”. Nia sublinha

“Triste tanba Deputadu sira hetan fasilidade oin-oin ona durante ne’e mais ba sira ne’e la to’o. Então agora povu mak tenke neon na’in no matan moris basa sira atu besik tan ona hodi tun bá bosok imi iha baze ne’eba”. Nia hakerek

Adolmando Amaral husu ba povu tomak hodi kunhese didiak sira hodi labele fiar deputadu sira tanba deputadu halo povu hanesan instrumentu politika hodi goza privilégiu iha Parlamentu Nasional.

“Husu bá povu hotu iha território Timor laran tomak haree Deputadu sira bé agora iha parlamentu ne’e kunhese sira ho diak atu la bele fiar tan sira, tan sira atu bá bosok no halo promessa falsu bá povo sira hodi hetan nafatin privilégiu bá sira nian rasik”.

“Iha parlamentu ne’eba no lori imi povu ne’e hanesan instrumentu polítika ida ba sira-nia interesse atu nafatin kontinua hetan fasilidade oin-oin”. Nia kritika.

Imajem : Estudante UNTL hala’o konferénsia imprensa iha Kampus Sentral UNTL, 29/08/2025

𝗘𝘃𝗶𝘁𝗮 “𝗚𝗼𝘇𝗮 𝗥𝗲𝗴𝗮𝗹𝗶𝗮 𝗕𝗮𝗿𝗮𝗸” ! 𝗘𝘀𝘁𝘂𝗱𝗮𝗻𝘁𝗲 𝗨𝗡𝗧𝗟 𝗟𝗮 𝗔𝘀𝗲𝗶𝘁𝗮 𝗣𝗡 𝗦𝗼𝘀𝗮 𝗩𝗶𝗮𝘁𝘂𝗿𝗮 𝗕𝗮 𝗗𝗲𝗽𝘂𝘁𝗮𝗱𝘂 𝟲𝟲

Estudante Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL) lamenta no diskorda total desizaun PN sosa kareta ba deputadu sira, tanba ne’e hanesan meius hodi goza previléjiu.

Parlamentu Nasionál (PN) nu’udar orgaun soberanu daruak iha estadu Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL), iha ne’ebe deputadu sira hola knaar nu’udar representante povu hodi kria lei, halo fiskalizasaun ba programa ne’ebe governu ezekuta, no foti desizaun polítika ne’ebe adekuadu no justu ba ema hotu.

Relasiona ho desizaun politika liu husi konsellu administrasaun ne’ebe preve no aprova nonok orsamentu privativu iha tinan 2024, tinan ne’e ezekuta hodi sosa viatura foun hamutuk unidade 65 ba deputadu sira iha parlamentu nasional, ho razaun tanba kareta hirak ne’ebe uza durante ne’e uza aat no kustu manutensaun boot.

Portavos Cronyck Opremido hatete estudante UNTL lamenta no la konkorda total tanba deputadu no deputada sira simu regalias oioin maibe hakarak sosa karreta foun hodi uza ba halo fiskalizasaun.

“Ami estudante akadémiku-UNTL lamenta no diskorda total, nune’e mos Prezidente Parlamentu Nasional Maria Fernanda Lay ne’ebe defende makaas tebes ho deklarasaun infantil sira liu husi media katak, tenke sosa duni kareta prado ba deputadu 65 ba Parlamentu Nasional”.

“Laos sosa deit kareta prado, maibe simu subsidiu oioin no direitu regalia sira hanesan osan ba manutensaun, alojamentu, laptop, tratamentu saude, osan pulsa no seluk tan neebe privileziu tebes ba deputadu sira iha parlamentu nasional”. Hateten Portavos Estudar UNTL Cronyck Opremido iha Kampus Sentral UNTL, Dili, 29/08/2025

Ligadu ho privilégiu hirak ne’e, estudante konsidera deputadu sira laos ona representante povu, maibe representa deit sira-nia partidu, grupu, sira nia an no familia, pior liu tan representa deit ema imperialista no restu kolonialista nian, representa deit osan nain empreza kompanhia sira.

“Deputadu sira la exerse sira-nia poder no funsaun politika ho diak hodi diskute problema social ne’ebe estrutural tebes, debate setor produtivu ka estrateziku sira hanesan edukasaun, agrikultura, turismu, infraestrutura basiku no setores seluk neebe ikus mai bele fo satisfasaun ka resulta bens estar povu nian no desemvolvimentu sustentavel ba nasaun iha futuru”.

“Maibe sira hatene deit buka meius oioin, liu husi kria lei hodi fo privileziu no hariku sira-nia an no familia, inklui asegura ka proteje deit distinu partidu nian ba kada eleisaun iha periodu sira tuir mai”.

Oprimido argumenta katak ho inkapsidade no ignoransia sira ne’e hotu, mak ohin loron nasaun ida née la’o hakdasak, iha neebe povu hasoru laloran injustisa social neebe produs husi lider politiku sira, liuliu parlamentu nasional ne’ebe sai fatin atu diskute povu nia moris no nasaun nia distinu liu husi aspetu ekonomiku, social, cultural no politika edukativa, maibe ida ne’e la akontese.

Oprimido konsidera uma fukun parlamentu nasional, ohin loron sai deit fatin ba istoria malu, trata malu, dun malu, no konta istoria, katak se mak luta no se mak la luta, se mak halo diak no se mak halo ladiak. Buat sira ne’e sai ona toman aat husi deputadu sira iha parlamentu nasional, “ami konsidera katak, hatun imagen no kredibilidade orgaun soberanu estadu nian hanesan parlamentu nasional€.

Estudante akademiku-UNTL lamenta no konsidera katak; Deputadu sira iha parlamentu nasional laiha ona sensibilidade estadu, laiha kapasidade politika no seriedade hodi foti desizaun ne’ebe efetivu no efisiente ba interese komun ka moris diak povu no nasaun nian. Maibe desizaun ne’ebe sira produs ho intensaun atu benefisia deit ba interese partikular ka ema minoria nian.

Deputadu sira laiha ona etika no responsabilidade moral perante povu, iha ne’ebe povu sei moris kiak tebes, desempregu, mal-nutrisaun, mosu traballu infantil iha fat-fatin no problema hotu ne’ebe ligadu ho kondisaun ekonomika ema moris nian.

“Ami konsidera katak, Desizaun politika ba sosa kareta lussu ka prado, ne’e ironiku tebes, ida ne’e bele konsidera hanesan alokasaun fundu ne’ebe la efisiente. Tamba fundu supostu bele aloka ba programa kombate kiak, melhora infraestrutura ka aumenta servisu públiku, maibe uza deit ba ema balu nia komfortu”.

Desizaun sira ne’e hatudu momos diferensa social ne’ebe boot tebes entre elite politiku sira no povu iha rai ida ne’e, tamba karreta lusu sai ona hanesan simbolu ba estatutu poder no agrava kondisaun kiak ne’ebe sidadaun barak hasoru”.

Timor leste ohin loron mosu problema estrutural, hanesan iha saúde; aimoruk laiha no ema kontinua mate, kualidade edukasaun laiha, be-mos laiha, estrada sira iha teritoriu nasional laiha kualidade ba povu hodi asesu husi foho mai vila atu buka moris.

Setor alternativu sira la funsiona no kontinua dependensia ba fundu petrolíferu, maibe deputadu sira kontinua sosa kareta lussu sem fiskalizasaun efetiva ba programa ne’ebe governu ezekuta.

Ho situasaun neebe difisil tebesmak “ami husu ba parlamentu nasional liu komisaun relevante katak, presiza tetu didiak antes preve orsamentu ba sosa kareta prado ba deputadu sira, maibe importante liu mak tenke halo jestaun ne’ebe ho forma efisiente, efikasia no efetivu”.

“Nune’e labele gasta osan povu nian ba privileziu ema ka grupu miniria nian.

Haree ba rezoens neebe la nesesariu ka inkonveniente tebes mak ami husi parlamentu nasional, liu husi poder administrativa kompetente atu kansela orsamentu privativu ba kareta prado nian antes anunsia ba konkursu públiku”.

Estudante UNTL Cronyck Oprimido mós husu ba xefe governu no makaer ukun sira hodi desempenha funsaun ho diak hodi lori moris diak populasaun sira.

“Ami mós husu ba Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hodi orienta linha ministerial sira atu desempenha funsaun servisu ho diak no kualidade ba interese moris diak povu, utiliza ptrimoniu ka sasan estadu nian tuir deit konstituisaun no lei sira, hodi servi deit povu no nasaun”.

Cronyck Oprimido mós husu ba entidade hotu hodi luta no resiste hasoru injustiça sosial ne’ebe mosu iha Timor-Leste.

“Ami mós husu ba sidadaun hotu, estudante akademiku husi universiade no institute hotu neebe iha, veteranu, juventude resistensia, sosiedade sivil, atu nafatin resiste hodi kontra desizaun politika ne’ebe la afavor ba moris diak povu nian, maibe kria no haburas deit injustisa sosial”.

Lembra fali katak Parlamentu Nasional sei sosa kareta foun unidade 65 ba deputadu sira bazeia ba aprovasaun ne’ebe antes ne’e prevê ho osan montante millaun 4.2 hodi fasilita deputadu sira halo fiskalizasaun tanba karreta aat no kustu manutensaun karun.

Tuir mai bele lee direitu regalias ne’ebe deputadu sira hetan durante mandatu mak haktuir iha kraik :

  1. Simu kareta prado
  2. Simu laptop mac
  3. Simu osan alojamentu $ 450.00/kada fulan
  4. Simu osan pulsa $ 250/kada fulan
  5. Osan ba tratamentu Saude $ 7,500
  6. Deputadu laiha kargu $ 2,681.55/fulan
  7. Sekretariu Meja Komisaun $ 2,762. 50/f
  8. Vise Prezidente Komisaun $ 2,843.25/f
  9. Prez komisaun Espesializada $ 2,925
  10. Vise Prezidente Bankada $ 2, 843.25/f
  11. Prezidente Bankada $ 2,925.00
  12. Vise Sekretariu Meja PN $ 2,975.00/f
  13. Vise Prezidente PN $. 3,600.00/f
  14. Prezidente PN $ 4,500.00/f

Total pesoal sira ne’ebe asume kargu funsaun iha PN; Vise PN (2), Vise Sekretariu Meja (2), Prezidente Bankada (6), Vise Prezidente Bankada (5), Prezidente komisaun Espesializada (7), Vise Prezidente komisaun (7), Sekretaria Meja Komisaun (7), Deputadu/a laiha Kargu hamutuk nain 29.

Parlamento Nacional $7,896,379.00 kompostu hosi Gabinete Presidente Parlamentu $583,621.00, Bancada Parlamentar sira $1,042,799.00, Gabinete Sekretáriu Jeral PN $88,722.00, Komisaun A $154,960.00, Komisaun B $165,587.00, Komisaun C $181,839.00, Komisaun D $133,300.00, Komisaun E $182,060.00, Komisaun F $151,270.00, Komisaun G $182,980.00.

Konsellu ba Fiskalizasaun Sistema Nasional Intelijensia Timor-Leste $69,490.00, Konsellu Konsultivu Fundu Petrolífeiru $255,131.00, Grupu Feto Parlamentar $46,944.00, Diresaun Jestaun Finanseira $1,721,281.00 Diresaun, Apoiu Parlamentar $129,608.00, Diresahn Rekursu Umanu no Formasaun $3,087,266.00, Diresaun komunikasaun $371,219.00

Divizaun Protokolu $22,923.00, Gabinete Auditoria Interna $53,150.00, Gabinete Estudu Estratéjiku Jurídisus $24,044.00, Gabinete Relasaun Internasionais no Koperasaun $8,721.00, Divizaun Planeamentu, Monitorizasaun no Avaliasaun $15,9000.00, Organizasaun Global Parlamentares Contra Corupsaun $92.7000.00, no Sentru Promosaun Igualdade Jeneru $20.606.00.

Wainhira Parlamentu Nasional la hapara sosa karreta foun ba deputadu sira maka estudante universitáriu sira hamutuk ho sosiedade sivil sei halo demonstrasaun hasoru Parlamentu Nasional iha tempu besik.

TAGS
Share This