Kazamentu LGBT ! PR Horta : La Preokupa Kazamentu, Ha’u Defende Toleránsia & Laiha Diskriminasaun

Imajem : Entrevista Presidente Republika Jose Ramos Horta iha Palasiu Presidensial Nicolau Lobato, Aitarak-Laran, 22/07/2024.

SAPNewsTL, Díli – Relasiona ho partisipasaun Presidente Repúblika ba kazamentu husi komunidade Lesbian, Gay, Bisexual no Transgender (LGBT) entre Bella Galhos no Iram Saeed iha Darwin-Austrália, Presidente Repúblika Jose Ramos Horta esklarese nia parte aseita hodi fo sasin tanba respeita toleránsia, igualdade no laiha diskriminasaun iha Timor-Leste.

Membru ida husi Komunidade LGBT, Feto Potensial kunhesida ida iha Timor-Leste, Bella Galhos & Iram Saeed selebra ona sira nia kazamentu entre feto no feto, iha ne’ebe hetan mos partisipa husi Presidente Repúblika José Ramos Horta iha Darwin-Austrália.

Presidente Repúblika nu’udar aman ba nasaun, aseita la halo diskriminasaun entre humanidade, labele iha violasaun, exklusaun no intoleránsia iha Timor-Leste tanba iha tinan 2002 deklara ona katak defende direitu komunidade LGBT.

“Ha’u deklara ona iha 20 Maiu tinan 2002, úniku Presidente Repúblika iha mundu ne’ebe deklara katak ha’u defende direitu komunidade LGBT, ha’u la konkorda ho diskriminasaun menuz liu violénsia”. Tenik PR Jose Ramos Horta ba jornalista sira iha Palasiu Presidensial Aitarak-Laran Díli, Segunda, 22/07/2024

Xefe Estadu akresenta, nia parte la aseita diskriminasaun, laiha violénsia, tanba moris nu’udar Maromak nia oan, presiza hatene respeitu ema hotu, moris iha toleránsia no respeita igualdade.

“Ha’u la aseita diskriminasaun, ha’u kunhese Bella Galhos nia luta ba rai ne’e, ema hotu-hotu hanesan iha rai ne’e, ha’u partisipa hodi hatudu no rekunhese, igualidade, toleránsia, respeitu malu, laiha violénsia, ema hotu moris nu’udar Maromak nia oan”. Ramos Horta argumenta

Ramos Horta rekunhese kontribuisaun Bella Galhos durante luta iha tempu funu nia laran, nune’e ninia partisipasaun hodi fo sasin ba kazamentu ne’e hodi hatudu katak ema hotu hanesan no labele iha diskriminasaun ba ema ida.

“Ha’u simu ema hotu-hotu, laiha diskriminasaun, ha’u kunhese ema ida ne’e (Bella Galhos), luta ba rai ne’e iha Canada, tempu indonésia nia hamutuk ho kladestina sira, ha’u hatene nia, ha’u hanesan xefe estadu, atu fo sasin, buat ne’ebe ha’u halo nu’udar aman ba nasaun, Presidente Repúblika, Respeita malu nafatin, respeita ideolojika, relijiaun hot-hotu, respeita ema hotu-hotu ninia direitu”.

Liga ba sai sasin ba kazamentu LGBT hodi fo influensia ba vizita Sua Santidade Papa Francisco mai Timor-Leste iha fulan setembru, Presidente Repúblika Ramos Horta haktuir, Amu Papa rasik halo ona komentáriu atu labele iha diskriminasaun, ko’alia kona ba toleránsia, respeitu malu no igualdade.

“Imi hanoin kala buat ida ne’e, ema na’in rua kazamentu iha Darwin, Presidente Repúblika sai sasin, entaun Amu Papa ! Ha’u la ba ona, Amu Papa rasik ko’alia, dala hira ona, ha’u mos simu hanesan orientasaun ka inspirasaun husi nia komentáriu kona ba asuntu ida ne’e, labele iha diskriminasaun, toleránsia, respeitu, ha’u ba sai sasin tanba ema espesial, ema ida iha inisiativa, kreativdade no luta makaas iha rai ida ne’e, ema ida ne’ebe influensia iha mundu”. Nia sublinha

“Ha’u halo ida ne’e hodi hatudu katak Xefe Estadu Ramos Horta simu ema hotu-hotu. Maromak tau ita iha ne’e, ita hot-hotu hanesan, Timor-Leste rai ida toleránsia no halo rekonsiliasaun, ha’u la preokupa ho mane no mane kazamentu ka feto ho feto kazamentu, ha’u preokupa mak toleránsia, respeitu no laiha violénia ba ita nia oan, ita nia alin nia vida oin seluk”.nia fundamenta

Serimonia kazamentu husi Komunidade LGBT ne’e hala’o iha loron, Domingu, 21 Fulan Jullu 2024 iha Nasaun Vizinhu Darwin-Austrália.

Tuir istória, Komunidade LGBT hahu hamosu sira nia ezisténsia iha tinan 1990 liu iha Nasaun França, oras ne’e daudaun komunidade LGBT expanda ona sira nia ezisténsia ba nasaun hot-hotu iha mundu inklui nasaun Timor-Leste.

Fo hanoin mos katak, antes ne’e Amu Papa Francisco mos liu husi nia karta ida fo apoia hodi fo bensa relasaun ne’ebe ho forma entre feto no feto, mane no mane, tanba nia parte konsidera ema hotu iha direitu hodi hili, deside no hala’o saida mak nia rasik hakarak, wainhira autor ne’e sente livre, komfortavel no seguru ba buat ruma mak nia halo iha komunidade nia leet.

Ligadu ho presensa Xefe Estadu Ramos Horta iha serimonia kazamentu entre komunidade LGBT, halo sidadaun barak preokupa no kestiona makaas tanba kazamentu ne’e kontra lei igreja katólika no kultura Timor-Leste nian.

Jornalista : Eleonora Fátima de Jesus

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus (0 )