Kharisma : Fibra Ótika Sei Fasilita Internet Laís, Timoroan Presiza Aproveita

Imajem : Chief Commercial Offier Telin (CCO, sigla Inglés) Kharisma iha Sentru Konvensaun Díli, 21/03/2025.

SAPNewsTL, Díli : Chief Commercial Offier Telin (CCO, sigla Inglés) Kharisma fahe esperiénsia kona-ba jestaun no konstrusaun fibra ótika ba timoroan sira iha Sentru Konvensaun Díli.

Liu hosi semináriu internasional ne’ebe realiza hosi governu Timor-Leste liu hosi Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTC), Kharisma konsidera fibra ótika fasilita rede internet ne’ebe ho velosidade lais maibe presiza aproveitamentu timoran nian.

“Ha’u fahe esperiénsia kona-ba jestaun no konstrusaun kabel submarinu nia funsionamentu tanba ita hotu hatene katak governu Timor-Leste foin investe iha kabel submarinu ne’ebe halo kolaborasaun ho organizadór sira husi Austrália”.

“Iha momentu ne’ebá, ha’u fahe saida mak Telin halo relasiona ho oinsá Telin investe ona iha kabel submarinu durante kuaze tinan 18, depois oinsá ita iha no opera kabel submarinu lubuk ida ne’ebé agora daudaun ne’e hanesan ita haree to’o ona projetu 14 ne’ebé tama ona no ita la’o hela, nune’e mós projetu balu ne’ebé ita sei dezenvolve iha tinan ida to’o tinan tolu oin mai, rede internet iha velosidade lais ne’ebe presiza aproveita hosi timoroan sira”. Dehan Chief Commercial Offier Telin Kharisma ba SAP News TL iha Santos Living Hudi-Laran, (21/03/2025).

CCO Telin ne’e informa, sira fahe perspektiva fornesedor kabel submarinu, saida mak sai preokupasaun bainhira nasaun ida investe iha infraestrutura kabel submarinu, oinsa bele optimiza hodi hasa’e kompetitividade ka transformasaun dijitál no ekonomia nasaun.

“Ami mós fahe hosi perspetiva fornesedór kabel submarinu sira hanesan Telin, saida maka tenke sai preokupasaun bainhira nasaun ida karik investe iha infraestrutura sira hanesan ne’e, nune’e infraestrutura sira hanesan kabel submarinu sira bele duni optimizadu hodi hasa’e kompetitividade ka transformasaun dijitál, kompetitividade no ekonomia nasaun ida nian”.

Kharisma akresenta, “Buat ne’ebé serteza mak kabel submarinu ne’e fasilita velosidade Internet ne’ebé aas liu, asesu internet tenke aas liu, tanba ida ne’e investimentu husi governu ida la’ós komersiál, entaun serteza katak governu sei koko atu utiliza ho di’ak liután atu nune’e bele uza husi povu Timor-Leste ho folin ne’ebé asesivel”.

“Nivel penetrasaun fiu submarinu iha korelasaun pozitivu ho kresimentu ekonomia, hanesan iha Indonézia ita haree katak agora telcom no Indonézia hamutuk ho telin ita haree kreximentu internet nian ho média por volta de pursentu 20-30 kada tinan, se ita haree ba kreximentu ekonómiku iha Indonézia ne’ebé sa’e ona ho média tinan 5-6, ne’e hanesan prova ida”.

Imajem : Chief Commercial Offier Telin Kharisma koalia ho jornalista SAP News TL & VIP TB iha Santos Living Hudi-Laran, (21/03/2025).

To’o agora, Telekomcel hetan duni asesu ba internet ne’ebé di’ak tebes ne’ebé fornese liu hosi Atambua, gráfiku aumenta ona ba 40 gigabytes hosi kapasidade internet ne’ebé atendidu hosi Telekomcel. La’ós de’it Telekomcel maka uza ida-ne’e maibé operadór sira seluk iha ne’e uza duni buat ne’ebé hanesan, nune’e iha termu fonte Internet nian, ida-ne’e konfiável tebes, tanba servisu ne’e iha ona protesaun ba rede ne’e, porezemplu husi Singapura ka Estadus Unidus.

Dezafiu Kona-Ba Rede Internet

“Oinsá ita bele dezenvolve rede, konfiabilidade ita-nia rede nian atu serve sikun hotu-hotu iha Timor-Leste, Telekomcel investe maka’as iha tinan rua ikus ne’e iha termu rejuvenesementu kualidade rede núkleu nian no mós ninia rede asesu rádiu nian bele konfiavel liu hodi serve área oioin ne’ebé antes ne’e iha problema, nivel interferénsia nian aas tebes, nune’e nivel sub-distritu nian mós aas tebes”.

“Lolos ne’e ita haree kresimentu positivu, nivel sub-distritu tun ba bebeik no ita mos bele haree rasik husi rede kobertura husi Telekomcel, tuir lolos ne’e diak tebes iha tinan rua ikus ne’e, nia hadia diak liu tan, klaru katak iha nafatin falta balun iha ne’e no iha ne’eba, ida ne’e hanesan feedback ba Telekomcel atu sempre dezenvolve no hadia iha distritu balun iha ne’e”.

Fibra ne’e buat ida maka bazikamente kanu ida, entaun, presiza enxe kanu ne’e, pergunta sei iha ne’ebé ? ita sei hetan konteúdu di’ak, jeografikamente ida ne’ebé besik liu bele Darwin iha Austrália ka ha’u mós temi kona-ba Surabaya iha Indonézia.

“Konteúdu maioria hotu-hotu ne’ebé asesu hosi ema sira Facebook, Google no mós TikTok no ByteDance hodi apoia mós plataforma komérsiu eletróniku hanesan TikTok hodi permite ema sira atu halo tranzasaun, nune’e ha’u hanoin katak ida-ne’e sei sai dezafiu tuirmai kona-ba oinsá ita bele jere di’ak liután infraestrutura’.

“Ita tenke haree mós bainhira investe, hakarak atu asegura katak ida-ne’e dura kleur atu ita-boot sira bele utiliza, ita investe no ko’alia kona-ba terabyte ne’ebe bele fo kuaze 13 terabyte, kapasidade intelektuál atu fó de’it ilustrasaun”.

Kharisma sublinha, Indonésia iha 40 terabyte ba internet ho populasaun kuaze 280 millhões, nune’e bele haree diak oinsa benefisiu ne’ebe povu sei hetan, se bele optimiza kapasidade maximu ne’e no optimiza asesu internet ne’ebe lais liu ho konteudu diak no servisu diak liu tan.

“Ha’u fiar katak fibra ótika sei seguru, maibe tenki mai hosi governu, ita bele lori inovasaun barak liután ne’ebe saiprosesu aprendizajen ba timoroan sira, nune’e sira tenke aproveita ida-ne’e liuhosi asesu ba konteúdu saida maka akontese iha mundu liliu teknolojia artifisial”.

Timor-Leste maka nasaun joven liu entre nasaun aziátiku sira hotu, entaun ita-boot sira provavelmente iha buat barak atu hetan, maibé aprende buat barak hosi nasaun hanesan iha Pasífiku iha ne’ebé sira iha inisiativa sira-ne’e ho kabel sira-ne’e inisialmente fornese asesu ba empreza ida hanesan Google atu empresta kabel ida ba nasaun sira.

“Ha’u asiste dezenvolvimentu nasaun ida-ne’e nian liuhosi iha empreza hipereskala ka teknolojia, ita presiza hadi’a kompetitividade nasaun nian hodi fo oportunidade pozitivu no kria investimentu iha nasaun foun ne’e”.

Fo hanoin fali katak fibra ótika, oras ne’e sei iha faze konstrusaun no tuir planu sei funsiona iha fulan Junhu tinan 2025.

Jornalista : Conzita Mota & Marciana da Conceição

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )