Kontribui Ba Higiene Públiku ! Kompaña Besalag Troka Lixu Ba Osan

Imajem : Na’in ba kompaña Besalag Unipessoal.Lda Agustinho da Costa ko’alia ho SAPNews iha nia kna’ar fatin, Farol, Segunda (17/03/2025).

SAPNewsTL, Díli : Hadia kresimentu ekonómiku familia hodi kontribui ba higene públiku iha kapital Dili kompana Besalag Unipesoal.Lda rekolha lixu aluminium kalen aat no lata mamuk iha territoriu nasionál hodi exporta ba nasaun Indonesia, Singapura no Malazia.

Tuir istoria nain ba Kompañia Besalag Unipessoal.Lda Agustinhu da Costa hateten, Kompañia Besalag hari’i iha tinan 2003 liu husi esforsu individu nian ho objetivu atu rekolha lixu non orgánika sira hanesan aluminium no besi uzadu sira hodi trasfere ba nasaun viziñu.

“Iha tinan 2003, ha’u hahu ho gerobak hodi sosa besik aat no lata mamuk sira, ha’u rasik iha inisiativa ba foti lata mamuk, kalen aat, no riti sira ne’ebe ema soe ona iha fatin lixeiru, lori mai tau hamutuk ho hanoin ida katak oinsa mak ha’u buka dalan haruka ba rai liur ema bele sosa”. Dehan Na’in ba kompaña Besalag Unipessoal.Lda Agustinho da Costa ba SAPNews iha nia kna’ar fatin, Farol, Segunda (17/03/2025)

Nia salienta, bainhira nia esforsu durante tinan hitu (7) nia laran, nia parte hetan komfiansa husi kompañia internasioal balun atu exporta lixu non organiku sira ba rai liur, nune’e nia rasik halo liña komunikasaun ho maluk timoroan sira hodi trata dokumentu lisensa traferénsia material non sensitivu sira husi Timor-Leste ba Indonesia.

“Iha tinan 2009, ha’u ho hanoin ida trata dokumentu autorizasaun ida hodi exporta besi tua no aluminium ba iha nasaun internasional tanba kompañia ida husi nasaun Sigapura no Indonesia tau fiar mai ha’u hodi halo akordu servisu ho sira durante tinan lima(5) nia laran”.

Agustinhu hatutan, bainhira nia hetan ona koordenasaun diak ho sosa nain sira husi nasaun Indonesia no Singapura, nia rasik estabelese kompaña Besalag Unipessoal.Lda hodi akumula lixu non organiku sira, hafoin trasfere ba komprador sira iha nasaun Indonesia no Singapura

“Iha tinan 2010 kompañia ida husi nasaun Australia mak sosa besik tua ho aluminium, maibe sira fo fali ba nasaun Indonesia no nasaun sigapura fo fali ba China ho hatene ida ne’e ha’u iha hanoin ida katak ha’u hari’i kompañia rasik atu bele exporta besi tua no aluminium ba nasaun seluk”.

Nain ba kompañia Besalag afirma, dalan ba hetan kolaborasaun diak entre Timor-Leste ho komprador sira iha nasaun Indonesia utrasapa prosesu lubuk ida maibé kada loron nia parte dezenraska hodi buka solusaun inklui kontinua rekolha lixu iha Dili no Tibar.

“Fou-foun ha’u ho gerobak deit bainhira ha’u hetan kordenasaun prosesu kleur tebes maibé kompañia internasional tau konfiansa mai ha’, nune’e hau ba sosa besi tua no aluminium iha Dili laran ba to’o tibar hodi fo fali ba kompañia internasional Singapura nian, mak sosa besi tua no aluminium husi Timor-Leste hodi servisu hamutuk ho kompanha durante tinan lima (5).

Tenik Agustinho, bainhira kompaña trasfere lixu ba Indonesia no Singapura osan oituan ne’ebe nia hetan nia rasik iha hanoin halo rekretura ba maluk timoroan sira kuaze 40 pessoas hodi serbisu hamutuk ho nia ba sosa lata mamuk kalen aat no riti iha iha 13 munisipiu.

“Ha’u hahu lori lixu non organiku sira ba nasaun Indonesia, nune’e kompañia iha ne’eba sosa ha’u hetan osan balun, entaun bolu maluk timoroan sira mai serbisu hamutuk hodi ba foti lixu ne’ebe ema soe ona iha Dili laran ba to’o Munisípiu sira, iha mundu ne’e kompañia bo’ot ne’ebe mak halo produsaun besi aat no aluminium sai fali material utilizadu mqk iha nasaun Indonesia, Banlades no India”.

Nain ba kompaña Besalag esplika, Timor-Leste seidauk eziste kompañia ne’ebe halo transformasaun material uzadu sira ba material utilizadu, entaun nia iha hanoin hodi rekolha lixu sira, nune’e bele kontribui ba serbisu saneamentu nian no hamenus númeru kuatidade lixu iha pais ne’e.

“Iha Indonésia ema uza hodi tranforma sai fali besi beton hodi uza ba halo konstrusaun Ponte, uma no seluk tan inklui importa mai fali mai ita, iha Timor-Leste laiha kompañia ida atu halo transformasaun lixu sira ba material ne’ebe ita bele uza, hau hanoin katak lixu ne’ebe afeta ba saúde publiku, nune’e aleinde rekolha lixu ami mos apoiu hela servisu saneamentu nian”.

Imajem : besi, lata no riti

Dirijente Kompañia Besalag Unipessoal.Lda dehan, kada tinan lixu ne’ebe kompañia exporta ba Indonesia no Singapura depende ba trabalador sira rekolha, nune’e lixu ne’ebe exporta ba kuaze kontainer lima 5 to’o kontainer 30 ba nasaun komprador sira.

“Kompañia rasik ne’e, ha’u exporta sasan besi tua ho aluminium ba nasaun Indonesia ho kontainer lima(5) bele to’o kontainer 30, ami nia kompañia seluk iha tasi tolu, ida iha Vila-verde no pesoal servisu sira, ami fahe balun ba iha Vila-verde balun iha tasi tolu no loron ida ami nia kompanha bele simu besi lima (5) ton”.

Enkuantu, desde 2003 to’o agora kompaña Besalag Unipessoal.Lda seidauk hetan apoiu husi Governu hodi transfere material lixu sira ba Indonesia no Singapura.

“Kompañia ida ne’e hari’i tinan barak ona, ami sempre haruka lixu sira ne’e ba sosa nain sira, ne’ebe ami halo akordu, ha’u hanoin ami nia servisu ne’e importante tebe-tebes tanba governu investe osan barak ba serbisu saneamentu nian liu hosi Ministeriu Administrasaun Estatál hodi hamos sidade no foti lixu sira, maibé ami nia kompañia la hetan apoiu ruma husi ita nia Governu ate agora”.

Entretantu, Kompañia Besalag Unipessoal.Lda hari’i iha tinan 2003 kontribui ona kampu trabalhu ba Timoroan sira desde tinan 2003 to’o 2025 hamutuk trabalhador 150 ne’ebe serbisu hamutuk ho kompañia hodi rekoilha lixu.

Jornalista : Marcela Mery da Costa

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus (0 )