Lere : “Kuandu Temi FALINTIL, La Temi FRETILIN Ne’e Nega Istória”.

Imajem : Eis Jeneral Lere Anan Timur hamutuk ho Eis Presidente Repúblika Francisco Guterres Lu Olo no Eis Primeiru Ministru Marí Alkatiri iha Dili. Foto : Arkivu SAPNewsTL

SAPNewsTL, Dili : Iha ambitu komemorasaun loron FALINTIL ba dala-50, Tenente Jenerál Lere Anan Timur fo agradese ba lider komite sentral Frente Revolucionário Timor-Leste Independente (FRETILIN) tanba hari’i ona instituisaun FALINTIL Forsa Armada Timor-Leste sai liman kroat ba povu maubere.

Marciana da Conceição – SAPNewsTL

“Ha’u agradese ba komite sentral FRETILIN ho lider sira ne’ebe matenek, barak mate ona no balun sei moris, sira bele hari’i instituisaun Forsa Armada Timor-Leste sai liman kroat povu maubere nian”.

“Kuandu ita temi FALINTIL, ita temi mos FRETILIN, bainhira ita temi FALINTIL la temi FRETILIN ita nega istoria”. Dehan Tenente Jenerál Lere Anan Timur ba jornalista sira iha Tasi-Tolu Kuarta, 20/08/2025.

Tenente Jenerál konta, tinan 50 ezisténsia FALINTIL loke pajina rua, pajina dahuluk hahu iha tinan 1975 to’o 1999,iha ne’ebe FALINTIL funu hasoru invazaun Indonezia durante tinan 24.

“FALINTIL halo 50 anus loke pajina rua, primeiru pajina hahu husi 1975 mai to’o 1999 ne’ebe loke iha Aileu Aisirimou, iha primeira pajina FALINTIL funu hasoru invazaun Indonezia durante tinan ruanulu resin-haat nia laran”. Nia subliña.

Nia haktuir, “Hahu ho 30 mill dias iha Vaiseremou durante 24 anus konsege sobrevive veteranus 24 anus lolos, iha 1997 no 1998, ema rihun ba rihun mate tutuir dalan, ami ne’ebe sei moris ami sama sira nia raan no hakat sira-nia mate hodi mai hasa’e bandeira ba ukun rasik aan ho ita-nia povu maubere”.

Imajem : Eis Jeneral F-FDTL Lere Anan Timur iha Tasi-Tolu, 20/08/2025

Nia afirma, segundu pajina FALINTIL tranjita ba Forsa Defeza Timor-Leste, hodi hanoin no kaer metin nafatin prinsipiu no valor FALINTIL nian. “Tanba saida maka FALINTIL tranjita ba Forsa Defeza Timor-Leste? Atu hanoin no kaer metin nafatin prinsipiu no valor FALINTIL nian”.

Lere Anan Timur akresenta, iha momentu funu hasoru invazaun Indonezia laiha lei, kontituisaun no regulamentu militar hodi komanda forsa, maibe sira komanda deit ho inisiativa.

“Ohin loron ita hatene katak ita iha lei, konstituisaun no regulamentu militar, 24 anus ami komanda forsa laiha konstituisaun, lei no regulamentu militar, ami lori inisiativa hodi komanda forsa”.

“Husi ami nia esperensia no prátika ami manan funu ne’e, ami la estuda funu maibe ami aprende funu iha funu laran”.

Tenente Jenerál Lere Anan Timur husu ba jerasaun pratriota no juventude Timor-Leste hodi aprende hadame malu, kria paz no estabilidade iha nasaun independente ida ne’e.

“Ohin, FALINTIL halo ba tinan 50, ha’u apela ba jerasaun pratriota no juventude Timor-Leste, se uluk imi nia aman, inan no avo sira aprende halo funu no aprende oho ema, agora ita ukun aan ona, imi tenke aprende hadame malu, aprende kria paz no estabilidade iha ita-nia rai”.

Imajem : Presidente Repúblika José Manuel Ramos Horta & Eis Primeiru Ministru Marí Bin Amude Alkatiri

Fundador RDTL Marí Alkatiri konsidera komemora loron FALINTIL, memória lakon ona, rekunhese balun no la rekunhese balun ne’e la los.

“Agora ita haree komemora tiha 50 anus memoria ne’e lakon ona, sasan hotu atu halo foun fali, rekoñese balun deit iha parte ne’ebe sira koñese ne’e, balun sei moris la rekoñese ne’e mak lalos”.

“Ha’u fo mensajen ba loron FALINTIL, eroi no martir sira ne’ebe fo aan ba mate ne’e hau hakruk ba sira no halo minutu ida hakmatek ba sira, ba sira ne’ebe sei moris ha’u laiha liafuan atu hato’o ba sira”.

“Ha’u fo parabens ba ita hotu tanba uluk hatene halo desizaun lolos, ha’u fo parabens ba ita hotu ne’ebe hahu ho problema no hetan solusaun”. Dehan Eis Primeiru Ministru Marí Alkatiri iha Farol, 19/08/2025

FRETILIN no UDT hamutuk hahu ho problema maibe hetan solusaun maske lori tinan naruk ho konflitu oioin iha luta nia laran, konflitu hahu iha UDT no FRETILIN, FRETILIN deit mos konflitu barak tanba kontradisaun.

“Karik ita halo balansu, buat sira ne’e maka negativu duni oras ne’e ita laiha independensia, ita tenke rekoñese katak FRETILIN no FALINTIL hamutuk konsege duni halo povu ne’e sai dignu, povu hakarak hadomi nia aan rasik, nia rai no hadomi independensia ne’e valor ida ne’ebe imporante tebes ita atu rekoñese”.

Se deit maka sai lider FRETILIN nian it
Ha tempu seluk, ita rekoñese nafatin. Iha 1981 primeira konferensia nasional FRETILIN, se mak lidera? Xanana rasik maka lidera, se mak la rekoñese ida ne’e, maibe dehan fali katak Xanana mak mai salva fali FRETILIN, nia lidera hanesan FRETILIN entaun FRETILIN salva FRETILIN.

Alkatiri dehan, “Nia sei moris to’o ohin loron tanba FRETILIN, fatin iha ne’ebe deit nia subar ne’e ema FRETILIN mak subar nia, tansa haluha buat sira ne’e no haluha buat sira ne’e tanba sa?”.

“Ha’u nafatin fo parabens ba ita hotu, parabens ba jerasaun sira iha tempu ne’eba, sira hatene hanoin, parabens ba sira rasik ne’ebe hatene buka solusaun ba konflitu entre irmaun”.

Nia dehan, “FALINTIL sei nafatin no sei la mate, atu oinsa deit mos nia klamar no espiritu sei moris nafatin iha ita hotu nia leet ne’e mak ha’u nia dezeju”.

“Ha’u dezeja boas festas tanba ita nia situasaun politíka laiha razaun atu fo boas festas entre ita ho ita. Situasaun politíka ne’ebe aat no grave tebes maibe ne’e normal. Ha’u hateten momos, enkuantu FRETILIN sei iha FALINTIL sei moris nafatin ho espiritu no valor FALINTIL nian, aten brani FALINTIL nian mai husi FRETILIN”.

TAGS
Share This

COMMENTS