Loron Femenina ! Sistema Patriarkal Nia Dejafiu Ba Igualdade Jéneru & Feto Nia Lideransa

Imajem : Marcela Mery da Costa. Foto : Espesial
Abstratu
Sistema patriakal hanesan konstrusaun sosial ne’ebé tau mane iha pozisaun dominante no limita feto nia asesu ba rekursu, desizaun no oportunidade. Maske lei inan Repúblika Demokrátika Timor-Leste no lei oan sira garante igualdade jéneru, realidade hatudu katak desigualdade sosial sei kontinua mosu iha área edukasaun, ekonomia, saúde no partisipasaun politika. Artigu ne’e akumula husi rezultadu entrevista, uza fundamentu teória patriarkal, no dokumentu sira kona-ba igualdade jéneru, empoderamentu feto iha lideransa, realidade sosial no dejafiu hirak ne’ebe feto sira enfrenta. Artigu ne’e propoin estratejia intervensaun atu hametin empoderamentu feto no promove sosiedade ida ne’ebé inkluzivu, justu no igualitáriu.
Liafuan Xave : Patriakal, igualdade jéneru, direitu feto, violénsia bazeia ba jéneru, & empoderamentu.
- Introdusaun
Republika Demokratika Timor-Leste (RDTL), nu’udar nasaun soberanu, hafoin restaura nia independénsia iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002. Durante tinan rua nulu resin ha’at (24) nia laran, Timor-Leste halo esforsu no promove partisipasaun ema hotu-hotu nian iha dezenvolvimentu sosial, ekonomia, sosial no teknolojia, iha prosesu kontrusaun estadu no nasaun, konstrusaun sosial sira liliu kultura ne’ebe lori dejafiu ba partisipasaun no ladauk kore an hosi sistema patriarkal desde beiala sira-nia tempu. Iha situasaun no kondisaun atuál diskriminasaun aumenta ba bebeik, no alvu ba diskriminasaun barak husi feto, labarik feto no inan feto sira tanba kultura patriarkal ne’ebe forte iha sosiedade, komunidade no familia laran.
Sosiedade Timor-Leste riku ho kultura ne’ebe mak vizivel to’o ohin loron, kulturamente sistema patriakal buras iha sosiedade, estigmasaun sosiedade nian katak mane aas-liu feto, enkuantu feto kaer responsabilidade hare’e labarik, tein, fase ropa no hamoos uma inklui komplementar ba nesesidade biolojiku, iha kultura hafolin (Barlake), feto hetan kontrola no domina hosi mane.
Tuir Matenek Na’in Sylvia Walby (1990) haktuir patriarkia hanesan sistema sosiál, estruturál no kulturál ida iha ne’ebé mane sira kaer podér primáriu, predomina iha papél lideransa polítika, autoridade morál, priviléjiu sosiál, no kontrolu ba propriedade. Sistema ida-ne’e koloka mane sira nu’udar figura sentrál no dominante, enkuantu feto sira dalabarak hetan marjinalizadu ka tau iha pozisaun subordinadu.
Kulturamente konsidera feto hanesan komplementar no responsabilidade ki’ik maibe iha kontestu dinamiku sosial, partisipasaun feto importante tebes husi aspetu istória no igualdade jéneru bazeia konstituisaun Republika Demokratika Timor-Leste (KRDTL), iha artigu 170 katak feto no mane iha direitu no obrigasaun hanesan iha moris familia, kultura, sosial, ekonomiku no polítika. Istorikamente iha tempu resisténsia, feto timoroan barak partisipa iha luta ukun rasik- aan, fo apoia ba funu na’in sira no hetan violasaun oioin maibe feto barak kontinua hetan diskriminasaun hanesan violénsia doméstika, dezigualdade sosial no limita espasu ba feto iha nivel foti desizaun.
Iha Deklarasaun Universal no Direitus Umanus (DUDU), artigu 10 sublinha liberdade no igualdade katak ema hotu-hotu moris livre no iha dignidade no direitu hanesan, no iha artigu 20 define ema hotu iha direitu no liberdade ne’ebe mak la haree ba kor, rasa, seksu, relijiaun, politika, ka hanoin ne’ebe maka la hanesan, bazeia mos ba igualdade entre feto ho mane. Aleinde hakerek iha DUDU, iha mos Convention on the Elimination of All Form Of Discrimination Against Women (CEDAW), ne’ebe Timor-Leste ratifika ona iha tinan 2013, Iha ne’ebe konvensaun ida ne’e hatu’ur protesaun espesifiku ba direitu feto inklui presiza responsabilidade husi estadu Timor-Leste atu proteje no asegura katak feto hetan oportunidade no tratamentu hanesan ho mane.
Iha enkuadramentu legal barak ne’ebe Timor-Leste adapta no aplika, maibe realidade prátika hatudu katak feto maluk sira sei enfrenta problema oi-oin liu-liu kona-ba oportunidade hanesan atu foti desizaun iha nivel familia no komunidade nia laran, kestaun ne’e sai dezafiante tanba difisil atu halakon sistema patriarkal ne’ebe sei buras no dura to’o agora.
Bazeia ba kestaun ne’e motiva hakerek na’in foti tema : Sistema Patriarkal Nia Dejafiu Ba Igualdade Jéneru & Feto Nia Lideransa. Iha ne’ebe artigu ne’e sei foku ba dejafiu sistema patriarkal, dejafiu igualidade jéneru, falta empoderamentu feto iha lideransa no autor ba mudansa sosial, dezenvolvimentu ekonómiku no justisa sosial entre feto no mane iha nivel foti desizaun, asesu rekursu no oportunidade.
Artigu ne’e autora hakerek ho objetivu hodi konsientiza lee na’in sira hatene impaktu sira kona-ba kultura patriarkal, dejafiu ba igualdade jéneru, feto iha lideransa, análiza situasaun direitu feto iha área prinsipál no fó rekomendasaun estratejiku bazeia ba evidénsia hodi hametin empoderamentu feto no promove sosiedade ida ne’ebé inkluzivu, justu no igualitáriu.
- Dezenvolvimentu
Kultura patriarkia hamosu desigualdade entre mane no feto la’ós akontesimentu individual de’it, maibé rezultadu husi sistema sosial ne’ebé organiza poder iha forma hierárkiku. Patriarkia integra iha instituisaun família, edukasaun, relijiaun no politika. Sistema ne’e normaliza dominasaun mane no halo diskriminasaun ba feto sai hanesan parte husi kultura.
Sistema patriakal hanesan sistema sosial ne’ebe parte ida husi tradisaun ka lisan ne’ebe eziste iha territoriu Timor-Leste, sistema ne’e fo privilejiu no vantanjen ba mane sira ho pozisaun a’as ka iha poder hodi ukun iha uma laran no sosiedade, pratika ne’e halo komunidade tauk hodi hili feto sai hanesan lideransa ka lider suku, feto sira lakon konfiansa ba sira an rasik, realidade konkretu hatudu iha eleisaun ba xefe suku ba tinan 2023-2030, Timor-Leste iha kanidatu ba elesaun suku hamutuk 2.117, entre sira iha kandidatu feto hamutuk 241 (11%) no mane hamutuk 1.876 (89%), no numeru feto ne’e mak eleitu ba xefe suku tinan 2023-2030 hamutuk 18 (4%). Enkuantu, munisipiu Lautem hatudu katak la iha feto ida mak eleitu nu’udar sefe suku ba periodu tinan 2023-2030 tanba faktor kultura patriarkal.
Estela Aleixo, atuál xefe suku Kampu Alor, Postu Administrativu Dom Aleixo Munisipiu Dili haktuir, sistema patriakal ne’e eziste tanba kesi no hatutan hosi beiala sira hodi limta feto sira hodi labele sai lideransa suku.
“Uluk beiala sira implementa sistema ida hanaran patriakal maibe tempu agora feto mos iha direitu atu ukun, maske husi beiala sira haktuir feto labele sai lider. Kultura iha Lospalos mai husi beiala sira dehan feto labele sai lider, maibe kultura ne’e konstrusaun sosial, nasaun iha mudansa fo tempu ba feto sira atu ukun, nune’e sira bele hadutu sira-nia kapasidade lideransa no kontribui ba dezenvolvimentu”.
Sistema patriakal mak sistema sosial ne’ebé organiza poder no autoridade iha liman mane. Iha estrutura ne’e, mane konsidera hanesan ulun família no lider komunidade, enkuantu feto dala barak limita ba papel doméstiku. Maske progresu global kona-ba igualdade jéneru aumenta, relatóriu husi UN Women (2022) hatudu katak desigualdade sei persistente iha nasaun barak.
Iha Timor-Leste, konstituisaun RDTL afirma mane no feto iha direitu hanesan. Maibé, norma tradisionál no kultura patriakal sei influénsia relasaun sosial. Problema hanesan kaben sedu, violénsia doméstika no asesu limitadu ba rekursu ekonómiku sai dezafiu boot ba realizasaun direitu feto. Tuir UNICEF (2021), fator sosiokultural mak kontribui ba abandonu eskola no vulnerabilidade feto joven sira.
Iha kontextu real hatudu katak, liu husi intervista ida ne’ebe halo husi ekipa CPA ba ekipa husi Sekretaria Estadu Igualdade munisipiu Lautem iha tinan 2023 hatudu katak impaktu husi Sistema patriakal ne’ebe komunidade adopta implika direita ba envolvimentu feto iha festa demokrasia ne’ebe hanaran eleisaun tanba la iha feto ida mak eleitu nu’udar sefe suku ba periodu tinan 2023-2030 iha munisipiu Lautem kauza husi kultural ne’ebe dominante iha sosiedade nia leet.
Sekretaria Estadu ba Igualdade (SEI) hanesan makina estadu ne’ebé kontinua hala’o nia papel no responsabilidade atu koordena no halo advokasia ba implementasaun abordajen integrada jéneru iha lei, politika, programa no orsamentu, prevensaun no kombate violensia bazeia ba Jeneru, hakbiit ekonomia no promove partisipasaun feto iha vida politika no nivel foti desizaun.
Maski governu Timor-Leste liu husi SEI halo ona esforsu bo’ot hodi promove direitu feto maibé iha área rural barak mak seidauk fó prioridade ba feto, atu sai lideransa.
Tuir dadus SEI hakerek iha livru Timor-Leste Beijing Declaration and platform for Action (BpfA) National Review and Evaluation Report (2019-2024), hateten reprezentasaun feto iha Parlamentu Nasional durante Lejislatura 5a (2018-2023) to’o 40%, no iha lejislatura atual 6a (2023-2028), agora 38%, mesmu husi numeru ne’e oituan maibe ho situasaun aktual iha ne’ebe reprezentasaun feto iha Parlamentu Nasional hatudu katak Timor-Leste sai nasaun ho reprezentasaun feto aas liu iha rejiaun Asia-Pasifiku.
Reprezentasaun feto iha nivel ezekutivu Governu agora to’o 17% ne’ebe aumenta kompara ho 13% iha tempu uluk. To’o ohin loron seidauk atinji meta minimu 30% ba igualdade jeneru. Istoria Timor-Leste, representasaun feto iha nivel ezekutivu mak 23%, ba pozisaun foti desizaun iha 822 (23%) feto kompara ho 2,742 (78.5%) mane. Iha 2024, total funsionáriu públiku hamutuk 39,380 kompostu husi 14,115 (36%) feto no 25,265 (64%) mane. Iha nivel munisipiu, reprezentasaun feto sei menus, maibe iha tinan lima ikus iha feto nain tolu (3), mak asume responsabilidade nu’udar Presidente Autoridade Munisipiu (Baucau, Ainaro).
Husi dadus ne’ebe mak iha SEI ne’ebe mak haree kona-ba asuntu feto, hatur Planu Estratejia ba tinan 5 ne’ebe (2023-2028) ho objetivu prioridade lima (5) maka: hasa’e kapasidade instituisaun sei, apoiu instiuisaun governu promove igualdade jeneru no inklusaun, prevensaun ba vionesia bazeia ba jeneru, hakbiit feto no grupu feto iha areia ekonomia no hasa’e partisipasaun feto iha vida politika no foti desizaun.
Igualdade jéneru bazeia ba prinsípiu katak ema hotu iha valor hanesan, independente husi jéneru. United Nations (1979/2014) iha Konvensaun CEDAW enfatiza obrigasaun estadu atu elimina diskriminasaun ba feto iha área hotu. Igualdade jéneru la’ós de’it kona-ba asesu, maibé kona-ba rezultadu no oportunidade real.
Empoderamentu feto refere ba prosesu ne’ebé fó kapasidade, konfiansa no kontrolu ba feto atu halo desizaun ba sira-nia moris. Tuir World Bank (2020), empoderamentu ekonomiku feto kontribui ba reduzaun pobreza no dezenvolvimentu sustentável. American Psychological Association (2020) mos salienta katak ambiente sosial ne’ebé suporta igualdade jéneru bele hadia saúde mental no bem-estar.
Iha aspetu edukasaun mak fundamentu ba empoderamentu. Iha Timor-Leste, taxa matríkula edukasaun bázika entre mane no feto aumenta ona. Maibé, dadus UNICEF (2021) relata katak feto iha área rural enfrenta risku aas ba abandonu eskola tanba kaben sedu no responsabilidade doméstika. Sistema patriakal ne’ebé konsidera feto hanesan responsavel ba servisu uma limita sira-nia oportunidade atu kontinua estudu.
Iha aspetu ekonomia, Partisipasaun feto iha forsa traballu sei limitadu. Dadus World Bank (2020) hatudu katak feto barak servisu iha setor informal, laiha seguransa sosial no saláriu fixu. Iha área rural, maski feto halo servisu agrikultura, propriedade rai dala barak iha naran mane. Dependénsia ekonomika halo feto vulneravel ba violénsia no esplorasaun.
Iha kontextu sosiedade atuál, violénsia bazeia ba jéneru mosu tanba konsekuénsia direta husi mentalidade patriakal. UN Women (2022) estima katak parte boot feto iha mundu hetan forma ruma violénsia durante sira-nia moris. Iha Timor-Leste, violénsia doméstika sei sai problema sosial boot. Sistema ne’ebé tolera dominasaun mane difikulta vítima atu buka justisa.
Iha aspetu feto sai lideransa, partisipasaun politika maski reprezentasaun feto iha parlamentu konsidera relativamente di’ak kompara ho nasaun seluk iha rejiaun, lideransa iha nivel lokal sei domina husi mane. Mentalidade patriakal halo komunidade menus konfiansa ba lideransa feto, nune’e limita lian feto iha prosesu foti desizaun no halo feto sira sai vulnerável liután iha rural.
Bazeia ba kestaun importante sira iha leten, hakerek na’in sublinha estratejia intervensaun ho analítiku, krítiku no konstrutivu katak komponente hotu iha sosiedade presiza hametin implementasaun lei kona-ba violénsia doméstika no igualdade jéneru. Governu tenke servisu hamutuk ho organizasaun internasionál atu garante monitorizasaun no avaliasaun regulár.
Iha kontextu edukasaun igualdade jéneru, nomeadamente presiza integra materiá igualdade jéneru iha kuríkulu eskola hodi bele ajuda muda mentalidade husi ki’ik. Programa sensibilizasaun sira iha komunidade importante atu desafia norma patriakal. Mudansa patriarkia sei la akontese se la envolve mane sira tanba ne’e programa edukasaun presiza inklui mane bele promove respeitu no fahe responsabilidade.
Iha empoderamentu ekonomiku, nesesariamente fó treinamentu vokasional no fasilita asesu ba kreditu mikro ba feto bele aumenta independénsia finansial. Tuir dadus World Bank (2020) afirma katak investimentu iha feto fó retornu ekonomiku boot ba nasaun.
Iha ámbitu atu selebra loron feto mundial (8 Marsu) no refleta ba realidade sosial iha kontextu Sistema Patriarkal Iha Sosiedade : Entre Dejafiu Ba Igualdade Jéneru & Feto Iha Lideransa, fo hanoin ba umanidade hotu iha mundu rekoñese kontribuisaun feto sira iha área hotu-hotu hanesan edukasaun, saúde, politika, ekonomia no família.
Loron internasionál ne’e importante ba Timor-Leste atu halo diagnosa ba partisipasaun feto iha polítika, ekonomia, sosial no kultural liliu promove igualdade jéneru, hasa’e konsiénsia kona-ba violénsia kontra feto, apoia direitu no oportunidade hanesan no fó inspirasaun ba gerasaun foun hodi empodera feto iha aspetu hotu-hotu.
Loron feto mundial fanun ema hotu katak feto sira iha forsa, matenek no kapasidade atu lidera no muda mundu. Igualdade la’ós de’it ba feto, maibé ba sosiedade tomak. Bainhira mane no feto servisu hamutuk ho respeitu no justisa, nasaun bele dezenvolve di’ak liután ho justu, prósperu no garante juustisa sosial ba ema hotu iha mundu rai-klaran inklui Timor-Leste.
- Konkluzaun
Sistema patriarkal iha sosiedade Timor-Leste sei kontinua fó impaktu kle’an ba realizasaun direitu feto, maske iha progresu signifikativu iha nivel lei no politika. Konstituisaun no instrumentu internasionál hanesan United Nations nia konvensaun CEDAW garante igualdade entre mane no feto, maibé implementasaun prátika sei enfrenta obstákulu kulturál no estrutural ne’ebé afeta partisipasaun feto iha nivel foti desizaun, asesu rekursu, fahe oportunidade no responsabilidade.
Sistema patriakal sei iha impaktu kle’an ba direitu feto iha sosiedade atuál, maski iha progresu iha lei no politika, realidade sosial hatudu katak desigualdade sei persistente iha área polítika, sosial, ekonomia no kultura lokal. Evidénsia husi UN Women (2022), UNICEF (2021), World Bank (2020) no Manual Sekretaria Estadu Igualdade (2023) sublinha katak prátika igualdade jéneru mak kondisaun esensial ba dezenvolvimentu inkluzivu no sustentável.
Dadus kona-ba reprezentasaun feto iha lideransa lokal no ezekutivu hatudu katak desigualdade sei vizível, liu-liu iha área rural ne’ebé norma patriarkal forte liután. Feto sira sei enfrenta limitasaun iha asesu ba edukasaun, rekursu ekonomiku, propriedade no espasu polítiku. Violénsia bazeia ba jéneru mos sai manifestasaun konkretu husi sistema ne’ebé tolera dominasaun mane.
Igualdade jéneru la’ós de’it kestaun legal, maibé presiza transformasaun mentalidade, mudansa sosial no kompromisu kolektivu. Empoderamentu feto iha lideransa no nivel desizaun mak kondisaun esensial ba dezenvolvimentu inkluzivu, justu no sustentável iha Timor-Leste.
- Rekomendasaun
Atu responde ba dejafiu sistema patriarkal no hametin direitu feto, hakerek na’in sublinha konsiderasaun sira hanesan :
- Reforma no Implementasaun Lei
Instituisaun hotu presiza hametin implementasaun lei kona-ba violénsia doméstika no igualdade jéneru ho monitorizasaun regular, asegura orsamentu sensível ba jéneru iha instituisaun públiku hotu-hotu no reforsa papel Sekretaria Estadu ba Igualdade atu halo advokasia no avaliasaun politika jéneru.
- Transformasaun Edukasionál no Mudansa Mentalidade
Estadu presiza integra edukasaun igualdade jéneru iha kuríkulu eskola husi nivel báziku to’o superior, halo programa sensibilizasaun iha komunidade atu desafia estereótipu patriarkal no involve mane no lider tradisionál sira iha prosesu mudansa sosial.
- Empoderamentu Ekonomiku Feto
Institusaun estadu, sosiedade sivil no ajénsia internasionál sira presiza fasilita asesu ba kréditu mikro, treinamentu vokasionál no apoiu empreendedorizmu. Garante direitu propriedade ba feto, liu-liu iha área rural no promove programa ne’ebé suporta feto atu sai independente finanseira.
- Hasa’e Partisipasaun Feto iha Lideransa
Komponente hotu tenki implementa medida afirmativa atu aumenta reprezentasaun feto iha nivel lokal, kria programa mentoria no kapasita feto joven sira atu prepara ba lideransa no fó espasu seguransa no apoiu ba lideransa fetoo sira kontra diskriminasaun no intimidasaun.
- Kooperasaun Multisetorial
Komponente hotu presiza hametin kolaborasaun entre governu, sosiedade sivíl, igreja no parseiru internasionál. Utiliza evidénsia husi relatóriu organizasaun hanesan UN Women, UNICEF, World Bank no SEI orienta politika públika.
- Referénsia :
Rezultadu Entrevista direta Estela Aleixo, atuál xefe suku Kampu Alor, Postu Administrativu Dom Aleixo Munisipiu Dili.
Dokumentu Sekretaria Estadu Igualdade (SEI 2023), Igualdade Jéneru no Inkluzaun.
UNICEF. (2021). The state of the world’s children 2021. UNICEF.
UN Women. (2022). Progress on the sustainable development goals: Gender snapshot 2022. UN Women.
World Bank. (2020). Women, business and the law 2020. World Bank Publications.
United Nations. (2014). Convention on the elimination of all forms of discrimination against women (CEDAW). United Nations.
American Psychological Association. (2020). Publication manual of the American Psychological Association (7th ed.). American Psychological Association.


