Mensajen Kuaresma ! “Cristo Moris Hias Mak Ita Nia Esperança” 

Imajem : Bispu Nain tolu hamutuk ho Vise Primeiru Ministru Mariano Assanami Sabino iha Palasiu Governu. Foto : Média GVPM

SAPNewsTL : Conferénsia Episcopal Timorence (CET) fo sai karta pastoral tempu kuaresma 2025 nian ba sarani katólika timoroan katak Kristu Jesus nia moris hias mak esperansa umanidade nian.

“CRISTO MORIS HIAS MAK ITA NIA ESPERANÇA” (cf. 1Pd 1,3b)

Na’ilulik, diácono, madre, irmão, seminarista, maun-alin no bin-feton sira no ema hotu nebé iha hakaran di’ak :

“Ami hein hela katak Nia mak atu mai soi Israel, maibe ohin, halo ona loron tolu no buat ida la mosu”. (Lc 24,21)

Sagrada Escritura haktuir konaba Jesus nia escolante nain rua nebé sei neon mamuk no fiar la’ek konaba Misterio Páscoa nebé profeta sira haklaken nanis ona. Experiência mamuk Emaús nian nebé Cleófas ho nia maluk hasoru, experiência individual eh colectiva ema hotu-hotu nian.

Mamuk ida ne’e, ema experimenta wainhira buat nebé nia hein la sai tuir buat nebé nia hakarak. Ida ne’e mak razão nebé halo mosu iha ema: laran susar, fuan taridu, neon nakraik, tauk, desconfiança, insegurança, indiferença, halai sés husi realidade, fiar namlele no lakon esperança. Dinamica natural ida ne’e hola parte iha realidade moris ema nian.

Ema ohin loron, moris hela iha mamuk ida klamar no isin nian, nebe halo nia la fiar an, la haksolok ho buat nebe nia iha no la hatene agradece ba moris.

Mamuk ida ne’e halo kaben nain sira fahe malu, oan sira kuran domin, foinsa’e sira la hetan esperança ba sira nia futuro, katuas-ferik sira ema la tau matan, maun-alin sira haketak malu. Iha moris professional nian, knaar, posição no carreira sai tiha biban hodi halibur deit riku-soin mundo nian.

Ema barak seidauk sente benefício hosi graça ukun-rasik an nian. Moras sira, liu-liu kbiit laek sira lakon esperança atu hetan fali isin diak no iha luron sira ita rona sirene ambulância lian lor-loron; kiak sira lian seidauk to’o mahein sira tilun no mukit sira terus seidauk monu ba sira fuan.

Ema ohin loron mos moris hela iha mesak nia laran. Nia hari mundo ida ba nia an rasik deit, fiar an ho kbiit rasik, nakonu ho nia an, la fo folin ba ema seluk nia presença, la reconhece ema nia sacrifício no la hatene moris hamutuk ho ema seluk.

Mentalidade individualismo nian buras hodi la fo importância ba ema seluk nia terus. Ema seluk terus hela iha ita nia matan laran, maibe ita nia fuan la sente. Bele mos, ita rasik mak sai fali causa ba ema seluk nia terus, susar, tanis no mate, hafoin, ita halo an hanesan Pilatos hodi fase tiha liman no la sente iha sala.

Realidade seluk iha Timor ohin loron mak tauk. Tauk nebe hasai tiha aten brani husi ema atu halo buat diak; tauk atu buka, defende no koalia lialos; tauk atu foti decisão hodi assume responsabilidade tuir knaar nebe hala’o. Tauk sira ne’e lori ema monu ba iha insegurança, mout iha zona de conforto no namlele iha incerteza nia laran.

Desafio no problema sira moris nian, wainhira ita rai deit ba ita an rasik hodi hasoru mesmesak, bele halo ema moris hela deit iha mamuk, mesak no tauk nia laran, no ikus mai, hamosu néon nakraik, laran taridu no hatodan liu tan moris. Maske nune’e, ema precisa la’o ba oin ho esperança hodi hakat hosi experiência mamuk ba nakonu, mesak ba hamutuk, tauk ba brani, lakon ba manan, molik ba hatais, kanek ba hetan cura, no mate ba moris hi’as.

Na’ilulik, diácono, madre, irmão, seminarista, maun-alin no bin-feton sira no ema hotu nebé iha hakaran di’ak:

Emaús la’os fatin ikus atu hela. Maibe, fatin nebe fo biban, atu compreende no reconhece Jesus Moris-hi’as, Ida nebe loke matan no hamanas fuan hodi halo ita fila hikas ba Jerusalém. Ida ne’e mak pedagogia divina. Katak, Maromak hanorin ita atu sai discípulo esperança nian.

Ilas foun ida ne’e, mak halo ita sai manu ain Evangelho nian hodi transforma sociedade nebé moris iha nakukun ba naroman, laran susar ba neon metin, lun-turu ba ksolok, no laran rua-rua ba fiar metin.

Jesus Moris-hias mak ita nia esperança. Esperança nebe la bosok. Esperança ida ne’e mak hakonu lidun sira mate nian ba moris foun. Basá, Cristo nia mate no Moris-hias sobu rahun tiha ona sala no mate nia kbiit; harahun tiha ona lutu haketak malu nian hodi halo ema hotu moris nudar maun-alin.”

Jesus Cristo nia Páscoa mak Maromak nia domin no saran An sasukat la’ek mai ita. Domin ida ne’e mak halo Maromak Oan Mane, Makasu mundo salan cura ita ho nia kanek sira: “Basá, hosi nia kanek sira mak ita hetan isin diak”, vii

Iha biban kmanek ne’e, ami Bispo sira, convida sarani Timor oan hotu atu hafoun-án hikas iha esperança nebe hari metin iha Jesus Cristo nia Moris-hias. Esperança ida ne’e la bosok, hela ba nafatin no lori ba ksolok lolós.

Atu esperança ne’e bele hola ilas lolós iha ita nia moris lorloron, ita tenke fila hikas ba wé-matan inan fiar nian: rona hodi moris tuir Sagrada Escritura, haroman néon hodi hakle’an fiar iha Sagrada Tradição, no obedece ba Kreda nia Kbiit Hanorin liu hosi Bispo sira nudar Apóstolo sira nia saseluk.

Atu ita nia esperança moris buras nafatin, ita tenke la’o hamutuk ho Cristo iha nia Kreda Ida mesak, Santa, Católica no Apostólica. La’o hamutuk ida ne’e hetan abut iha Eucaristia, viii Eucaristia mak halo ita hasoru malu no sai ida deit ho Cristo Moris-hias, hodi lori Nia ba ita nia maun-alin sira.

Cristo Moris-hias la’o ho ita iha dalan Emaus ohin loron nian, iha kiak sira nebe ita serbi, no moras sira nebe ita tau matan; iha ema sira be hamlaha no hamrook, iha sira be nia dignidade ema kolu, iha dadur sira be sulan iha cadeia, no iha faluk, oan kiak no la’o rai sira be ema hewai.

Mai ita la’o hamutuk nudar peregrino sira esperança nian iha espírito Sinodalidade hodi hametin ita nia fiar, esperança no caridade iha Cristo Moris-hi’as.

Karta pastoral ne’e asinadu hosi Presidente CET Dom Norberto do Amaral, Dom Virgílio Cardeal do Carmo da Silva no Dom Leandro Maria Alves.

Jornalista : Marciana da Conceição

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )