Partisipa Simeira Artificial Intelijénsia, Manetelu Rekunhese AI Iha Poténsial Transformativa

SAP News TL, Malázia : Hafoin partisipa simeira, Ministru Transporte no Komunikasaun Miguel Manetelu deklara Timor-Leste rekoñese AI nia potensiál transformativu, partikularmente iha aselera ita-nia prioridade nasionál sira: e-governance, kuidadu saúde, edukasaun, no agrikultura.

Marciana Da Conceição JurnalisMídia Sapnews

Ministru Transporte no Komunikasaun Miguel Manetelu ho delegasaun partiisipa iha eventu ASEAN Summit ne’e hanesan observadór hodi hatudu komitmentu no seriedade ba prosesu dijitalizasaun liu-liu valoriza esforsu koletivu sira rejiaun nian hodi aproveita Intelijénsia Artifisiál (IA) ho responsabilidade no inkluzivu.

Timor-Leste ninia enkuadramentu polítika nasionál ba transformasaun dijitál subliña governu konstitusional nia kompromisu atu aproveita teknolojia emerjente sira—inklui AI—hodi avansa governasaun, inkluzaun ekonómika, no dezenvolvimentu umanu.

Tuir ASEAN nia apelu ba aprosimasaun unifikadu ida ba governasaun IA no konfiansa dijitál, aliña ho Timor-leste nia valór sira ne’ebé fahe kona-ba ekuidade, transparénsia, no sustentabilidade.

“Timor-Leste rekoñese AI nia potensiál transformativu, partikularmente iha aselera ita-nia prioridade nasionál sira: e-governance, kuidadu saúde, edukasaun, no agrikultura. Tuir ami nia ajenda dezenvolvimentu dijitál, ami investe iha fasilitadór fundamentál sira hanesan sistema ID dijitál, infraestrutura interoperavel, no kuadru sira siberseguransa nian. Esforsu sira-ne’e aliña ho ASEAN nia foku ba IA étika, governasaun dadus, no kapasitasaun”. Hateten Ministru Transporte no Komunikasaun Miguel Manetelu liu hosi komunikadu imprensa iha Malásia, 12/08/2025

Projetu operasionalizasaun iminente hosi Kabel Submarinu Súl Timor-Leste (TLSSC), Timor-Leste prontu atu hasa’e maka’as ninia konetividade dijitál hodi kria oportunidade foun sira ba inovasaun no kolaborasaun rejionál ne’ebé orienta ba intelejénsia artifisiál.

Timor-Leste nu’udar nasaun ida iha faze inisiál sira transformasaun dijitál nian subliña ninia nesesidade krítiku tolu:

  1. Hari’i Kapasidade Inkluzivu: Timor-Leste buka ASEAN nia apoiu atu dezenvolve programa literasia AI lokalizadu no formasaun téknika hodi garante katak ita-nia forsa traballu no polítiku sira bele navega oportunidade no risku IA nian.
  2. Kolaborasaun Rejionál kona-ba Bens Públiku Dijitál: Ami propoin inisiativa ida ne’ebé lidera hosi ASEAN atu fahe ferramenta sira IA ho kódigu nakloke, prátika di’ak liu, no modelu regulatóriu sira ne’ebé adapta ba kontestu dezenvolvimentu oioin hanesan ami nian.
  3. Guarda Étika sira: Ami apoia Matadalan ASEAN nian ne’ebé habelar kona-ba Governasaun IA nian no husu nia adaptasaun hodi rezolve dezafiu sira hanesan prejuizu algorítmiku iha ambiente multilingue, ho rekursu ki’ik hanesan Tetum no Portugés.

Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves agradese ba konvite husi Ministru Dijitál Malázia Gobind Singh Deo ne’ebé durante Simeira ida-ne’e. Kolaborasaun hanesan ne’e inkarna espíritu solidariedade ASEAN nian.

TAGS
Share This