PM Xanana : “TL Nia Adezaun Ba ASEAN La’os Distinu & Ikus”

Imajem : Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha Singapura, 15/07/2025. Foto : Média PM

SAPNewsTL, Singapura :Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão deklara “Ba ami, adezaun ba ASEAN la’ós destinu ida – ida-ne’e la’ós fin ida iha nia an rasik. Ida-ne’e maka enkuadramentu ida ba pás no prosperidade rejionál ne’ebé ita hakarak kontribui ba – no defende. Ita lori ba ASEAN kompromisu forte ba kooperasaun, vizaun no finalidade komún”.

“Ita iha populasaun joven ida ne’ebé hakarak tebes atu aprende no buras. No ami oferese oportunidade iha turizmu, agrikultura no rekursu naturál sira. Ami mós promove hela ami nia Ekonomia Azul hodi apoia dezenvolvimentu sustentável no proteje ami nia biodiversidade no ambiente tasi nian”

“Ami buka la’ós de’it investimentu, maibé mós ideia sira, parseria sira no solidariedade. Ita-nia nasaun nia Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian estabelese vizaun ida ba tempu naruk ba kreximentu inkluzivu, dezenvolvimentu infraestrutura no investimentu kapitál umanu”. Dehan Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha Singapura,15/07/2025. sita media PM

Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão nia diskursu konpletu perante iha  sidadaun Singapura sira ho tema “Timor-Leste & ASEAN, Kapítulu Foun Iha Rejiaun Nia Istória”. Singapura, 15 Jullu 2025.

Exelénsia sira, matenek-na’in distintu sira, estudante sira, no belun sira, Ida-ne’e hanesan ksolok ida atu fila fali mai Singapura no onra ida atu ko’alia dala ida tan, iha Eskola Estudu Internasionál S. Rajaratnam.

Bainhira ha’u hamriik iha ne’e ba dala ikus iha 2013, ha’u reflete kona-ba lema RSIS nian – ‘hanoin kona-ba buat ne’ebé la provável’.

Iha ha’u-nia diskursu ha’u hanoin kle’an kona-ba viajen improvável povu timoroan nian: hosi sékulu sira ukun koloniál nian, liuhosi okupasaun no rezisténsia, ba independénsia no dezenvolvimentu ne’ebé dudu hosi dame.

Ha’u mós ko’alia kona-ba eventu improvável sira ne’ebé forma asuntu mundiál sira.

Ida maka Krize Finanseira Globál — ne’ebé la espera no dook. Ninia impaktu kontinua atu halakon konfiansa públiku nian iha instituisaun finanseira no polítika sira iha Osidente no iha mundu tomak.

Ida seluk maka Primavera Árabe. Ema uitoan de’it maka bele imajina katak hahalok dezafiu ida de’it iha sidade ki’ik Tunízia nian sei hamosu onda ida hosi agitasaun iha rejiaun tomak – ne’ebé nia eko sira forma istória Médiu Oriente nian ohin loron.

Tinan sanulu-resin-rua liu ona, no ohin ita hasoru mudansa no dezafiu sira ne’ebé boot liután — tantu ne’ebé la espera no transformativu.

Ita haree funu iha Médiu Oriente no Ukránia, konflitu internu sira iha estadu frajil sira iha Áfrika no iha mundu tomak, emerjénsia intelijénsia artifisiál nian, kolapsu lei internasionál no polítika komérsiu nian ne’ebé uza hanesan instrumentu podér nian.

Maski nune’e, iha mudansa boot ida-ne’e nia leet, forsa sira ne’ebé define ita-nia idade — ne’ebé ha’u ko’alia iha tinan sanulu-resin-rua liubá — kontinua forma ita-nia mundu. Estadu sira ne’ebé frajil sai vulneravel liu duké uluk. Dezigualdade sai metin liután.

Iha mundu tomak, prejuízu ne’ebé ita halo ba ita-nia klima, ba ita-nia ambiente no ba ita-nia rekursu sira ne’ebé ita fahe tau ita-nia futuru iha risku.

Pobreza maka’as persiste – hatudu profundidade hosi sistema internasionál nia fallansu atu ajuda mundu ne’ebé maka sei dezenvolve hela. Dezafiu sira-ne’e sai kleuk liu, urjente liu no la perdua liu duké uluk.

Tanba ne’e maka instituisaun sira hanesan RSIS importante. Ha’u hakarak agradese ba ita-boot tanba simu ha’u fali. Ita-boot sira kontinua hala’o papél esensiál ida hodi aprofunda komprensaun kona-ba ita-nia rejiaun nia seguransa, diplomasia no dezenvolvimentu. Iha tempu inserteza globál, Ita-boot nia misaun maka importante liu duké uluk.

Singapura rasik oferese ezemplu ida ne’ebé maka’as. Nu’udar estadu ki’ik ida iha rejiaun ida ne’ebé kompleksu, nia navega ona ho di’ak iha mundu ne’ebé fahe malu ida-ne’e ho klareza no abilidade – halo balansu ba relasaun sira lahó kompromete ninia interese no prinsípiu sira.

Singapura mós oferese ezemplu úniku ida kona-ba dezenvolvimentu nasionál — harii ekonomia modernu, ho rendimentu aas liuhosi lideransa estratéjiku, vizaun ba tempu naruk no kompromisu kle’an ba koezaun sosiál.

Nu’udar maluk estadu ki’ik, Timor-Leste hetan inspirasaun husi ezemplu ida ne’e. Ita bele la fahe forsa hotu-hotu hosi Singapura, maibé ita fahe ninia nesesidade atu sai reziliente, atu navega mudansa no atu ko’alia ho objetivu iha mundu ida ne’ebé labele prevee.

Ho espíritu ida-ne’e mak ohin ha’u ko’alia ba ita-boot sira – la’ós atu konta fali ita-nia pasadu, maibé atu fahe oinsá Timor-Leste haree ita-nia rejiaun nia futuru, no oinsá ita bele kontribui ba ida-ne’e.

Bainhira ha’u ko’alia kona-ba RSIS iha 2013, Timor-Leste sei mosu hela hosi sombra naruk okupasaun no konflitu nian.

Ha’u hanoin vizita aldeia sira iha foho durante tinan sira-ne’ebá – ko’alia ho família sira ne’ebé lakon buat hotu, maibé fiar nafatin iha futuru ne’ebé ami koko atu harii. Sira hakarak ami nia luta atu iha signifikadu buat ruma – no atu oferese ba sira nia oan, moris ida ho dignidade no esperansa.

Ami konsolida hela dame no harii fundasaun sira Estadu ida ne’ebé funsiona hosi baze – ho instituisaun sira ne’ebé fraku, rekursu umanu sira ne’ebé limitadu no liuhosi prosesu kompleksu ida rekonsiliasaun nian, tantu ho Indonézia no iha ami nia sosiedade rasik.

Husi tempu neʼebá, ami halo progresu boot. Ita hametin ona ita-nia instituisaun sira Estadu nian, harii ona infraestrutura sira iha ita-nia rain tomak no dezenvolve ona kapasidade Estadu nian hodi hatán ba ita-nia povu nia nesesidade sira.

Ita asegura ona dame no harii ona demokrasia liberál – ho ekonomia nakloke, sosiedade livre no kompromisu metin ba direitus umanus no estadu direitu. Maibé ita nafatin nasaun ida ne’ebé sei joven no iha dezenvolvimentu. Ita-nia dezafiu sira maka real. No ita hasoru sira iha ambiente globál ne’ebé ladún estavel, ladún justu no ladún previzível.

Image : Prime Ministry Kay Rala Xanana Gusmão in Singapore, 15/07/2025. Photo : PM Média

Serteza sira pasadu nian lakon ona. Instituisaun sira orden pós-funu nian rahun daudaun.

Rivalidade podér boot nian fila fali ona ba ita-nia rejiaun. Kooperasaun ekonómika la konsidera ona nu’udar dalan ba pás, maibé nu’udar fonte ba risku estratéjiku. Nasaun sira ko’alia kona-ba defende orden ida ne’ebé bazeia ba regra sira – maibé parese katak lei internasionál aplika de’it bainhira ida-ne’e iha interese hosi poténsia boot sira.

Ezemplu di’ak liu kona-ba lei internasionál ne’ebé laiha aplikasaun maka saida maka ita asiste iha Gaza, iha ne’ebé violasaun sira ba lei umanitáriu hamosu sofrimentu intolerável ba povu Palestina.

Mundu multipolar ida mosu daudaun, hanesan instituisaun multilaterál sira sai fraku liután. Ita iha Nasoins Unidas ida ne’ebé laiha kbiit atu hatán ho efetivu ba funu, mudansa klimátika no dezigualdade ne’ebé aumenta.

Ida-ne’e la’ós ‘orden mundiál foun’, maibé ‘mundu dezorden nian’. Ne’e mós mundu ne’ebé ita-nia rejiaun tenke navega, iha ne’ebé ASEAN agora hala’o operasaun.

Iha mundu ida-ne’e, ASEAN importante liu duké uluk.

Durante besik dékada neen, ASEAN ajuda transforma rejiaun ida ne’ebé uluk fahe ba ida ne’ebé estavel no kooperativu liu iha mundu.

Ninia prinsípiu prinsipál sira – la-interferénsia, konsensu, rezolusaun disputa pasífika no respeitu ba malu – fornese ona fundasaun ida ba konfiansa entre nasaun sira ne’ebé diferente tebes.

La’ós sempre fásil. Iha dezentendimentu sira iha ASEAN nia laran, hanesan iha família ruma. Maibé dezentendimentu sira-ne’e jere ona ho restrisaun, diálogu no kompromisu ba tempu naruk ba dame no prosperidade ne’ebé fahe.

Timor-Leste admira realizasaun ida ne’e. ASEAN la’ós de’it instituisaun ida, ne’e hanesan manifestasaun ida hosi kultura kooperasaun rejionál ida – ida ne’ebé permite ona nasaun sira ho istória, sistema polítiku no nivel dezenvolvimentu ne’ebé la hanesan atu tuur iha meza ida de’it no serbisu hamutuk.

ASEAN hatudu ona – nu’udar Timor-Leste aprende ho dalan todan – katak labele iha dezenvolvimentu bainhira laiha dame, no laiha dame bainhira laiha dezenvolvimentu. ASEAN ajuda ona atu transforma Sudeste Aziátiku hosi teatru Funu Malirin nian ba rejiaun ida ne’ebé dinámiku liu iha mundu kona-ba kreximentu no estabilidade.

Timor-Leste halo parte iha Sudeste Aziátiku. Ita-nia viajen ba independénsia hetan forma hosi solidariedade internasionál. Enkuantu presiza tinan 24 okupasaun nian, no sakrifísiu boot hosi povu Timór, Nasoins Unidas no lei internasionál mai atu hala’o papél krítiku ida – no apoiu rejionál importante.

Iha ita-nia tranzisaun ba independénsia, ita komprende katak atu sai Estadu ida ne’ebé responsavel no estável, ita tenke sai viziñu ne’ebé di’ak. Tanba ne’e maka ita apresia ho di’ak, importánte atu labele estraga seguransa no ekilíbriu estratéjiku ita-nia rejiaun nian.

  1. Ami nia prioridade dahuluk mak rekonsiliasaun ho Indonézia, multilateralizmu no kooperasaun rejionál sai sentrál ba ita-nia polítika esterna, no ba oinsá ita komprende no ezerse soberania.
  2. 2.  Ami aplika ba membru ASEAN ho enkorajamentu maka’as husi Indonézia. Ami hatene kona-ba lakuna entre ami-nia kapasidade sira no membru ASEAN barak nian – iha infraestrutura, rekursu umanu no forsa ekonómika. Maibé ami mós hatene katak ami halo parte iha Sudeste Aziátiku katak iha mundu inserteza ida-ne’e ami labele hamriik mesak.
  3. Iha ASEAN, ita haree enkuadramentu ida ne’ebé tane aas soberania – maibé ida ne’ebé ezije mós ita ida-idak atu ezerse ho kuidadu, ho restrisaun no ho respeitu ba ita-nia viziñu sira.
  4. Ami iha respeitu klean ba prinsípiu sira ASEAN nian, hanesan hakerek ona iha Karta ASEAN nian.

𝐓𝐡𝐞𝐬𝐞 𝐢𝐧𝐜𝐥𝐮𝐝𝐞:

  • Respeitu independensia, soberania no laiha interferensia iha asuntu internal ba estadu membru ASEAN.
  • Fahe komitmentu no responsabilidade koletiva ba paz, seguransa no prosperiedade iha rejiaun.
  • Adezaun ba estadu direitu, boa governasaun, no prinsipiu demokrasia no governu konstitusional.
  • Respeitu ba liberdade fundamental, promosaun no protesaun direitu humanus
  • Sentralidade iha ASEAN.

Ita haree ASEAN nu’udar komunidade nasaun sira ne’ebé iha kompromisu ba pás, respeitu ba malu no progresu ne’ebé fahe malu.

Ami apoia prinsípiu la-interferénsia nian. Ita komprende, hanesan mós nasaun ruma, moras ne’ebé mai hosi interferénsia no dominasaun estranjeiru.

No ami mós fiar katak ASEAN ida ne’ebé sentradu iha povu, tenke respeita ninia sidadaun sira-nia dignidade no direitu.

Hirak-ne’e la’ós valór sira ASEAN nian ne’ebé kompete — sira komplementár. No sira importante liután iha mundu ida ne’ebé sai menus estavel.

Agora ita moris iha mundu ida ne’ebé multipolar ba beibeik — ne’ebé forma hosi sentru podér barak, ida-idak ho nia istória rasik, interese no vizaun kona-ba mundu.

Diversidade ida-ne’e lori kompleksidade, maibé mós oportunidade. Ida-ne’e maka ambiente ida ne’ebé maka família ASEAN komprende ho di’ak — no ida ne’ebé maka sira bele navega ho esperiénsia.

Ho hanoin foun, diplomasia ne’ebé kuidadu no kompromisu foun ba regra sira no kooperasaun, ASEAN bele ajuda navega dezafiu sira mundu nian ne’ebé sai fraturadu liután, kontestadu liután no inserteza liután. Maibé bainhira dezenvolvimentu internasionál sira foin lalais ne’e akontese, dezafiu ne’e sai difisil liután.

Nasaun sira ne’ebé maka’as liu la finje ona atu kaer metin lei internasionál. Iha ne’ebé uluk konduta asuntu globál sira enkuadra iha linguajen lei nian, mezmu fasada ne’e agora monu ona. Retórika kona-ba ‘orden bazeia ba regra’ dala barak liu invoka atu fó iluzaun kona-ba prinsípiu — aplika bainhira konveniente, ignora bainhira la konveniente. Ne’e la’ós sistema lei nian. Ida-ne’e maka sistema ida podér nian.

Se ita husik ida-ne’e atu kontinua, lei internasionál sei sai hanesan lisaun istória nian ne’ebé hanorin iha universidade sira — memória ida kona-ba oinsá mundu uluk koko atu prevene violénsia ho prinsípiu. Erozaun norma globál sira-ne’e la’ós de’it vizivel iha funu. Ida-ne’e mós evidente iha dame.

Ekonomia globál — uluk hanesan motor ba prosperidade ne’ebé fahe — agora serve interese ema uitoan de’it nian. Ba nasaun barak, promesa dezenvolvimentu nian sei la alkansa, tanba dezigualdade estremu sai metin liután hodi rekuza atu rekoñese realidade estruturál ida-ne’e, Osidente laiha ona resposta sira atu hadi’a pobreza globál.

Nasaun sira ne’ebé frajil hela metin, sujeita ba desizaun sira ne’ebé maka halo hosi nasaun sira ne’ebé maka iha kbiit, oinsá maka nasaun sira seluk tenke hetan governasaun. Tanba ne’e mak Timor-Leste nu’udar membru inaugural ba g7+ — plataforma ida ba nasaun frajil sira atu ko’alia ho lian ida de’it, hodi ezije propriedade ba ita-nia dalan dezenvolvimentu no rekoñesimentu ba dezafiu úniku sira ne’ebé ita hasoru hodi harii Estadu sira ne’ebé reziliente no dame ne’ebé dura.

Nasaun ruanulu ne’ebé frajil, pós-konflitu iha dezenvolvimentu agora sai membru sira hosi g7+ ne’ebé, dezde 2019, iha Estatutu Observadór iha Nasoins Unidas.

Timor-Leste buka adezaun tomak ba ASEAN ho sentidu responsabilidade ne’ebé maka’as — no sentidu pertensa ne’ebé kle’an. Ami haree ami-nia an la’ós hanesan ema li’ur ne’ebé tama iha klube ida, maibé hanesan ema Sudeste Aziátiku ne’ebé formalmente tama iha família rejionál ida.

Ami fiar katak dezafiu globál sira hosi Estadu sira ne’ebé frajil, kiak maka’as, konflitu ne’ebé jeneralizadu, dezigualdade ne’ebé metin no destruisaun ambientál, halo ASEAN sai importante liu duké uluk.

ASEAN hanesan agrupamentu rejionál uitoan de’it iha mundu ne’ebé konsege prezerva tantu koezaun no independénsia. Nia rekuza atu sai hanesan prokuradór ba podér boot ruma. Nia hili ona konsensu duké koesaun. No ida-ne’e fó prioridade ba diplomasia duké divizaun.

Ida-ne’e la’ós realizasaun ki’ik ida — no labele konsidera hanesan buat baibain. Hasoru mudansa jeopolítika ne’ebé destabiliza, ASEAN kontinua prova ninia relevánsia ba futuru, tantu globalmente no ba povu sira iha ita-nia rejiaun.

Ida-ne’e aprezenta lian koerente ida ba estabilidade rejionál, independénsia no prosperidade – ho sentralidade ASEAN nian iha nia fuan.

Timor-Leste estuda ona kompromisu sira, obrigasaun sira no instituisaun sira ASEAN nian. Ami aliña hela ami nia lei no polítika nasionál sira hodi hatán ba ezijénsia sira adezaun nian. Ami investe iha ami nia instituisaun sira no ami nia ema sira atu asegura katak ami bele kontribui ho signifikativu iha pilár ASEAN tolu hotu: Komunidade Polítika-Seguransa, Komunidade Ekonómika no Komunidade Sosio-Kulturál.

Ba ami, adezaun ba ASEAN la’ós destinu ida – ida-ne’e la’ós fin ida iha nia an rasik. Ida-ne’e maka enkuadramentu ida ba pás no prosperidade rejionál ne’ebé ita hakarak kontribui ba – no defende. Ita lori ba ASEAN kompromisu forte ba kooperasaun, vizaun no finalidade komún.

Ita iha populasaun joven ida ne’ebé hakarak tebes atu aprende no buras. No ami oferese oportunidade iha turizmu, agrikultura no rekursu naturál sira. Ami mós promove hela ami nia Ekonomia Azul hodi apoia dezenvolvimentu sustentável no proteje ami nia biodiversidade no ambiente tasi nian.

Ami buka la’ós de’it investimentu, maibé mós ideia sira, parseria sira no solidariedade. Ita-nia nasaun nia Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian estabelese vizaun ida ba tempu naruk ba kreximentu inkluzivu, dezenvolvimentu infraestrutura no investimentu kapitál umanu.

ASEAN bele sai sentrál ba vizaun ne’ebá — no ami fiar katak Timor-Leste, iha nia fatin, bele aumenta valór ba ASEAN. Ita hotu hakarak rejiaun ida ne’ebé maka hakmatek, iha ligasaun no prósperu.

No ami fiar katak futuru ida-ne’e iha kooperasaun klean liu no inkluzaun boot liu, iha ne’ebé laiha nasaun ida iha ami nia rejiaun maka husik hela iha kotuk, no lian hotu-hotu iha fatin iha meza.

Integrasaun rejionál sei sai esensiál ba vizaun ne’e no atu harii komunidade ida ne’ebé forte liu, reziliente liu — ida ne’ebé hetan forsa hosi ninia diversidade no unidu nafatin hasoru inserteza.

Timor-Leste hein ba Simeira ASEAN iha fulan Outubru. Ami simu ho laran-haksolok apoiu maka’as ne’ebé ami simu hosi nasaun sira ba ami-nia adezaun ba ASEAN. Timor-Leste buka atu adere ba ASEAN ho sentidu responsabilidade ne’ebé kle’an no sentidu otimizmu ne’ebé boot.

Ami halo ida-ne’e la’ós atu hamriik mesak, maibé atu hamriik hamutuk ho ema seluk — atu serbisu hamutuk, ko’alia hamutuk no buras hamutuk.

Ami nia esperansa simples: katak kapítulu tuirmai hosi istória Sudeste Aziátiku nian sei hakerek hosi ita hotu — ho objetivu komún, no ho fiar ne’ebé fahe iha dame, dignidade no kbiit hosi solidariedade rejionál.

Obrigadu

𝐊𝐚𝐲 𝐑𝐚𝐥𝐚 𝐗𝐚𝐧𝐚𝐧𝐚 𝐆𝐮𝐬𝐦𝐚̃𝐨

Source : Média PM

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )