Tempu Dezenvolve Ekonomia ! Governu, Igreza & CCI-TL Lansa Foos Úniku “Mana-Boot”

Imajem :Primeiru Ministru Xanana Gusmão, Bispu Dom Virgílio Cardial do Carmo da Silva hamutuk ho CCI-TL lansa foos ho marka Mana-Boot iha resintu CCI-TL, 05/09/2024. Foto : Media VPM

SAPNewsTL,Dìli – Primeiru Ministru Xanana Gusmão ofisialmente lansa ona Produtu Ai-han nasionál fos original Timor-Leste nian, iha ne’ebé Camara Comercio Industria Timor-Leste (CCI-TL, sigla Portugues) servisu hamutuk ho Ministériu Agrikulta Pekuaria Peska no Floresta, PT petrosida Gresik, Petrokimia Gresik hodi halo produsaun ba foos ho marka Mana-Bo’ot.

Xefi Governu Xanana Gusmão hateten, nasaun Timor-Leste iha hela prosessu hari’i estadu no hari’i nasaun, katak Presidente Repúblika, Parlamentu  Nasionál no judisiáriu obrigatoriamente tenke hadia an ba bebeik hodi bele servi povu, nune’e konstrusaun ba estadu ida ne’e bele lori benefisiu ba povu no nasaun.

“Governu hamutuk ho Camara Comercio Industria Timor-Leste (CCI-TL), halo lansamentu primeiru produtu Ai-han nasional foos original Timor-Leste Mana Boot, Tempu ona atu Timor oan sira ne’ebe mak ukun, governu tenke haree ba ekonomia”. Dehan Primeiru Ministru Xanana Gusmão liu husio nia diskursu iha resintu CCITL,Quinta, (05/09/2024)

PM Xanana fundamenta, nasaun ida mak sem ekonomia nasaun difisil atu dezenvolve an, nune’e Governu Timor-Leste hala’o ona prosesu troka kada tinan tuir povu depozita nia konfiansa ba Governante sira, maibe asuntu ekonomia governasaun ida seidauk dezenvolve ho diak hodi hadia kualidade ekonomia nasaun nian ba futuru.

“Haree ba ekonomia maibe laiha membru governu ida mak tama ba ekomonia, Governu tenke iha hanoin katak bele diak iha parte hotu-hotu maibe ekonomia la la’o, komesa ona agrikultura emprezária maibe ha’u admira no kontente ba joven sira tanba balun hasai lisensiadu direitu maibe sira iha vontade dudu ekonomia”. PM Xanana orgullu

Prezidente CCI-TL Jorge Serano salienta, Governu realiza lansamentu ba produtu refere hanesan produtu primeiru ne’ebe nasaun Timor-Leste rasik kolabora ho kompania nasional no internasional sira hodi halo produsaun iha Munisípiu Manatutu, Bobonaru, Covalima, Baucau, Viqueque no Lautem.

“Ai-han nasional primeiru tanba ita hatene katak ita nia nasaun fos sempre iha problema tanba ne’e mak ho instrusaun PM nian ba CCI-TL integra iha IX Governu nia programa maibe ida ne’e rezultadu demoplot nian ne’ebe mak foin teste, agora investe atu tinan oin mai bele tau iha merkadu no produz liu tan iha munisipiu sira seluk”. Jorge informa

Nia haktuir foos ne’ebe Governu halo lansamentu hamutuk tonelada 20 no produto nasional refere sei aloka balun ba parte igreza katólika Timor-Leste nian liu husi konferénsia Episkopal Timorense ba eventu vizita Amu Papa nian hodi oferese hahan ba sarani sira ne’ebe mak partisipa.

“Ohin, ita lansa 20 tonelada, maibe iha armajen sei iha hela, ita sei oferese 40 ba konferénsia Episkopal Timorense ba eventu vizita Amu Papa hodi fo han ba sarani sira ne’ebe mak mai partisipa, entaun total 40 toneladas, nune’e tuir planu ita sei halo produsaun boot ida ho nia numeru tarzetu 96 kada kilograma (KG) por saku, no atu aumenta diak liu tan presu ne’ebe baratu 70 ate 92 KG”. Nia deklara

Iha Fatin hanesan, Cardeal Virgilio do Carmo da Silva, aktual kordenador jeral ba vizita Amu Papa Francisco nian, hato’o agradese wain ba Governu Timor-Leste, tamba bele oferese foos ba parte igreja hodi responde ba eventu vizitasaun estadu no pastoral mai Timor-Leste iha loron sia 9-11 fulan setembru tinan ne’e.

“CCI-TL ho laran luak oferese produtu 40 toneladas ne’e oferese hotu ba peregrinu sira ho gratuitamente atu tulun sarani sira hotu balun presiza aihan ruma, ita sei ajuda fo apoiu ba sira hotu atu fo tulun ba ema hotu”.Nia dehan

Dom Virgilio fundamenta, CCI-TL bele iha liután konfiansa forsa no korajen nafatin atu halo diak, lori aihan ba Timoroan tomak hanesan susesu boot ba familia CCI-TL, ne’ebé ba dala uluk lansa fos produtu lokal nian hatudu katak Timor mós bele promove liu tan produtu iha rai laran.

Governu sei apoia setor privadu hodi hasa’e produsaun foos iha tinan oin, nune’e bele hamenuz importasaun foos husi rai-liur iha futuru.

Jornalista:Marcela Mery da Costa & Dircia Baptista Belo

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )