“Viajen Ida-Ne’e Triste Tebes, Mai Hosi Dook Atu Rona Saida Mak Nia Resposta”.

Imajem : Edital
SAPNewsTL, Likisa : Pe. Jose Gonzaga konta Maktoban Padre Aventino Alves Gusmão gosta hananu múzika ho lian indonésia “Perjalanan ini sangat menyedihkan, jauh-jauh datang untuk mendengar apa jawabannya” katak viajen ida-ne’e triste tebes, mai husi dook atu rona saida mak nia resposta.
Pe. José Gonzaga konta wainhira “nia simu ordenasaun iha Cabo-Verde, na’i lulik tinan ida fulan tolu, nia múzika ida ne’ebe nia gosta kanta mak titulu ho lian bahasa, “Perjalanan ini sangat menyedihkan, jauh-jauh datang untuk mendengar apa jawabannya. (Viajen ida-ne’e triste tebes, mai husi dook atu rona saida mak nia sei hatán)”.
Viajen ida-ne’e la’ós de’it viajen ba fatin ida, maibé viajen ida ne’ebé nakonu ho tristeza no esperansa. Mai husi dook ho fuan ne’ebé nakonu ho esperansa, atu rona diretamente saida mak resposta ne’ebé sei fó.
Distánsia ne’ebé liu hosi dalan dook bele sente todan, tanba iha viajen ne’e nia kotuk iha pergunta importante ida ne’ebé presiza resposta. Pasu ida-idak hanesan lori esperansa katak resposta ne’ebé sei rona bele fó klaridade no dame ba fuan.
Maibé, bainhira ema ida mai husi dook de’it atu rona resposta, viajen ne’e bele sai momentu ida ne’ebé nakonu ho emosaun entre kole, desepsaun no tristeza liuliu bainhira resposta ne’ebé hein la hanesan ho esperansa ne’ebé iha.
Ikusmai, viajen ne’e sei sai esperiénsia ida ne’ebé difísil atu haluha. La’ós tanba distánsia ne’ebé dook de’it, maibé tanba sentimentu no esperansa ne’ebé ema ne’e lori durante viajen tomak. Dala ruma, resposta simples ida bele iha signifikadu boot tebes ba ema ida ne’ebé mai husi dook atu rona resposta ne’e.
Amu Aventino hala’o ninia misaun misionáriu iha Cabo-Verde, mai halo missa agradesimentu ba ninia familia no sarani sira iha loron 15 fulan Agusto 2026. “Realidade ne’ebe ita hasoru fila fali ninia missa agradesimentu la’os tanba nia atu ba fali hala’o ninia misaun iha Cabo-Verde maibé nia misa agradese ho ita atu remata ninia jornada iha mundu ne’e”.
Padre selebrante ne’e fo sasin, Amu Aventino Alves Gusmão ema ida ne’ebe iha vontade ba ninia vokasaun rasik, nia teste iha Seminário Menor Balide hahú hasoru dezafiu, hafoin nia tama kongregasaun OFM Irmãos de Capuchinhos nian, nia hasoru dezafiu lubuk ida maibe nia lalakon nia esperansa iha maromak.
“Husi ne’e ba Indonesia no Portugal, dezafiu bo’ot ne’ebe nia hasoru iha Diakonadu tanba tinan haat mak ordena fila fali ba na’in lulik, ami semana rua iha Ossu nia konta ninia esperiénsia kona-ba luta ba nia vokasaun”.
Nia hatutan, “Aventino konta rasik nia istoria mai teste iha Seminário Menor Balide nia la liu, fila fali ba Ossu nia kolega sira goza nia dehan, hare’e to’ok Aventino ne’e kaan los atu sai Amu-Lulik ne’e mak agora nia estres los ona, hemu tua lakoi, toka kanta no missa deit, maibe nia nonok matein nafatin nia prinsípiu.”
Iha Ossu Pe. Aventino nia mama sempre vizita santisimu, “wainhira ha’u atu halo missa nia sempre iha santisimu oin hodi reza. Aventino Alves Gusmãos hanesan ai-funan di’ak ida iha maromak, ohin loron ita hasoru ho realidade moruk ida ne’e”.
Coordenador Missaun OFMCap Timor-Leste, Frei Pe. Crispness Endi’ Rukka, OFMCap fo agradese ba ema hothotu ne’ebe kontribui ninia orasaun no partisipa iha transladasaun husi Baucau ba Ossu, Ossu mai Laleia no Manatuto mai Dili to’o Likisa.
“Ami agradese klean tebes ba sarani Dioseze Baucau, Frei ne’ebe halo missa agradesimentu ho ita ho sasan sira ne’ebe uza haksolok ho familia sei iha uza ba fali nia serimonia”.
“Situasaun ne’e triste tebe-tebes maibe ita fiar metin nafatin iha fiar, ida ne’e mak hatudu nafatin ezemplu diak, durante iha Ossu kalan rua iha uma, familia sira ho sarani sira orasaun nunka kotu nafatin la’o ami hato’o agradese ba imi”.
Relijosu/a no kolega sira, wainhira rona Frei Pe. Aventino A. Gusmão nia situasaun halo orasaun metin ba nia, agradese ba grupu kategorias sira hotu ne’ebe mai presta homenajem no nafatin reza ba nia salvasaun.
“Buat hotu ne’ebe forma ita durante nia hamutuk ho ita ida ne’e mak grasa ida. Agradese ba sarani sira husi bairo-bairo iha tibar no sentru pastoral ida ne’e husi katakista ba xefe bairo sira hotu bele organiza ami bele mai iha fatin ne’e”.
Frei Aventino Alves Gusmão mak timoroan dahuluk ne’ebe tama grupu Fanciscano Capuchinho iha Portugal simu votus prepeitua maibe nia mak dahuluk husik sarani sira
“Frei sai amu lulik tinan ida ho fulan tolu hamutuk ho ita, ita sei seidauk hatene ninia sabor sai nain lulik maibe nia husik ona tanba ne’e domin husi maromak”. Nia sublinha
“Dala ruma ita hanoin distinu ne’e los ka lae, ita hetan resposta husi misteriu wainhira ita rai fiar iha misteriu, ita bele komprende maromak bolu ita iha maneira oioin, esperiénsia ne’e hanorin ita desde ita moris, desde ita hadomi maromak, nia domin hadaet ona ita ida-idak ninia moris to’o bolu ita fila ba nia kadunan santu.”
Maktoban Padre Aventino Gusmão moris iha loron 20 Abril 1985, origem hosi Suku Uabubo, Postu Administrativu Ossu, munisipiu Viqueque, hakotu iis ho idade 41 iha loron 29 Agustu 2026.
Família hamutuk ho igreja katólika no Representante hosi Irmãos Capuchinhos de cabo Verde halot ona Padre Aventino Gusmão iha Resintu São Francisco de Ais Tibar Likisa, iha loron 1 fulan Setembru tinan 2026.

