Vise MF Atualiza Servisu Ba PM, KM Sei Aprova Orsamentu Konstrusaun Aeroportu Comoro

Vise Ministru Finansa (MF) Antonio Freitas iha palasiu governu, tersa (17-01-2023).


SAPNewsTL, Dili: Vise Ministru Finansa (MF) Antonio Freitas hasoru Primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak iha palasiu guvernu tersa-feira orseik, iha sorumutu ne’e ko’alia projetu kona-ba konstrusaun Airportu Internasional Nicolau Lobato no relasaun bilateral ho Australia.

“Ohin reuniaun ho sua exelensia PM Taur Matan Ruak informa pontu tolu importante maka ezekusaun orsamentu jeral 2023, projetu konstrusaun Airportu Internasional Nicolau Lobato no relasaun bilateral ho Australia”, Dehan Vise-Ministru Finansa Antonio Freitas ba jornalista sira iha palasiu governu, tersa (17-01-2023).

Vise Ministru hatutan, orsamentu jeral 2023 hetan promulgasaun husi prezidente republika iha dezembru tinan 2022 no iha 5 de janeiru distribui ona ba lina ministeriu no ejekusaun orsamentu la’o ona kuaze 364 mil maibe la inklui salariu fulan janeiru nian, orsamentu 222,574 USD ne’e ejekusaun la’o, salariu fulan ne’e nian iha loron 20 ba leten mak halo pagamentu.

  • Nia akresenta, pontu daruak relata mos prosesu ba projetu estratejiku Airportu Internasional Nicolau Lobato hetan finansiamentu husi emprestimu ne’ebe semana oin sei aprezenta ba konselu ministru para bele hetan aprovasaun, no pontu datoluk aprezenta mos ba PM servisu ho parseiru dezenvolvimentu bilateral Australia ne’ebe ajuda dollar Australia 20 mil para atu fo suporta ba programa bolsa da mae jerasaun foun, PNDS no mos preparasaun ba treinamentu trabalhador ne’ebe mak ba serbisu iha Australia.
  • Enkuantu, antes ne’e asistente sekretariu divizaun maritima Rdwaan Jadwat haktuir, Australia iha komitmentu atu hametin relasaun bilateral ho Timor-Leste ne’ebe hari’i projetu kualidade haforsa ekonomiku nasaun ne’e nian ne’ebe orsamentu ba renovasaun aeroportu ne’e mai husi imprestimu no kontribuisaun Australia nian ne’ebe finansia husi AIFFP

    “Austrália iha komitmentu atu hametin relasaun bilateral ho Timor-Leste, sai nu’udar parseiru ne’ebé hari’i projetu infrastrutura ho kualidade no reziiente ba klima, haforsa atividade ekonómika, kria empregu lokál sira no pakote finanseiru konsesional ida ne’e mak Austrália nia empréstimu bilaterál dahuluk ba Timor-Leste, ida ne’e marka momentu importante ida iha ita-nia relasaun bilaterál ne’ebe pakote ho montante millaun 97.7AUD (68.4USD) ida ne’e mai husi empréstimu hamutuk milaun 57.1AUD (40.0USD) no millaun 40.6AUD (28.4USD) kontribuisaun finanseiru husi AlFFP ne’ebe hanesan kreadór ne’ebé boot liu iha rejiaun ne’e, Austrália iha komitmentu atu lori projetu infraestrutura ne’ebé sustentavel, liu husi AlFFP ne’ebé servisu tuir padraun internasionál nian no sei la impoen tusan ne’ebé la sustentavel”, Ridwan hateten iha salaun Nobre MNEK, 15/12/2022

    Jornalista : Aquelina Taec

    Share This

    COMMENTS

    Wordpress (0)
    Disqus ( )