๐—ง๐—ฒ๐˜…๐˜๐˜‚ ๐—ฃ๐—ฟ๐—ผ๐—ธ๐—น๐—ฎ๐—บ๐—ฎ๐˜€๐—ฎ๐˜‚๐—ป ! ๐—ซ๐—ฎ๐—ป๐—ฎ๐—ป๐—ฎ : “๐—”๐—บ๐—ถ ๐— ๐—ฎ๐—ธ ๐—›๐—ฎ๐—ธ๐—ฒ๐—ฟ๐—ฒ๐—ธ” ! ๐—”๐—น๐—ธ๐—ฎ๐˜๐—ถ๐—ฟ๐—ถ : “๐—›๐—ฎ’๐˜‚ ๐——๐˜‚๐—ป๐—ถ ๐— ๐—ฎ๐—ธ ๐—›๐—ฎ๐—ธ๐—ฒ๐—ฟ๐—ฒ๐—ธ”.

Imajem : Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmรฃo & Eis Primeiru Ministru Marรญ Bin Amude Alkatiri.ย 

SAPNewsTL, Dรญli : Xefi Governu Kay Rala Xanana Gusmรฃo deklara, sira mak hakerek textu Proklamasaun Unilaterรกl Independรฉnsia iha tinan 1975, bainhira timoroan rona katak forsa Indonesia preparadu hakat tama ona iha liรฑa fronteira entre Indonesia ho Timor-Leste.

Primeiru-Ministru (PM) Xanana Gusmรฃo hateten, durante tempu kolonializasaun Portuguรฉs akontese Golpe entre Partidu politika Uniรฃo Demokrรกtika Timorense (UDT) kontra Frente Revolusionaria de Timor-Leste Independรฉnte (FRETILIN), nune’e membru komisariu politika Komite Sentral FRETILIN (CCF) deside Proklama Independรฉnsia Unilaterรกl, molok Indonesia hamosu invazaun iha Timor.

“Atu ko’alia uitoan de’it tempu ne’eba ha’u Jornalista, textu proklamasaun ne’e mรณs ami mak halo iha uma ida bo’ot tebe-tebes iha jardin 5 de Maio nia kotuk, besik Hotel Timor, ami servisu ho katuas sira iha ne’ebรก”, Dehan PM Xanana liu husi nia diskursu, hafoin partisipa komemorasaun tinan 50 Proklamasaun Unilaterรกl iha Oe-cusse, Sexta-feira, (28/11/2025).

Eis Komandante em Xefi das FALINTIL Kay Rala Xanana Gusmรฃo afirma, tanba sรก mak loron 28 Novembru mosu, katuas sira sei lembra iha fulan Agostu 1975 UDT halo Golpe, sira halo Golpe tanba diferente ideolojia politika entre FRETILIN no UDT.

“Iha tempu ne’eba situasaun defisil tebe-tebes, tanba ida ne’e mak ha’u akompaรฑa nu’udar Jornalista. FRETILIN halo reuniaun boot ida iha Lahane tanba Francisco Xavier do Amaral hela iha ne’eba, ha’u akompaรฑa iha ne’eba, iha reuniaun ko’alia hanesan ne’e, inimigu komesa tama dadauk ona, entaun Komite Sentral FRETILIN deside halo Proklamasaun”.

Xefi Governu fundamenta, bainhira Tentara Nasional Indonesia tama ona iha norte ba to’o Atabae iha sentru ba to’o ona Maliana, iha fali Sul ne’eba liu tiha ona Suai, ho ida ne’e mak hanoin katak atu defende direitu povu nian ba ukun an Komite Sentral FRETILIN deside halo Proklamasaun Unilaterรกl Independรฉnsia hodi bele haruka membru governu balun ba liur, sira ba ko’alia iha liur katak Timor ukun rasik an tiha ona ho Proklamasaun Unilaterรกl hodi evita tiha invazaun ba Timor tomak.

“Iha altura ne’eba katuas sira deside tiha, nune’e fรณ textu ha’u lori ba kraik iha imprensa uluk tempu Portuguรฉs nian kedas, ami halo tiha textu buat sira ne’e hotu, ami halo Proklamasaun Unilaterรกl iha 50 anos ba kotuk iha Palasiu Governu”.Nia konta

Xanana salienta, iha tempu ne’eba hafoin Prezidente RDTL Francisco Xavier do Amaral proklama Timor-Leste nia independensia, katuas sira komesa mobiliza forsa husi territoriu tomak maibรฉ kilat la to’o ba ema hotu-hotu, entaun TNI komesa duni dadauk maluk Timoroan ne’ebe hela besik iha fronteira sira duni husi Suai mai to’o kedas iha Batugade.

“Foin dadauk ita selebra iha balibo 50 anos mรณs militar Indonesia sira oho Jornalista Australianu nain lima (5) ida neโ€™e tanba ita-nia maluk timoroan balun hamutuk ho Indonesia tama mai Timor, ohin ita hotu hatene dala ida tan, ita selebra 50 anos tanba 50 anos hanesan ita ema sei joven karik katuas ho ferik ona, maibรฉ ohin ita rona tiha ona Proklamasaun RDTL”.

Entretantu, Eis Primeiru Ministru Marรญ Alkatiri deklara katak nia mak hakerek Textu Proklamasaun Independรฉnsia Unilateral ne’ebe Proklamador Presidente Repรบblika Francisco Xavier do Amaral lee iha loron 28 fulan Novembru tinan 1975.

Se mak hakerek textu proklamasaun independรฉnsia ? Alkatiri hatan, “ha’u duni mak hakerek,” textu proklamasaun independรฉnsia iha tinan 1975, “orseik, ha’u ko’alia hotu ona buat sira ne’e, bandeira mai hosi ha’u-nia uma”. Hatete, Eis Primeiru Ministru Marรญ Alkatiri iha Palรกsiu Governu Dรญli, 28/11/2025.

Hafoin rona diskursu Presidente Repรบblika Josรฉ Ramos-Horta, Alkatiri dehan “ohin, ha’u mai atu komfirma sasan ne’ebe mak orseik ha’u ko’alia, ba liur ita laiha รณdiu no vinganรงa, mai laran, ita รณdiu vinganรงa nafatin”. Nia sublinha

Eskritor textu proklamasaun Independรฉnsia ne’e dehan, nia parte sei la simu kondekorasaun bainhira povu sei kiak no mukit tanba nia luta atu servi povu.

“Ha’u luta la’os atu hetan kondekorasaun, ha’u luta atu servi povu ne’e, enkuantu, povu sei kiak no mukit, ha’u lakohi atu foti ida ne’e, kondekorasaun hanesan fahe nasi-kotak (hahan)”.

Proklamasaun independรฉnsia Repรบblika Demokrรกtika Timor-Leste ba dala 50 ne’e Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmรฃo komemora iha RAEOA, enkuantu Eis Primeiru Ministru Marรญ Bin Amude Alkatiri komemora iha Palรกsiu Governu, fatin ne’ebe halo proklamasaun independรฉnsia dahuluk.

TAGS
Share This

COMMENTS