๐๐ ๐ฝ๐ผ๐๐ถ๐๐ฎ๐๐ป ๐๐ต๐ฎ ๐ฅ๐๐๐ข๐ ! ๐๐ฟ๐๐ฝ๐ ๐ฃ๐ฟ๐ผ๐ฑ๐๐๐ถ๐๐ ๐๐ฝ๐ฟ๐ฒ๐๐ฒ๐ป๐๐ฎ ๐ฃ๐ฟ๐ผ๐ฑ๐๐๐ ๐๐ผ๐ธ๐ฎ๐น

Imajem : Entrevista Feto potensial Grupu Natnopo Maria Tasai iha RAEOA, 23/09/2025
SAP News TL, Dรญli, RAEOA : Durante partisipa iha expozisaun iha Oe-Cusse, Feto potensial Grupu Natnopo Maria Tasai, husu ba governu hodi tau matan ba atividade produtivu sira iha area rural tanba kooperativa sira hasoru dejafiu oioin.
Ermelinda Soares – SAPNewsTL
Reprezentante traballadora Maria Tasai haktuir Natnopo kompostu husi feto na’in 12, sira-nia atividade mak soru tais no produz Lakutobe, atividade refere fasilita sira hodi sustenta oan sira-nia eskola no halo uma.
“Ami-nia atividade mak halo Lakutobe no soru-tais, ami ba fa’an iha merkadu Numbei no Tono inklui pameran sira hanesan ne’e. Osan ne’e ami halo diskusaun hamutuk, kada tinan iha loron 6 fulan Marsu mak fahe osan, kada ema bele hetan rendimentu $ 600 atรฉ $700”.teni traballadora Maria Tasai iha exposisaun Pante Makassar RAEOA Tersa-feira,23/09/2025.
Maria hatutan, grupu rai osan ba mudansa (Romanse), kada tinan mak deside fahe osan, kada semana tau osan hamutuk iha grupu Romanse depende ba osan ne’ebe hetan husi faan sasan hanesan soru-tais no Lakutobe.
“Ami hasoru dezafiu mak bainhira ami fa’an produtu lokal ne’e, ema la sosa ami fila mai haree kuandu aat ona fo han fahi de’it”, teni traballadora Maria Tasai.
Grupu Natnopo hari’i iha tinan 2010, hala’o atividade ho fiziku, laiha makina no to’o agora seidauk hetan apoiu husi parte governu hodi moderniza sira-nia produtividade.
“Ami hakarak fa’an ami-nia produtu Lakutobe ba iha munisipiu seluk, maibรฉ governu la tau matan ba ami, nune’e labele fa’an iha merkadu seluk, nafatin fa’an iha ami-nia rai Oe-Cusse”.dehan Maria Tasai.
Diretรณr Forum Joventude Defisรฉnsia Ermera (FJDE) Marcos de Jesus hateten, Assosiasaun Forum Juventude Defisiรฉnsia Timor Leste, Grupu ninia ezistensia iha 19 Setembru 2019 iha Munisรญpiu Ermera, grupu ne’e hamutuk ema na’in ualu.
“Ami-nia ativividade espesifiku mak produsaun kafรฉ no postura, hahรบ inisiu mai ho pessoal, halo produsaun kafe uut hodi fan, ikus mai ita akumula fali maluk defisensia sira, difisiensia na’in 3 no ne’ebรฉ la defisiensia nain 5 mak inisia grupu, ikus mai nia volume komesa aumenta”.
Iha Ermera liliu Fatukero wainhira seidauk iha grupu, ema sempre halo diskriminasaun, ikus mai konsege akumula joven ne’ebe la iha oportunidade ba servisu hodi hola parte hamutuk iha grupu no halo atividade.
“Dadersan sira sempre ba hola kafe, Kapital Dรญli iha kolega difisiรฉnsia na’in 2 ne’ebe mak ami bolu ekipa promosaun merkadu, sira sempre lori ami-nia produtu kafe ba Merkadu kapital no lokal sira”.
Grupu ne’e hamriik hodi enkoraza maluk difisiensia sira ne’ebรฉ ho nia inisiativu hodi bele inisia ba atividade ne’ebe sira bele halo.
“Ita iha nain ba kafe sira, kada tinan sira mak kolleta, ita ba fo asistรฉnsia teknika liliu ba ita-nia maluk defisiensia sira, ita fo hanoin ba sira bainhria sira kolleta sira la bele faan kafe ho kulit tasak, maibe habai no maran mak faan, ita buka ba hola fali, ita kontinua hetan rendimentu”.
“Osan ne’ebe mak ita hetan mak ita sosa mesin manual atu kontinua atividade, ita bele dehan responpe ba nesesidade grupu nian liliu iha Ermera, ita responde ba nesesidade ema ho defisiensia sira-nian ne’ebe lor-loron halo atividade, ita selu sira tuir ita-nia rendimentu ne’ebe naton”.
Dezafiu ne’ebe EhD hasoru iha sosiedade mak sempre hamosu diskriminasaun, iha area rurรกl ema dehan termolojia ne’ebe halo komunikasaun la ho dignu, la iha oportunidade ba tuir formasaun, la iha ekipamentu.
Marcos sublinha, “se ema hanesan ami defisiensia halo aktividade no kreatividade hodi bele fo moris ba aan no mos ba ema seluk, oinsรก ho kolega sira ne’ebe la ho defisensia, diak liu fila ba kreatividade”.
Marcos mรณs husu ba.governu hodi bele tau matan ba produtividade husi Ema ho Defisiรฉnsia sira tanba EhD barak bele halo atividade fรญzika.
“Governu oinsรก atu bele haree no observa kreatividade ema ho difisรฉnsia sira nian,tamba iha defisiensia ida rua deit mak labele halo servsiu fรญziku, balun kria servisu rasik ba nia aan no ba ema seluk”.
Kordenadora grupu Hadaโet husi Viqueque, Nabila Celsia, hatete grupu neโe hari’i iha tinan 2024, iha ne’ebe rejista membru sira hamutuk na’in 27 kompostu hosi feto na’in 5 no mane na’in 22 ho estatutu estudante.
Grupu refere ho misaun atu hadiโa ambiente, dezenvolve agrikultura no ekonomia komunidade liu husi ekipa ne’ebe ho prinsipiu vontade, badinas no esperansa, nune’e bele dezenvolve komunidade sira hodi kria rasik atividade no hetan osan.
โSe iha ona vontade maka ita tenke badinas, ita tenke pasiรฉnsia no iha esperansa, ami hanesan voluntรกriu, ami estudante rasik mak iha insiativa loke to’os eskolar iha eskola Falur Rate Laek Loihunu, Mamulak ho Eskola Kabirohan Viqueque,โ nia dehan.
Grupu Hada’et oras ne’e produs ona adubu organiku, terras ho kompos, “iha neโeba mรณs grupu halo debu tanba tempu ba loron bee menus, entaun grupu neโe rasik iha insiativa hodi keโe debu para iha tempu ba loron bee neโe kontinua iha”.
Grupu Hadaโet hetan suporta husi PERMATIL, suporta ho modo musan maibรฉ grupu nia preokupasaun maka la hetan suporta husi governu, tanba neโe “husu governu atu bele apoiu ba ekipa voluntariu sira hodi bele kontinua halo atividade”.
Xefe Gabinete {SEKoop} Leovogildo Belarmino rekunhese, grupu kooperativa iha atividade empreza makro, kiโik no mediu, sira sempre hasoru dejafiu.
“Ita hari’i grupu kooperativa sira, ema na’in rua serbisu hamutuk sempre hasoru dezafiu barak, dezafiu balun iha parte teknika kona-ba finanseira, infrestrutura, promosaun no asesu ba merkadu hirak neโe sempre hasoru bainhira iha hari’i grupu ida”.
Tanba ne’e mak papel SECoop nian atu asegura legalidade sira liu -liu regulamentu ba koperativa sira, fasilita koperativa sira liu husi formasaun jestaun, lideransa no akontabilidade.
“Sekoop akompanha deit grupu sira ne’ebe iha inisiativa atu registu formal iha Ministeiru Justisa, sira neโebe hala’o atividade negosiu tenke ba registu iha SERVE, IP, depois hetan sertifikadu ba faan produtu ou negosiu sira neโebe sira halo iha grupo laran”.
SEKoop mรณs investe ona iha investimentu barak ba produtidade atu hasa’e produtu agrรญkola liliu ba movimentu koperativa sira neโebe iha rai-laran no produtu saida deit mak sira produs, importante tebes mana serbisu hamutuk.
SEKoop nia papel mak tenke fo apoiu ba grupu kiik sira ne’ebe servisu iha area kooperativa nian no fo apoiu liu husi tranferensia publika ne’e fo ba grupu sira ne’ebe mak ezizte ona.
“Kada tinan SEKoop tau osan ba setor produtivu sira, tinan ida ne’e aloka osan ba setor produtivu hamutuk 1.8 milhรตes ba iha transferensia pรบblika”.
Atividade expozisaun ne’ebe envolve grupu produtivu hosi munisipiu 13 ne’e organiza hosi OXFAM iha Timor-Leste, hamutuk ho Mata Dalan Institutu, Alumni Parlementu Foinsa’e Timor-Leste (APFTL), Associaรงรฃo Jornalista Timor-Leste (AJTL) TILOFE, no parseria sira seluk.