KM Aprova Projetu Auto-Estrada Zumalai-Natarbora

Imajem :Segundu Vise Primeiru-Ministru, Ministru bá Asuntu Sosiál, Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Sabino Lopes “Assanami”.

SAPNewsTL, Díli : Govern liu hosi reuniaun Konsellu Ministru ordináriu aprova kontinuasaun projetu konstrusaun auto-estrada iha Kosta Súl, hahú hosi Postu Administrativu Zumalai, Munisípiu Covalima to’o iha Postu Administrativu Natarbora, Munisipiu Manatuto.

Marciana da Conceição – SAPNewsTL / Fontes : Média MAKLN

Tuir informasaun ne’ebe Mídia Sapnews liu hosi página portal do governu no página MAKLN katak IX Governu Konstitusionál liuhosi Konsellu Ministrus, halo ona aprovasaun bá projetu sira ne’ebé mak aprezenta hosi Ministru Petróleu no Rekursu Minerál (MPRM), Francisco da Costa Monteiro.

“Aprovasaun ne’e bá kontinuasaun projetu konstrusaun auto-estrada iha Kosta Súl, hahú hosi Postu Administrativu Zumalai, Munisípiu Covalima to’o iha Postu Administrativu Natarbora, Munisípiu Manatuto”. Sita Página MAKLN iha Díli, 02/07/2025.

Konsellu Ministru hala’o Sorumutuk iha Palásiu Governu iha Dili no, tuir projetu sira ne’ebé aprezenta hosi Ministru Petróleu no Rekursu Minerál, Francisco da Costa Monteiro, deside atu autoriza despeza no abertura hosi prosedimentu aprovizionamentu respetivu sira ba servisu konsultoria jestaun projetu nian, ne’ebé destina ba supervizaun dezeñu no konstrusaun auto-estrada Zuar–Narabo, iha Naramala seksaun sira tuir mai:

1. Zumalai – Betano (STA. 34+155 – STA. 59+767), ho valór dólar amerikanu millaun 12,97;

2. Betano – Uma Berloic (STA. 59+767 – STA. 85+259), ho valór millaun 12,97 dolar amerikanu; no

3. Uma Berloic – Natarbora (STA. 85+259 – STA. 110+787), ho valór US$12.97 milloens.

Inisiativa ne’e halo parte iha implementasaun projetu Tasi Mane, iha kosta súl nasaun nian, ne’ebé konsidera hanesan fatór estruturante ba dezenvolvimentu setór petrolíferu nasionál.

Projetu ne’e hakarak hamosu benefísiu ekonómiku diretu ba populasaun, nomeadamente liuhosi dinamizasaun indústria petrolífera no kriasaun empregu asosiadu. Projetu Tasi Mane tenke kontribui mós ba aumentu iha Produtu Internu Brutu no konsekuentemente ba dezenvolvimentu ekonómiku Timor-Leste nian.

Ministru Francisco Monteiro, akompaña husi xefe Autoridade Nasionál Petróleu, Timor Gap, Institutu Jeosiénsia Timor-Leste no Murak Rai Timor E.P, aprezenta mós ba Konsellu Ministru kona-ba estatutu atuál atividade sira iha setór petróleu no rekursu minerál.

Iha setór petrolíferu, diskute kona-ba prosesu implementasaun planu dekomisaun kampu Bayu-Undan, estatutu negosiasaun ho Austrália kona-ba dezenvolvimentu Greater Sunrise no inisiativa sira ne’ebé la’o hela ba esplorasaun no dezenvolvimentu área esplorasaun foun iha rai-maran no tasi-laran.

Aprezenta mós planu dezenvolvimentu ba kampu Kuda Tasi, Jahal no Chuditch, no mós perspetiva ba reabilitasaun kampu Bayu-Undan ba produsaun gás no atividade kaptura no armazenamentu karbonu (CCS) iha futuru. Ministru destaka mós investimentu sira ne’ebé planeia iha ámbitu Projetu Tasi Mane, inklui baze lojístika Suai no sentru petróleu integradu Natarbora.

Iha setór mineiru, aprezenta ona dezenvolvimentu prinsipál sira ne’ebé la’o hela, ho énfaze ba reforsu kapasidade institusionál no inisiativa sira iha termu estudu tékniku no sientífiku sira ba mapeamentu jeolójiku no prospesaun ba rekursu minerál sira iha rejiaun oioin nasaun nian.

Mensiona mós parseria sira ne’ebé estabelese ba organizasaun baze-dadus jeosiénsia nasionál ida no ba kriasaun portál dijitál ida ba divulgasaun potensiál rekursu minerál no petrolíferu sira nian. Ikus liu, aprezenta projetu ba konstrusaun Laboratóriu Jeosiénsia, ne’ebé tuir planu sei hahú iha trimestre dahaat tinan ida ne’e.

Enkuantu, sorumutuk konsellu ministrus ordináriu ne’e lidera hosi Segundu Vise Primeiru-Ministru, Ministru bá Asuntu Sosiál, Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Enjiñeiru Mariano Sabino Lopes “Assanami”.

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )