Espíritu FALINTIL, PR Horta  Husu “Halo Diálogu, Evita Retórika Polítika & Hamosu Konflitu”.

Imajem : Presidente Repúblika José Ramos Horta iha Tasi-Tolu, 20/08/2025. Foto : Média PR

SAPNewsTL, Dili : Presidente Republika Demokrátika Timor-Leste Jose Ramos-Horta hatete evita retórika polítika, ideolojia sira ne’ebé ladún kopia hosi realidade sira seluk, no diskursu sira ne’ebé hamanas emosaun no bele hamosu konflitu.

Ermelinda Soares – SAP News TL

“Ohin, ita selebra tinan 50 fundasaun Forsa Armada ba Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL), ne’ebé kria iha tinan 1975, bainhira Komité Sentrál FRETILIN proklama insurreisaun armada jerál tuir asaun armada ne’ebé lansa iha loron 11 Agostu 1975”. Dehan Presidente Repúblika José Manuel Ramos Horta iha Tasi-Tolu, 20/08/2025

Data ne’e fó hanoin katak konflitu trájiku dahuluk iha ita-nia rai mak konflitu entre maun-alin timoroan sira, funu sivíl iha fulan-agostu tinan 1975.

“Krize no krime boot sira akontese iha tempu luta ba ukun rasik-an, iha ne’ebé timoroan sira oho timoroan sira. Krize 2006 nian hanesan mós ami nia responsabilidade eskluziva rasik no dezonra tebes ami”.

“Lisaun dahuluk ne’ebé ita tenke mantein hosi kapítulu nakukun sira-ne’e hosi ita-nia istória, evita retórika polítika, ideolojia sira ne’ebé ladún kopia hosi realidade sira seluk, no diskursu sira ne’ebé hamanas emosaun no bele hamosu konflitu”.

Presidente Republika husu ba lider sira hotu halo diálogu, dialogu la’ós ida tilun-diuk nian, maibé diálogu ida iha ne’ebé parte ida-idak rona no respeita ida seluk.

“Diálogu mak dalan úniku ba prevensaun konflitu, konstrusaun seguru ba ponte sira entendimentu nian, antídotu ba violénsia;
20 Agostu tenke hanoin nu’udar loron ida ne’ebé líder polítiku sira la konsege halo diálogu loron reflesaun ida atu istória labele repete an”.

“Ita selebra FALINTIL sira ne’ebé halo funu dahuluk no retiru sira iha Balibó, Maliana, Atabae, no ne’ebé ho eroiku defende ita-nia sidade doben Dili, violadu iha loron destinu ne’ebá 7 Dezembru 1975, ita selebra FALINTIL ba tinan 24 luta armada no polítika”.

Xefe Estadu mós fo agradese ba funu na’in sira no fo onra ba martir sira hotu ne’ebe dedika an ba kauza libertasaun nasional.

“Ami fó omenajen ho agradesimentu kle’an ba eroi no mártir sira, ita selebra eroi moris sira, erdeiru memória nian no konstrutór sira liberdade nian, no ita fó onra ba mártir sira nasaun nian”.

“Ha’u sauda veteranu sira, feto rezisténsia armada no klandestina nian, kombatente sira, foin-sa’e sira RENETIL nian, membru rede klandestina nian, bispu no padre sira no madre sira ne’ebé fó lian ba justisa, no família sira hotu ne’ebé ho korajen hodi sustenta esperansa nasionál”.

Ramos-Horta dehan “Ita-nia memória koletiva tesi ho naran no hahalok sira ne’ebé reziste to’o sira-nia iis ikus. Ita labele hanoin sira hotu iha momentu ida-ne’e, maibé ita bele hanoin fali balun ne’ebé inspira ita loron-loron”.

Komemorasaun loron FALINTIL ba dala 50° ne’e hetan partisipasaun hosi Membru Parlamentu Nasional, Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ho membru governu sira, Presidente Tribunal de Rekursu Afonso Carmona, veteranu Austrália, Jeneral Falur Rate Laek, Membru F-FDTL, konvidadu estranjeiru sira, Veterano/a sira no komunidade sira.

TAGS
Share This