Tinan 50 Proklama Ukun An ! Reflesaun Krítiku Ba Makaer Ukun & Joven Sira

Imajem Eskritor Gregorio Fidelis Colo iha Díli, 27/11/2025.
SAPNewsTL, Díli : Reflesaun Krítiku hosi Gregorio Fidelis Colo kona ba tinan 50 proklamasaun ukun rasik an ba makaer ukun & joven sira hodi luta ba dezenvolvimentu inkluzivu, sustentável, justu, prósperu no laiha diskriminasaun.
INTRODUSAUN
Povu Doben Timor-Leste ita hotu nia haraik an no hatudu sentimentu profundo fó Honra bo’ot ba Herois da Patria nebe dedika sira nia an tomak ba libertasaun da Patria nebe luta hasoru ema kolonilista sira durante tinan barak nia laran. Luta kontra ema injustisa sosial, diskriminasaun ba direitus humanus no barak mate la ho digno tamba hakarak defende nia soberania rasik atu hetan nia Independensia tamba povu la koi hetan tan kastigu husi kolonialista sira iha tempu neba.
Povu barak lakon sentimento tristeza bo’ot nebe halo ema la livre nudar maubere no buibere oan iha nia rain rasik no depois sai fali atan ba grupo elite minoria ida ne’e nia ukun.
Desorganizadu assesu ba edukasaun, saude, economia, formasaun politika no seluk tan. No ema nebe mak assesu ba buat hirak nebe temi iha leten mak liurai nia oan. Iha maubere oan la assesu no kontinua analfabetizasaun halo ema hotu la sai sujeito maibe sai fali objetu ba kolonialista sira nia ukun.
Husi hahalok brutalizmu hirak ne’e hafoin revolusaun dos cravos iha Portugal; Timor oan balu matenek fo motivasaun ka apoiu malu hodi forma fali ekipa ida hodi harii Partido polítiku sira hanesan UDT, APODETE, KOTA, TRABALHISTA, no ASDT ne’ebe estabelese iha loron 20 fulan Maio 1974, hafoin halo tranzisaun ba movimentu FRETELIN iha loron 11 fulan stembru tinan 1974.
Loron 28 fulan Novembro tinan 1975 nudar loron istóriku, nebe povu Timor-Leste proklama ninia independensia unilateralmente ba mundu tomak katak hakarak Independensia total no povu maubere tenki hetan livre husi pressaun no torturasaun oi-oin iha ukun kolonialista nia liman durante tinan atus haat limanulu ital (450) no povu maubere iha pensamento kritiku ka anti-kolonialista no imperialista.
Independénsia ida ne’e, la’os fo gratuita maibe nudar vontade ida ka desizaun koletivu nudar povu tomak nian, ita konsege hetan duni vitoria husi ema inimigu sira nia ukun; Ita hotu bele dehan katak estadu Timor-Leste hetan duni vitoria patriotizmu no nasionalismo.
Iha demokrasia politika, economia no kultura katak povu tenki ativa labele sai passiva tamba ativa mak sai desizaun koletiva ba prossesu hotu, servisu ativa mak sai fator determinante ba Estadu nia diak ka povu nia moris prosperiedade.
Timor leste hatur ona lei supremu K-RDTL 1975 artigo (1) dehan katak A República Democratica De Timor-Leste É Uma Nação Soberana, Una E Indivisivel, Anticolonialista E Anti-Imperialista Nascida , De Um Forte Da Resistênsia Popular Generallizada De Luta Contra O Colonializmo Portugesa, Sob Justa Direção Da Única E Legítima Vanguarda Do Povo Maubere. Iha prinsipiu no valor vitoria tuir espiritu patriotizmu no nasionalizmu nian, iha textu proklamasaun ita rona kada tinan ho espresaun portuges katak” Encarnado a aspiração suprema do povo de Timor-Leste e para salvaguarda dos seus mais legítimos direitos e intereses como nação soberanoˮ signifika expressaun ida ne’e sai hanesan inspirasaun bo’ot, sunu sira nia fuan atu oferese sira nia an no hamrik iha linha frente hakarak nakfilak an ba povu nia aspirasaun as liu.
Realidade povu maubere marka istória duni katak Timor-Leste tenki hamriik mesak ka “Ukun Rasik A’anˮ. Ho hanoin ida ne’e mak dudu ita nia funu na’in sira hodi bele hamrik mate bandera hun hodi salva povu nia legitima direitu no interesse duni ba nasaun soberanu ida iha mundu hodi hatudu katak Timor-Leste mós bele hakat liu dezafius sira hotu durante susar no terus nia laran.
RESULTADU POVU NO LUTA NA’IN SIRA
Iha loron proklamasaun ne’e, ema patriota sira transforma tiha ba ˮA palavra de ordemˮ luta nian hodi sira hakat tuir iha sira nia asaun tomak durante tinan 24 nia laran liafuan sira hanesan “MATE KA MORIS UKUN RASIK A’ANˮ no AMI ISIN MAUBERE, KLAMAR MÓS MAUBERE. (Vicente Reis) dehan “A patria ou Morte, Venceremos” no Mate Bele Mate, maibe Rende mak labele Rende no iha sorin seluk presidente Nicolau Lobato dehan:”A ÚLTIMA BALA É A MINHA VITÓRIAˮ, A VITÓRIA É CERTA, apenas questão de tempo, ikus mai Presidente Nicolau Lobato sai kedas prinsipiu luta na’in nebe hela metin iha povu sira nia kakutak atu memoriza nafatin hodi kontinua reziste to’o Timor-Leste konkista ita ukun rasik a’an. Ita komemora loron proklamasaun Independensia iha loron 28 fulan Novembro iha tinan 1975 nebe dekreta husi FRETELIN no proklama husi saudozu Francisco Xavier do Amaral nudar presidente proklamador iha altura ne’ebá.
Loron proklamasaun independensia ne’e nudar resultadu husi povu tomak nia vontade, aspirasaun no legitimidade, povu sosa rasik ho nia isin no ran, Presidente Nicolau Lobato dehan katak “O povo de Timor-Leste esta reconstruindo com o seu proprio suor, com o seu proprio sangue uma pátria revolucionário e democrática. Uma terra livre para gente livre um povo que surge do desumano Sistema colonial, um povo que renasce das cinzas do esquesimento, um povo que retoma a conçiência de si mezmo, um povo que luta sem-trégua ˮ.
Povo hirak ne’e mak sai luta na’in lahatene kolen, lahatene hamlaha iha ai-laran fuik durante okupasaun Indonezia nian atu hadau fila fali Independénsia nebe ita proklama ona. Ne’e hanesan ponto kulminante ida ba povu Timor-Leste, ho vitória ida ne’e mak realiza konsulta popular iha loron 30 de Agusto tinan 1999, povu tomak maioria hili ka foti risku katak tenki sai husi Indonezia nia ukun.
Ukun na’in sira lakoi husik Rai pedasuk ida monu ba ema nia ukun iha momentu invasaun nian, sira hamriik firme biar ho kapasidade nebe naton hodi funu hasouru Invazor sira. Ema barak nunka hanoin atu ses an husi inimigo, sira hakarak hili mate duke monu ba ema Invazor sira nia lasu polÍtika nian.
Luta na’in sira mak sai determinante, luta ho sakrifika sira nia an no sira nia familia hodi abandona sira durante tempu naruk nia laran. Nasaun ne’e iha deit mak Povo no Patria. Iha povu no patria nebe sira tenki luta hodi liberta husi forsas ema seluk nian; sira luta la husu atu ema rekunese sira iha momentu neba, importante ita livre husi kolonialista no imperialista sira nia ukun.
Aleinde ne’e luta na’in sira luta ho valor humano nian, los duni katak iha tempu resistênsia ita-nia ukun na’in sira tau aas liu interesse komum liu fali intersse privadu nian tamba hakarak hetan independensia.
DESAFIUS ESTADU DIREITU DEMOCRATIKU ATUAL
Iha parte seluk realidade ohin loron hanesan Reverendíssimo Pe. Lokateli nia entervista iha Horta Show foin lalais ne’e lamenta tebes tamba povu ohin loron la sente katak estadu ne’e sira nian liu-liu joven sira. Povu depende deit ba estadu, buat kiik ka bo’ot estadu mak tenki halo tuir; povu mak tenki halo fo ba nasaun la’os nasaun mak fo ba povu. Iha Pe. Lokateli haktuir tan katak “mentalidade nebe sadere ka depende deit ba estaduˮ ho situasaun ida ne’e povu lakon ona nia maturidade sívika no sosial nian hodi kontribui ba ita nia rai rasik no komum.
Ita bele dehan sala no lamentasaun husi Pe. Lokateli nia liafuan nebe kontribui bo’ot tebes ba ita nia luta embora que nia la’os Timor oan, ne’e lori ita atu reflete no memoriza fila fali loron proklamasaun ka loron istóriku ida iha Timor-Leste. Ohin loron iha era ukun an ida ne’e, ita lapresiza ona halo buat nebe uluk patriota sira halo, Ita la presiza ona sakrifika an hodi terus tan iha ai-laran fuik. Buat nebe simples ita halo mak tenki kontribui buat nebe diak ba prossesu dezemvolvimentu rai RDTL nian. Joven sira fó aan tenki prepara an tamba Rai ne’e iha ita nia liman la’os kolonialista no imperialista sira nian.
Iha parte seluk, eskritor sita mós ba ukun na’in sira, loron komemorasaun nia sentidu, ita la dignifika ona luta na’in sira iha kontextu libertasaun povu maibé, iha elite minoria ohin loron nian.
Perguntas!! Tamba sá hakru’uk no subordina deit ba sira nia interese partikular komemorasaun ba loron proklamasaun ohin loron la’ek no seidauk iha sentidu nebe serteza ka justo? Tamba sa mak kriminozu sira sei mosu nafatin iha fatin fatin? Ho valor luta nian nebe haktemik iha leten ne’e, ohin loron kuaze atu lakon ona husi sosiedade nia leet ate ukun na’in balu be sei moris kuaze la kaer metin prinsipiu hirak ne’e.
Ita menus ona valor voluntarizmu, valor pertense ba rai ida ne’e no valor unidade nian hodi konta nia istória rasik no fim haluha tiha nia maluk seluk nebe mate ba rai ne’e. Ita menus ona konsiensia hanesan uluk iha funu laran. Loron 28 de Novembro, ita hotu tenki reflete hodi fo um minutu de silensiu ba sira ho sentimentu domin rohan laek tamba ho sira nia esforsu mak ohin loron ita goza no moris livre iha ita nia Rai doben Timor-Leste.
Tamba ne’e, povu Timor-Leste mai ita hotu fo kontribuisaun, hari’i paz no estabilidade ba ita nia rai, hatudu ita nia maturidade nebe positivu tamba tempu agora tempu osan mean ba joven no foinsa’e sira, mai ita aproveita tempu ne’e ho sério hodi dezemvolve ita nia rai.
Iha parte seluk Francisco Fernandes “MAUKURAˮ hato’o nia deklarasaun ne’e ba joven no estudante sira iha Universidade Oriental Timor Lorosa’e (UNITAL) Sexta Feira 14/11/2025, iha Semináriu nebe mai ho Tema:”Papel Juventude presente nian hodi promove, no Valoriza história joven passadu nian hodi harii Dezemvolvimento nebe adekuadu iha Rai RDTLˮ. Iha seminariu ne’e Nia haktuir tan katak joven sira iha erra agora tenki assume papel importante hodi sai hanesan ajente ba mudansa, tenki sai mós ema nebe maka produz mudansa husi hanoin no hahalok produtivu sira, hodi kontribui ba sosiedade no dezemvolvimentu Nasaun nian.
Tamba tempu Uluk Ita nia ukun na’in sira dehan tenki funu hodi hetan vitória, agora hetan ona vitótria, ita tenki iha perspetiva no hatudu nafatin atitude diak hodi kontribui ba dezemvolvimentu ita-nia rai tamba Nasaun ne’e presija tebes nia povu.
KONKLUSAUN
Atu hetan Independensia tenki mosu buat oi-oin atu diak ka a’at tenki soke morru nebe to’os; Ho hanoin nebe agora ita atu halo mak Ukun Na’in sira tenki nahe biti bo’ot no kaer liman ba malu ho oin hamnasa hodi lori ita nia nasaun ne’e ba mundu tomak.
Ba prossesu dezemvolvimentu nebe liberta duni povu nia halerik sira no livre ona husi kolonialista no imperialista sira. Tamba ne’e, povu tenki iha ona kakutak hodi kontribui pozitivamente ao mesmo tempo politiku na’in sira ka ukun na’in sira tenki hanoin ba moris prosperiedade iha futuru. No hatudu nafatin ita nia professional ba ema hotu nia diak.
Iha parte seluk, Polítiku na’in sira buka malu entre Partido A no B tur hamutuk hodi memoriza fila fali katak ita Independensia ne’e la’os buat fasil mais difisil tebes; Tamba ne’e, dezafius nebe ita hakat liu ona, ohin loron ita sai ona República Democrática de Timor-Leste (RDTL), ho ida ne’e Povu no Ukun na’in Sira hotu tenki iha prinsipiu fraternidade social signifika tenki servisu hamutuk hodi lidera ita nia Estadu ne’e sai nabilan iha Kontinente ASEAN no mundu tomak.
Ita komemora loron proklamasaun ida ne’e atu hanoin hikas fali sakrifisiu hotu ne’ebe patriota sira hetan ona vitoria no ohin loron ita hotu mak sai sasin ka testamuhno ba liberta povu no libertasaun Nasional.
Escritor: Gregorio Fidelis Colo
REFERÊNSIAS:
Internet Google no Dicionarios
Media Nasionais TATÓLI no K-RDTL 1975
Públikasaun Jornais
Os Livros da História de Timor-Leste

