LÚ-OLO: “ Nasaun Ida Mate Bainhira Nia Oan Sira La Matenek”

Imajem : Edital
SAPNewsTL, Dili : António da Cunha, estudante Finalista Mestrado Política Públicas hakerek artigu ida kona ba Eis Presidente Saudozu Francisco Guterres Lu Olo, “Nasaun Ida Mate Bainhira Nia Oan Sira La Matenek”
Lú-Olo povu hotu hatene se maka nia, iha nia vida servi povo ho nia simplicidade halo povu susar tebes atu haluha. Iha ensayo ida ne’e atan ha’u aborda uitoan konabá nia hanoin sira ne’ebé sai importante e Legado ba rai no povo ida ne’e liu-liu jerasaun foin sa’e.
Saida maka nia nia husik ba estado ne’e: “Nasaun Ida Mate Bainhira Nia Oan Sira La Matenek” (Lu-Olo, 2012). Hanesan Joven, liafuan ne’e la sai let de’it maibé nakonu ho nia espírito. Los duni, Loron hirak ne’e kalohan hafalun rai Timor halo rai sai badin tan lakon tan heroi ida ne’ebé servi povu ho nia simplicidade, humilde e paciencia nia tau povu aas liu do que nia-an.
1. Francisco Guterres “LÚ- OLO” (1954-2026)
Lú-Olo iha ai-laran nia hatudu nia simplesidade iha ne’ebé sempre han hamutuk ho povu maubere e buibere, hatudu oinsa maka servi nia povu. Lú-Olo Moris iha Ossu, Viqueque, iha 7 Setembru 1954 no mai husi familia ida ne’ebé simples, orientação ne’ebé husi nia familia maka tau importancia tebes ba educação.
Sasin Sarmento hateten: “molok manu kokorek loro matan sa’e o tenke hader uluk halo netik buat balun antes mundo ne’e barrulho” (Sarmento, 2026) no ida ne’e Lú-Olo hatudo nia vida ne’ebé servisu ho silêncio maibé nakonu ho domin.
Nia processo formação sira barak liu ho padres Salesianos iha Ossu hafoin ida ne’e maka halo ensinu médiu iha Díli. Lú-Olo ema Católica ne’ebé ho personalidade humilde, paciencia e integridade moral ne’ebé hametin ho orientação husi padre Salesiano sira halo nia firmeza ba comprimissio sira hodi didica nia-an luta ba rai ne’e to’o nia husik mundo, “ha’u lu-olo tinan ida tinan rua ha’u mate ona, kuitado ita nia oan no jerasaun foin sa’e sira […],(Lu-Olo, 2017).
Iha 1975, bainhira Indonézia invade Timor-Leste iha Dezembru, nia sae ba foho hamutuk ho povu no lideransa FRETILIN. Lú-Olo hanesan parte hosi grupu komandante nain haat (4) deit ne’ebé hela iha ai-laran tinan 24 tomak durante rezisténsia armada. Nia la lakon, nia hili atu cumpri ho obrigasaun no luta to’o ukun rasik-an.
Iha 1984 nia sai Komisáriu Polítiku. Iha 1998, hafoin mate Konis Santana, nia asume lideransa Komisaun Diretiva FRETILIN no direksaun polítika hosi rezisténsia armada tomak.
Lú-Olo hatudu katak lideransa verdadeira mak lideransa ne’ebé hanoin deit ba povu nian no la husik nia povu. Ninia dedikasaun sira mak inspira jerasaun foin sa’e atu kontinua dalan ba futuru ne’ebé di’ak. Iha nia vida defende tebes justiça no lia-loos. Tan ne’e nia mai ho filosofia ida katak “ verdade la bele taka, […] ita tenke hasai foerk husi ita nia kakutak […] para muda ita nia mentalidade e muda ita nia hahalok”. (Lu-Olo, 2022).
2. Lú-Olo: DIALOGO
Lú-Olo, ema ne’ebé simu ema hotu nia hanoin, hatuur humano ne’ebé humildade tebes e nia pratica ida ne’e iha nia vida. Momento Tolu ne’ebé Lú-Olo hatudo, la’os abstrato de’it:
Iha 2007 nia lakon iha eleição presidencial no nia Reconhece ho resultado no hato’o parabens ba Dr. José Ramos-Horta, hatudo humano ne’ebé reconhece nia-an (conhe a ti mesmo).
Iha 2012 lakon dala ida tan, no nia firme hodi fila ba parlamento hodi apoio nafatin, nia la rende maibé nia firme atu servi nafatin rai no povu.
Iha 2017, ho apoio Xanana Gusmão hanesan nia camarada da luta, mas adversário político no ikus nia sai hanesan presidente. Acto ne’ebé nia hatudo hanesan dialogo política, la hare ba se maka ita nia adversario maibé tau ass povu iha nia comprimissio.
Hanesan Buber (Buber, 2023) nia filosofia entre – EU-TU , ne’ebé reconhece ema seluk no ida ne’e nia hatudo iha periodo sira ho nia adversario políticas, momento ne’ebé hanesan nia reconhece resultado (dialogo democratica), katak adversario políticos la’os ita nia inimigo, maibe hanesan interlocutores.
Ho ida ne’e Lú-Olo reafirma: “Dialogu ne’e laos iha ita ukun maka iha […], maibe ida ne’e hori nanis kedas ita nia bei-ala sira. Bainhira lia-naksalak ba malu bolu malu tur hamutuk no ko’alia ba Malu. Katak naksalak iha ne’e no los maka ida ne’e” (Lu-Olo, 2012). Problema ne’e boot hanusa ba mos bolu malu nu’u maun ho alin, no ida ne’e maka dalan ba dialogo.
Pensamento dialogu hatuur ema ida nia humildade no reconhese nia lemites “vieses do “associar” e do “raciocinar”. Iha obra Platão ita hetan dialogo (interlocutor) ne’ebé nia fin maka hetan no hatuur “ veritas” ka lia loos ne rasik. Iha conversa dialogicas exige raciocinar entre EU-TU, Buber hateten: “no que quer que seja que eu seja contrário ao outro, eu disse “SIM” à sua pessoa, aceitando-a como parceiro de uma conversação genuína” (Buber, 2025), ko’alia verdade ne’ebé iha ha’u nia hanoin no rona verdade ne’ebé ema seluk ko’alia.
Hatuur katak wainhira ha’u dialogo ho ema seluk katak nia ne’e ha’u nia parceiro/amigo iha ne’ebe mai ho objetivo ida atu buka verdade. Ho ida ne’e saida maka Aristóteles dehan: “Amicus Platão, sed magis amica veritas” Platão ne’e ha’u nia amigo, maibe, amigo ne’ebé boot liu maka lia loos.
Ida ne’e Lu-Olo prática iha nia vida, wainhira ita hahu ukun-an hakat ba processo reconciliasaun nia conciente buat ne’ebé uluk Freteilin halo hodi balun mate, lakon famili nia representa Fretilin no fiirme hodi dehan: “ ha’u lori FRETILIN nia naran husu desculpa, […] (Lu-Olo, 1999) Reconhe no brani atu husu desculta hodi hatudu loos maka ne’e no sala mak ne’ebá.
Ne’e hatudo virtude lider ida nian,la dun se maka sala no se maka loos, maibé nia hanorin no hatudo dalan lider lolos maka reconhece wainhira nia emar halo salo no tula hirak ne’e hotu iha nia kabas.
Tan ne’e saida maka nia hateten konaba dialogo: “ brani hateke ba malu atu ko’alia ba malu atu problema ne’e ki’ik ka boot ou mutin ou metan tau iha mesa leten, ida ne’e maka ita bele buka solusaun” (Lu-Olo, 2012). Nia hanorin mai ita arte de “dialogo”, katak problema ne’e boot hanusa ba, ko’alia ba malu, la bubar malu, maibé hamutuk “UNIDADE” ita bele hetan solusaun.
Iha nia discurso sira nia sempre husik hela buat ida mai ita: “Tempo to’o ona atu hamutuk, […], matak ita hotu nian, tasak ita hotu nian, dalan maka ida ne’e dialogo” (Lu-Olo, 2022). Nia la define ka hafahe ida ne’e ida ne’ebá maibé nia hatudu unidade maka folin boot liu, (matak ou tasak ita hotu nian)
3. SERVI: Ita Nia Rain No Ita Nia Povo.
Husi kondisaun ne’e Lú-Olo hili dalan halo di’ak ba povu (bonum faciendum) la’ós ba nia an-rasik. Aquino (1225–1274), iha nia obra boot Summa Theologiae hatete: bonum faciendum et male vitandum (Aquino, 1892), mak objetivu natureza umanu, ema loloos hola dalan ne’e naturalmente.
Moris Lu-Olo nia hatudu katak hili di’ak husi coração rasik, la’ós husi calculaçào. Ba Lu-Olo, servi rain no servi povu la’ós hela de’it iha liafuan maibé pratica no hanesan vokasaun moris nian.Husi nia moris ki’ik mai hsui familia ne’ebé kiak no simplesidade, to’o nia mate, pensamentu ida ne’e la muda: podér eziste atu servi, la’ós atu domina.
Tan ne’e, Valores tolu ne’ebé ita hare husi Lú-Olo maka humildade, simplicidade, paciência:
a. Humildade- hatene katak podér la’ós ita nia, maibé povu nian (SERVI).
b. Simplicidade-la hatan ba luxu, laiha distánsia ho povu
c. Pasiénsia- servi la buka rezultadu ba an, maibé rezultadu ba povu hotu.
Valor sira ne’e mak arche ne’ebé nia hatudo husi bonum faciendum, halo di’ak la’ós atu hetan glória, maibé atu servi ba nia povu. Tan ne’e nia hateten: “Bu’at ne’ebé kmook ba ita atu halo maka Servi ita nia rain servi, ita nia povu” (Lu-Olo….).
Nia la enfase katak EU (HA’U), maibé nia hatuur iha sujeito NÓS (ITA), katak rai no povu ida ne’e ba oin ne’e responsabilidade ita hotu nian. No ida ne’e ita hanoin kedas husi Nicolau Lobato nia filosofia wainhira Inimigu halo propaganda katak povu Timor kiik, la edukadu, la bele ukun-an.
Maibé Lobato responde: “ita hatene ita nia istória, ita nia direitu, ita nia dignidade, conheecimento mak base husi luta” (Lobato, 2018). Hatudo katak luta ba povo no rai “ITA” hotu nia dever ou obrigasaun morál, Ne’e mak optimismu antropolójico (ema) no crença profunda katak ita la’ós objeto, maibé sujeitu husi história husi ita nia servi.
Moris ne’e ki’ak hanusa ba mos buat ne’ebé halo ita sai oin seluk maka halo buat di’ak (Bonum Faciendum) ba ita nia rain no ita nia povu. “Se ita han ita nia bikan, labele ba han tan povu nia bikan […] liman lais ne’e la di’ak (corrupção), saida maka povu ninian ita respeita” (Lu-Olo, 2022).
Iha ensinamento Jesus nian crítica ba povu judeu sira iha tempo imperio Cesar nia ukun, saida maka Jesus hateten: Dai, pois, a César o que é de César, e a Deus o que é de Deus. (Mateus 22:21). Nia hanesan ema Timor ne’ebé moris iha tradisaun católica, comprende servi ba povu hanesan servi ba Maromak (Glorifica a Deus).
“Saída de’it mak ita hanoin no halo di’ak, la’ós hadi’ak de’it ita-nia vida maibé sei halo diferensa ba vida ema seluk nian, família ida nian, komunidade nian no Povu tomak nian”,(Lu-Olo, 2022).
4. Nasaun Ida Mate Bainhira Nia Oan Sira La Matenek
Lú-Olo tau importancia tebes ba educação, wainhira Timor restaura nia indepencia no assmue função hanesan presidente parlamento no ema ida ne’ebé la baruk atu estuda ho ida ne’e nia continua estudo direito iha Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL). Nia hatene katak sabedoria maka sai abut hodi kore povu husi nakukun. Tan ne’e nia refuta katak matenek hanesan haree: “espiga de milho madura que, quanto mais cheia está, mais se inclina para a terra” (Lu-Olo, 2012).
Matenek ne’e mais folin liu wainhira haraik-an nafatin. No ida ne’e nia hanorin iha educação familia, e saida maka nia oan sira hateten: “ami hanesan povu babain, […] La tau an iha leten as ba, maibe hatudu sira nia simplisidade ida ne’ebé hanesan povu babain.
Nia hatene katak luta ida ne’e sei naruk atu lori povu ba moris di’ak, e nia mos la eternamente atu continua luta ida ne’e. Ho ida ne’e precisa prepara foinsa’e sira iha presente hodi matenek atu rai ne’e ba oin no ida ne’e lori ha’u hanoin kedas Horacio ((65-8 a.C.) ema romano, ne’ebé husik mesagem ba jovem romano sira ho nune’e: “Carpe diem, quam minimum credula postero”, aproveita ba buat sa maka iha loron ohin nian, e fiar ba katak loron aban, o bele hakat. Atu hateke ba futuro ne’ebé nabilan maka hadia foinsa’e ho educação qualidade hahu husi presente. Tan ne’e maka Lú-Olo fo hanoin mai ita katak: “Nasaun Ida Mate Bainhira Nia Oan Sira La Matenek, […], ha’u Lu-olo tinan ida tinan rua ha’u mate ona, kuitado ita nia oan no jerasaun foin sa’e sira […]. (Lu-Olo, 2017).
Nia hatudo domin ne’ebé boot ba rai ida ne’e no ida ne’e nia husik hela iha jerasaun foin sa’e sira. Ita tenke hasai foer husi ita nia kakutak […] para muda ita nia mentalidade e muda ita nia hahalok no muda ita nia rain no povu.
Referencia
Aquino, T. de. (1892). Summa Theologiae prima pars secundae partis quaestio XCIV. https://www.corpusthomisticum.org/sth2094.html
Buber, M. (2023). Ich Werdend Spreche Ich Du”: Creative Dialogue in the Relational Anthropologies of Martin Luther and Martin Buber. Religions, 8. https://doi.org/10.3390/rel14050564
Buber, M. (2025). Martin Buber’s Philosophical Anthropology and Philosophy of Dialogue (Part II of II). An Online Journal of Philosophy. https://doi.org/10.25138/19.1.fa
Lobato, N. (2018). Sabemos, e Podemos, e Devemos Vencer.
Lu-Olo. (1999). ha’u lori FRETILIN nia naran husu desculpa Lu-olo CHVR 3:32 Political Party Leader 1974-1999 apologizes to the Timorese people. https://www.bing.com/videos/riverview/relatedvideo?q=ha’u+lori+FRETILIN+nia+naran+husu+desculpa+Lu-olo+CHVR&&mid=FA676CA13E8350700906FA676CA13E8350700906&churl=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fchannel%2FUCZ8fCXyMRebll5Cn4RxxWSQ&FORM=VRDGAR
Lu-Olo. (2012). Discurso Francisco Guterres Lu-Olo. https://www.facebook.com/reel/2884283018582653/?s=single_unit
Lu-Olo. (2017). Campanha Presidencial. https://www.facebook.com/reel/291685786359032
Lu-Olo. (2022). Candidato Presidencial 2022-2027. https://www.facebook.com/reel/1322588890063788/?s=single_unit.
Sarmento, F. (2026). Em Memoria Saudozu Francisco Guterres Lu-Olo. https://www.youtube.com/watch?v=xE744V53Yxw


