ALFA Atinje 64%, MS & UNICEF Halo Avaliasaun Nasional Ba Programa ALFA

Imajen Avaliasaun nasional ba programa la soe foer arbiru, iha Salaun Apuramentu CNE, Kaikoli, Kuarta (25/01).

SAPNewsTL, DILI : Ministeriu Saude (MS) hala’o workshop Kuarta Feira Orseik kona-ba avaliasaun nasional programa, Area La So’e Fo’er Bo’ot Arbiru (ALFA) hodi hatene progresu  implementasaun programa ne’e iha Timor-Leste.

Tuir vijilansia sanitaria no saude ambiental, Agustinho de Oliveira, MS ho apoiu husi parseiru sira hala’o ona programa ALFA iha Munisipiu 13 inklui RAEOA ho objetivu atu hasa’e kobertura Saneamentu no hatun moras relasiona ho Saneamentu no atu hatene progresu implementasaun programa ALFA nian

“Objetivu husi workshop Avaliasaun Saneamentu ida ne’e husi ALFA nian, ne’ebe mak involve husi territoriu tomak no Munisipiu 13 inklui RAEOA atu nune’e hatene katak atinjimentu programa ALFA durante implementa hahu iha Tinan 2015 to’o nia porsentu hira ona,”hatete nia  iha Salaun Apuramentu CNE, Kaikoli, Kuarta (25/01).

Agostinho hatutan, sira konvida prezidente autoridade munisipiu, administrador iha munisipiu sira no diretores saude munisipiu sira hotu hodi bele hare no partisipa iha ALFA tinan 2023 nian, aldeia sira ne’ebe mak durante la soe fo’er arbiru hamutuk 1.033 ne’ebe mak deklara ona iha teritoriu Timor tomak ne’e to’o 64% tuir deklarasaun ALFA  iha nivel nasional.

Nia akresenta, programa ne’e rasik hahu husi 2015 to’o agora kobre munisipiu hotu, maibe  munisipiu 6 deklara katak 100% mak hanesan Bobonaro, Aileu, Ainaro, Ermera, Likisa no Manufahi,  agora hela munisipiu 8 mak la’o dadauk hanesan Dili, Manatutu, Baucau, Viqueque, Lautem, Covalima ho RAEOA inklui Atauru sira ne’e mak seidauk deklara, programa la’o ba oin mak agora  halo avaliasaun nasional iha ne’e durante loron 2, hodi nune’e tama ba 2024 munisipiu hotu bele halo deklarasaun, no garante ALFA iha 2024 bele atinji 100% iha teritoriu Timor-Leste.

Iha sorin seluk, Reprezentante UNICEF Bilal Aurang Zeb Durrani aumenta,  Saneamentu no ijiene envolve la’os de’it infraestrutura maibé hahalok sosiál barak, tanba ne’e sustentabilidade ba saneamentu no ijiene presiza envolve iha nivel kraik no halo tuir, liuliu iha área rurál sira iha Timor-Leste no ohin sira nia partisipasaun iha avaliasaun ne’e importante tebes.

Nia informa,  politika nasional ba saneamentu baziku iha 2012 sai hanesan pontu tornu ba viajen ne’e, politika ida-ne’e la’os de’it kria mapa estrada maibé importante liu mak orienta ita atu atinji liu tan meta saneamentu sira, ida ne’e hanesan aprosimasaun ne’ebé loos hodi atinji meta globál ba saneamentu tuir objetivu dezenvolvimentu sustentavel

Iha área saneamentu,nu’udar nasaun ida ne’ebé planeia ona atu sai nasaun ida-ne’ebé livre husi ALFA, Agora  tenke asegura katak uma ida-idak iha sintina ida ne’ebé la fahe no hadi’ak ona ne’ebé  bolu nu’udar saneamentu baziku,no Ikus tenke asegura katak jere ema nia fo’er ho seguru, sira kontente tebes atu haree MS  sai na’in ba monitorizasaun no sustenta realizasaun hirak ne’e, UNICEF suporta ona kapasitasaun unidade saúde ambiental iha área ida ne’e, sira haree katak monitorizasaun konsistente iha nivel nasional ba saneamentu no ijiene husi MS ne’e imporrante tebes.

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )