Aumenta Valor Ekonomia, Governu Fo Fiar Ba Kompanha Rayhana & Commodities X-Change Explora Ikan Iha Tasi

Imajem : Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hato’o diskursu iha lansamentu ofisiál ró peska sira.Díli, Segunda-feira (20/07/2026).
SAPNewsTL, Díli – Governu liuhosi Ministériu Agrikultura, Peska, Pekuária no Floresta (MAPPF) fó lisensa ba kompania nasionál Rayhana no Commodities X-Change, Lda hodi hala’o atividade peska iha área tasi Timor-Leste.
Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten, governu la’ós de’it fó lisensa ba kompania sira atu kaer ikan, maibé mós presiza asegura katak produtu peska sira bele distribui no prosesa hodi aumenta valór ekonomia no fa’an ikan fresku iha merkadu.
”Ha’u lakohi entrega de’it buat hotu. Ha’u-nia preokupasaun maka tuir planu ne’e ró sira sei bá kaer ikan kada semana rua. Karik lori ikan barak mai Díli, tenke iha planu atu prosesa no prepara hodi aumenta valór ekonomia no fa’an ikan fresku de’it iha merkadu.” dehan Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha nia diskursu iha lansamentu ofisiál ró peska sira.Díli, Segunda-feira (20/07/2026).
Primeiru-Ministru mos husu, ba kompania sira tenke kumpre objetivu no kontribui ba dezenvolvimentu setór peska iha Timor-Leste.
Ministru Agrikultura, Peska, Pekuária no Floresta, Marcos da Cruz, hatutan, fó lisensa ba kompania lokál rua ne’e hatudu kompromisu Governu atu fó oportunidade ba emprezáriu nasionál sira hodi partisipa diretamente iha dezenvolvimentu setór peska.
”Tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál no orientasaun Primeiru-Ministru, ita presiza aumenta produsaun ai-han, partikularmente iha área peska.Fó lisensa ba kompania lokál rua ne’e hatudu kompromisu, Governu agora foka mós ba oinsá atu dezenvolve setór agrikultura, pekuária, peska no floresta.” dehan Ministru MAPPF, Marcos da Cruz.
Marcos da Cruz dehan, antes ne’e, kompania internasionál barak hatudu interese atu investe iha setór peska Timor-Leste, maibé Governu deside atu fó oportunidade uluk ba kompania nasionál sira hodi hametin setór privadu iha rai laran.
”Durante tempu hirak liu ba, kompania internasionál barak mai ko’alia ho ita, oinsá atu investe iha setór ida ne’e. Maibé ita deside katak la’ós atu fó lisensa ba kompania internasionál ida de’it atu jere tasi Timor-Leste. Ita presiza fó oportunidade ba kompania nasionál sira.” Nia Salienta.
MAPPF informa, Timor-Leste iha potensia rekursu peska to’o 718.900 tonelada kada tinan. Maibé, husi potensia ne’e, to’o agora foin esplora besik 2%, enkuantu parte seluk lakon tanba atividade peska ilegál.
”Ita iha potensia boot iha área peska. Ita iha liña kosteira 735 quilómetru no área Zona Ekonomia Esclusiva besik 72.000 quilómetru kuadradu. Estimasaun hatudu katak ita iha potensia ikan to’o 718.900 tonelada. Husi potensia ne’e, ita foin esplora de’it 2%, no kuaze 20% lakon tanba peska ilegál. Tanba ne’e, ita presiza dezenvolve área peska no hahú fó lisensa ba kompania lokál sira ne’ebé iha interese atu kaer ikan iha ita-nia tasi.”
Entretanto, Ró peska haat(4) ne’ebé lansa ne’e kompostu hosi ró rua pertense ba kompania Rayhana, ró ida pertense ba Commodities X-Change, Lda., no ró ida pertense ba Governu. Ró Governu sei uza atu halo monitorizasaun no kontrolu ba atividade ró peska sira ne’ebé simu lisensa, inklui apoia fiskalizasaun ba atividade peskadór sira.
Enuuantu, Ró ida husi ró haat ne’e Governu sosa ho orsamentu tinan 2025, ho kapasidade 5 gross tonnage. Ró ne’e sei jere husi Diresaun-Jerál Peska no uza hodi monitoriza ró sira ne’ebé Governu fó lisensa, inklui kontrola ró ki’ik sira ne’ebé Governu fó ona ba peskadór sira.
Diretor Kompañia Rayhana, Ricardo Mheio, hateten nia kontente no agradese ba IX Governu, liuliu Primeiru-Ministru, tanba fó oportunidade ba kompania nasionál atu partisipa iha dezenvolvimentu setór peska.
”Ami kontente tanba IX Governu fó ona oportunidade ba ami atu partisipa iha dezenvolvimentu liuliu iha área peska ne’ebé iha potensia boot. Ami sei aprende nafatin husi ema sira ne’ebé iha esperiénsia liu, atu bele kontribui ba dezenvolvimentu setór ida ne’e.”
Ricardo Mheio explika, iha prosesu hala’o atividade peska, kompañia bele hasoru difikuldade no sei presiza kooperasaun husi instituisaun relevante sira atu rezolve dezafiu sira ne’ebé mosu.
”Iha área ida ne’e, ita bele aprende buat barak, tanba tasi iha ligasaun ho bioteknolojia, medísina no rekursu maritimu seluk. Ami sei koko atu la’o ba oin, no se hasoru difikuldade, ami sei husu apoiu husi autoridade kompetente sira hodi hamutuk aumenta no dezenvolve potensia ida ne’e ba futuru. “


