Hadia Ekonomia TL, BNCTL & CCI-TL Realiza Dialogu Loke Dalan Ba Setor Privadu

Imajem Diskursu Prezidente CCI-TL Jorge M. Serrano, iha salaun Novo turismu, tersa (07/03/ 2023).

SAPNewsTL DILI : Banku Nasional Komersiu Timor-Leste (BNCTL) ho Camara Comersio Industria Timor- Leste halao dialogo hodi hadia ekonomia no dezenvolvimentu nasional

 “BNCTL realiza diálogu ho setor privadi hirak ne’ebé mak hamahon-an iha CCI-TL ho objetivu, ita  atu ko’alia entre parte rua ne’e, oinsa bele tau kbiit hamutuk hodi kontribui diak liutan ba dezenvolvimentu ekonómiku no dezenvolvimentu nasionál, koalia mos ba oportunidade saída mak ita iha  hodi bele dezenvolve hamutuk, investe hamutuk no foti risku hamutuk. Saida mak parte ida-idak sei halo no saída mak parte ida-idak sei tau rekursu hamutuk atu halo diak liu”, informa Prezidente CCI-TL Jorge M. Serrano ba jornalista iha salaun Novo turismu, tersa (07/03/ 2023).

Prezidente ne’e hatutan,  aproveita mos atu hare’e fila fali ba kotuk difikuldade saída deit mak parte rua enfrenta no karik hateke ba oin, oinsa bele ultrapasa difikuldade hirak ne’e, lamentasaun barak mak mósu iha públiku liuliu husi setór privadu kona-ba asesu ba kréditu, asesu ba kapital, no seluk tan, husi sorin seluk, banku mós preokupa kona-ba kapasidade absorvativa husi ekonómia ka merkadu kona-ba kréditu,  buat rua ne’ebé tau ba dasi karik todan hanesan hotu.

Jorge Informa, tempu ona ba setór privadu, liliu setór privadu nasionál atu bele hamrik forti liu hanesan parseiru governu hodi lori Timor-Leste ba oin, BNCTL hakarak pozisiona-an nudar parseiru setór privadu no bele mós partisipa iha prosesu dezenvolvimentu nasionál, embora ho kontribuisaun balu ne’ebé relevante, hanesan kapital ka rekursu finanseiru wainhira nesesita, BNCTL  dadaun iha kapitál sufisiente no bele sai mós nudar parseiru ne’ebé bele konta no konfia atu aposta ba dezenvolvimentu setór privadu ida ne’ebé sei forte no bele eleva tasa produtividade nasionál iha aspetu barak, liliu sosiu-ekonómiku.

Iha fatin hanesan, Vise Prezidente BNCTL Antonio F. Abrantes hatete, sira halo dialogu atu hatene orgaun rua importante tebes iha setor ekonomia tanba setor privadu iha difikuldade asesu ba banku

“CCI-TL ho BNCTL halo  dialogu  atu hatene orgaun rua ne’e importante tebes iha setor ekonomia, ita nia setor privadu  iha preokupasaun lubuk ida kona-ba difikuldade atu asesu ba banku, tanba ne’e mak husi parte banku esplika didiak konaba prosedementu atu tuir hodi hetan kreditu no funan kreditu iha setor privadu sira mos hato’o sira  nia preokupasaun ba governu  no setor privadu mak atu halo dezenvolvimentu, Dala barak Ita hakilar obra ne’e tardi, balun iha difikuldades kleur atu halo kreditu iha Banku”, nia esplika.

Vise prezidente aumenta tan, oportunidade ne’e diak tanba atu rona direitamente husi emprezariu sira konaba kriteria sira ne’ebe tenki kumpri,  buat simples ida atu asesu ba kreditu ida no tenki prepara  dokumentus planu negosiu ida no garantia sira ne’ebe banku presiza setor privadu sira,  buka hatene mekanismu sira ne’ebe mak banku iha hanesan proposta sira tama iha hira no sura sira nia proposta no hatama dokumentus, kona-ba prosedimentu sira hotu atu hatene ninia obrigasaun laos projetu ne’e atu la’o ona semana oin laos ohin atu mai atu halo kreditu banku mos iha ninia periode atu iha kreditu ida  entaun ida ne’e mos bele difilkuta.

Nia akresenta, iha programa governu nia lubuk ida setor privadu bele aproveita partisipa  hadia   valor  boot ida ho nia orsamentu kedas no to’o iha lejislasaun ida no tenki kontein to’o 65% hanesan ne’e, aproveita  programa governu ne’e karik iha programa sira seidauk los tenki iha obrigasaun atu hadia, buat ida faktu ne’e mak produsaun ne’e tenki sa’e dunik, agora sa’e tuir  espetativa fila fali ba iha setor privadu produtor sira kreditu ba produsaun ne’e kiik tebes  sei Ita la book an  no la tau matan ba setor produtivu,  haree ba proposta hira tama no proposta hira mak sai no setor sira halo investimentu ne’e seidauk tama ba iha setor produtivu no seidauk sai area ne’ebe atrai setor nasional sira.

Enkuantu, Tuir  Dadus ne’ebe SAP News TL asesu liu husi Intervista ho Primeiru Ministru Taur Matan Ruak haktuir situasaun iha rai laran bainhira susesu ka hetan dezafiu presiza servisu makaas iha rai laran, desafius sira ne’e maka pobreza populsaun multi- dimensional 48 %, mal nutrisaun 47 % , la iha seguransa Alimentar 36%, no dezempregu 9,6% , portantu, dadus sensus populasaun 2023 hamutuk 1.3 ttal milliaun

Jornalista : Antonio Tilman & Vinsensio Morais Saldanha .

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )