HAK Komemora Loron Invazaun Militar Japoneza, Relembra Hikas Sofrementu Jugun Lanfu

Imajem Assosiasaun HAK hamutuk ho famiia vitima iha tempu Invazaun Japoneza kaer no kari aifunan iha Largo Lecidere, Dili  segunda ( 20/ 02/ 2023).

SAPNewsTL, Dili:  Assosisaun HAK  komemora loron invazaun militar japones mai Timor Leste ba Dala 81, husi loron 20 de fevereiru 1942-45  to’o 20 fevereiru 2023  hodi haklaken lia loos no justisa kona ba violasaun direitu umanu inkluzivamente violasaun hasoru feto Timor Leste ho naran jungu lanfu ( seksual ) durante okupasaun japones iha rai doben Timor Leste.

“Ami  komemora loron invazaun Japaun mai Timor-Leste ba dala 81  ho koligasaun Japaun hodi haklaken lia los no justisa kona ba violasaun direitu umanu inkluzivamente violasaun hasoru feto  ho naran jungu lanfu ( seksual) durante okupasaun japoneza iha rai doben Timor-Leste” dehan Diretor ezekutivu HAK Sisto dos Santos ba jornalista iha Largo Lecidere, Dili  segunda ( 20/ 02/ 2023).

Diretor hatutan, funu mundial daruak lori sofrementu ba nasaun barak inklui mos povu Timor Leste, iha momentu ne’eba povu Timor konesidu nu’udar Timor portuges, no militar japones invade Timor portuges iha 20 de fevreiru 1942 to’o agostu 1945 lori sofrementu boot ba timor oan liu liu ba feto foinsae sira, tuir rezultadu peskuiza HAK no koligasaun japoneza  ba Timor Leste desde tinan 2005- 2010 iha vitima hamutuk nain 20,  nain 19 maka mate ona hela nain ida sei moris Hela.

Diretor ezekutivu HAK Sisto dos Santos

Sisto informa, Kada tinan assosisaun HAK ho nia parseiru sira komemora loron invazaun militar japoneza  mai Timor Leste 20 de fevereiru 1942-45 hodi hanoin fila fali vitima sira nia sofrementu, maibe komemorasaun ba tinan ida ne’e HAK hamutuk ho parseiriu estratejiku organiza eventu la’o ain hodi sunu lilin no kari aifunan iha momentu funu mundial daruak iha Largo Lecidere  atu fanu publiku Liuliu joven sira bele hatene istoria luta libertasaun nian,

Nia akresenta tan, komemorasaun ninia objetivu ohin loron haklean liu tan istoria pasadu ba jerasaun foun sira atu sira bele hatene istoria luta Timor nian, hodi la akontese hahalok hanesan iha futuru mai, enkoraza estudante sira hotu atu habelar istoria pasadu Timor Leste funu mundial nian, valoriza no dignifika sofrementu vitima Jugun Lanfu ( seksual), hamosu konsensia atu partisipa iha luta ba lia loos, hafanun publiku nia hanoin liuliu ba instituisaun estadu sira atu la haluha kazu krime grave sira iha tempo pasadu.

Aliança Soares de Dedus

Iha Fatin hanesan reppresentante familia vitima husi Munisipiu Ermera Aliança Soares de Dedus,  orgullu tebes ba Assosisaun Hak sempre la’o hamutuk ho sira selebra invazaun militar japoneza mai Timor-Leste

“Ha’u orgullu tebes ho Assosisaun HAK tanba sempre la’o hamutuk ho ami  vitima nia familia sira hodi mai komemora loron invazaun militar japoneza mai iha Timor Leste hodi hanoin hetan fali ami  nia avo,  inan no  tian sira ne’ebé mak  entrega sira nia an ba iha militar japoneza sira hodi luta hasoru rai Timor ida ne’e”, tenik Aliança

Aliança fundamenta tan, Iha loron ohin sira nia familia  marka prezensa iha fatin ida ne’e hodi hato’o ba Governu no parte relavante sira hotu hodi tau matan ba sira familia sira no lideransa feto sira ne’ebé sai lideransa ba rai ida ne’e oinsa  hare historia pasadu ne’ebe sira nia familia sira fo an hasoru militar japoneza sira

Entretantu, sira mos husu ba governu Japaun hodi husu deskulpa formal ba vitima atan seksual iha Timor Leste no mos fo kompensaun no reparasaun ba vitima sira antes sira husik hela mundu ida ne’e, no husu MNEK atu halo diplomasia ho japaun hodi nunee governu japaun bele ko’alia kona ba kazu jugun lanfu ( seksual) nian iha Timor Leste no Nasaun seluk envolve an iha funu mudial daruak nian, no mos ba MEJD atu konsidera istoria funu mundial daruak nian iha kurikulum nasional.

Jornalista : Antonio Tilman

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus (0 )