“Hamutuk Hametin Konfiansa” ! Parabeniza PNTL, Xanana : Dixiplina, Sakrifísiu & Koragem

Imajem : Membru PNTL iha Palásiu Governu Díli, 27/03/2025
SAPNewsTL, Dili : Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) komemora ezisténsia ba dala XXV ho tema “Hamutuk Ita Hametin Konfiansa”, Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão konsidera PNTL instituisaun fundamental ba seguransa no estabilidade nasaun nian, parabens ba membru PNTL hotu-hotu.
“PNTL nu’udar instituisaun fundamental ba seguransa no estabilidade país nian, ha’u hato’o parabens ba PNTL, loron ne’e sai oportunidade únika ida hodi komemora tinan 25, loron transformasaun instituisional”.
“Serimonia ne’e atu rekunhese no promove kultura instituisionál ida ne’ebé valoriza, korajen, dixiplina, sakrifisiu no integridade ba servisu hodi garante no hametin kapasidade polísia nian, esforsu nasionál ida ne’ebé akontese mais de 2764 polísia mak hetan promosaun, nune’e bele transforma estrutura PNTL nian, promosaun ne’e iha kritériu ne’ebé rigorozu no superviziona husi komisaun independente ne’ebe livre husi kualker influensia karater polítika no sosial”. Tenik Primeiru Ministru Kayrala Xanana iha Paládiu Governu,27/03/2025
Iha fatin hanesan, Komisáriu Jeral PNTL Henrique da Costa afirma PNTL sei kontinua dedika aan hodi servisu ho kompromisu motivasaun aas, enerjia, espíritu misaun no sai fonte solusaun ba problema sira.
“Ohin loron, tinan rua ona asume knaar nu’udar Komandante Jeral PNTL hamutuk ho segundu Komandante Jeral, iha tempu ne’ebá, ami promete atu dedika ami-nia an hodi servisu ho kompromisu motivasaun aas, enerjia, espíritu misaun nian, no sai hanesan fonte solusaun ba problema sira”.
“Ami mos aprezenta prioridade 5 ne’ebé ami define ona e hanesan komprimisiu ba ami nia mandatu, no agora atinji ona objetivu balun, mak hanesan : Jestaun Institusional, ami kontinua halo ajustamentu ba estrutura PNTL nian, ho objetivu implementa Lei Organika, Estatutu PNTL, no matadalan sira, hodi kontinua ho promosaun, rekrutamentu, kriasaun instituto Superior da Polisia, Akademia Polisia, Asosiasaun Esposa-Marido PNTL, hala’o tratamentu saude ba membru PNTL ho sira nia familia liu husi kooperasaun ho Ospital Nasional e parseiru sira seluk”.
“Ami mos nafatin servisu makas hodi mellora no moderniza infrastrutura sira atu nune’e bele fo ninia rejultadu ne’ebe di’ak liutan. Iha dia 21 de Marsu, PNTL lansa ona sistema enkontru online, ne’ebe alinha mos ho vizaun governu nian ba implementasaun E-Government. Liu husi meiu ida ne’e, ami bele poupa tempu, orsamentu ba manutensaun, kombustivel, osan viagem nian, risku viagem, hodi konsentra barak liu ba servisu operasional ba atendimentu publiku”.
Fo oportunidade ba feto sira hodi okupa pozisaun lideransa iha nivel topu tun to’o munisipiu, eskuadra, seksaun no ofisial polisia suku, reforsu lejislasaun, kolabora ho Juridico Ministerio do Interior hodi halo revizaun ba Lei Organika, Estatutu PNTL, kriasaun rejime Remunerasaun, no mós servisu sira ne’ebé hala’o ona hodi elabora Regulamentu Uniforme PNTL no revisaun ba Kodigu Estrada.
Kooperasaun Institusional, Polisia hotu iha mundu ne’e, laiha ida mak hamrik mesak. Nune’e mos ba PNTL. PNTL servisu hamutuk ho Polisia Australia, Polisia Indonesia, Guarda Nasional Republicana, Estado Unidos de America, China, Rusia, Corea, Japaun, Nova Zelandia, Ministeriu sira, IOM, UNDPP hodi nafatin hetan apoiu ba PNTL iha parte saida deit.
Timor-Leste prepara atu tama ba ASEAN, aspetu seguransa sai hanesan fatores determinante ida. Liu husi koperasaun sira iha leten, konsege prepara ona kapasidade PNTL nian hodi hala’o servisu no mos PNTL prontu atu organiza mos enkontru hirak ne’ebe sei asume husi PNTL.
Hadiak atendementu Publiku, ami hatene katak Estadu no Governu mak ami nia aman, PNTL iha hodi servi no proteje Povu. Ami nafatin hatudu vizibilidade Polisia nian iha fatin hotu tantu ho uniforme ou la uza uniforme, ami involve aan iha atividade sira komunidade nian, ami kria atividade sira hodi involve juventude, estudante, emprezariu, komunidade em jeral, aproxima liu ba komunidade sira hodi hametin konfiansa povu nian mai Polisia. Ami mos kria atividades sira relizioju nian hodi hametin prinsipiu valores, hadia mentalidade PNTL rasik.
Hahú husi Komandante Jeral no segundu komandante jeral, ofisiais, sarjentu, ajentes, ita hotu: Polisia iha tamba iha povu, servi estadu no ita nia povu ho loloos. Respeita ita nia povu, sira ne’e mesak ita nia inan, aman, feton, nan, maun, alin, oan. Halakon arogansia, foti an, la respeitu ema, bobar lia, atuasaun la tuir prosedimentu. Hahalok hirak ne’e hatudu momos la profesional ninian, hahalok hirak ne’e mak kontribui hodi hatun krebilidade estadu no imajen instituisaun nian hodi hamihis konfiansa povu no estadu nian mai PNTL.
Hametin paz no seguransa interna, medida prevensaun krimi, sai atensaun prioridade ba PNTL liu husi hasa’e prezensa polisia fardadu sira, hasae volume patrolla, reforsa seguransa iha fronteira, kontrola tasi, no seluk tan.
Dadus kriminal nian hatudu katak joven barak komete krimi, eskola oan sira, labarik minoridade sira, tan ne’e PNTL estabelese programa Polisia vizita ba eskola (Police goes to School) no Police goes to University, Polisia vizita ba uma hodi halo edukasaun sivika, rona direta sira nia preokupasaun no involve sira iha atividade Polisia nian hanesan desportu, limpeza, no diskusaun sira, ida ne’e phsikoterapia ida.
Ita hahu uitoan-uitoan atu muda mentalidade sira nian atu respeita ema seluk, kultura hadomi vida, kuda espiritu nasionalismu iha sira nia aan, no hadomi o nia nasaun. Ami fiar katak joven sira ne mesak luta nain nia oan de’it sira sei kontinua kuidadu Timor Leste nia independensia. Servisu hirak ne’e la fasil, maibe ami fiar katak ema hotu sei tulun ami hodi atinji atividades hirak ne’e.
Hahu husi tinan 2000 iha tempu ONU nian ho kondisaun minimu, salario ne’ebe ki’ik, transporte laiha, atividade barak liu mak lao ain, maibe neneik-neneik to’o ONU entrega responsabilidade kompletu iha tinan 2012, governu halo esforsu makas, liu husi komandante jeral sira uluk hodi hadiak kondisaun no difikuldades sira iha PNTL.
Mesmu ke buat barak governu halo ona, maibe ami nafatin husu atu tau matan ba PNTL ba buat hirak tuir mai ne: hodi separa intervensaun pratika politika direta sira liu husi kriasaun lei ka servisu operasional nian hodi hamihis profesionalismu Polisia nian. Halo di’ak liu tan infrastrutura baziku hahu husi OPS sira ne’ebe servisu iha suku, postu fronteira, postu Maritima, eskuadras, Munisipiu, Unidades sira, Kuartel jeral rasik. Presija tau matan ba transporte atu apoiu ba servisu operasional sira.
Mellora mos ekipamentu sira hanesan informatika no komunikasaun, ekipamentu ba investigasaun, informasaun Polisia, ekipamentu ba anti terorista sira, uniforme, aspetu legais sira, Bem estar membru sira hanesan Salariu, tratamentu Saude, no reforma dignu, maibe tenki mos iha rekrutamentu atu reforsa no iha enerjia foun ba instituisaun.
“Amiasa agora daudaun laos deit mai husi krimi konvensional ka krimi tradisionais sira, maibe mundu agora hasoru krimi modernu ka cyber crime ne’ebe difisil tebes atu detekta tamba utilija rede dijital ne’ebe luan no transnasional. Alem de ida ne’e, osan falsu, droga, terorista, trafiku umanu, klasifika hanesan krimi organizadu ne’ebe sai mos amiasa ba Timor Leste iha tempu agora no ba futuru.
Liu husi melhoramentu ekipamentu no formasaun ne’ebe adekuadu, PNTL bele hasoru no responde ba kualker situasaun ho di’ak.
Iha komemorasaun loron PNTL ba dala XXV ne’e hetan partisipasaun hosi Guarda Nacional Republica (GNR) Portugal, Konvidadu Internasional sira, Vise Presidente Parlamentu Nasional, Membru Governu sira no família kondekoradu sira no membru PNTL sira.
Jornalista : Ekipa Kobertura