Identifika Biodiversidade 1.500 Iha Tasi ! PM Xanana Deklara OceanX Inspira TL Hari’i Futuru Azul

Imajem : Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha CCD, 28/08/2026.
SAPNewsTL, Díli : Durante abertura ba Timor-Lese OceanoX Symposium ho tema “Science for Blue Future”, Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten OceanX maka organizasaun ida-ne’e rekoñesida iha mundu tanba investiga maravillas iha oseanu ho teknolojia avansada, tan ne’e inspira TL hari’i futuru azul no proteje ita-nia planeta.
“Bainhira hatudu mai ita koñesimentu ne’ebé sira hetan no hakbesik públiku ba tasi, OceanX inspira ita atu hari’i futuru azul ida, futuru ida ne’ebé proteje oseanu signifika proteje moris tomak iha planeta. Governu Timor-Leste komprometidu tebetebes ho dezígniu ida-ne’e”. Dehan Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha CCD, 28/08/2026.
Simpóziu ne’e organiza hosi Governu Timor-Leste ho OceanX atu traduz siénsia iha asaun, transforma koñesimentu iha polítika no halo oinsá deskoberta sira husi ita-nia oseanu bele serve, dezenvolvimentu sustentável ita-nia povu nian.
Povu Timor luta durante dékadas ba nia liberdade. Bainhira finalmente ita ukun-rasik-an, mak foin sai klaru katak ita-nia liberdade labele to’o de’it iha kosta (ka tasi-ibun). Tanba ne’e mak luta ba delimitasaun ita-nia fronteiras marítimas, labele haketak husi ita-nia luta ba soberania: povu ida de’it, ho determinasaun ne’ebé hanesan, direitu ne’ebé hanesan atu goza tomak ekonómika, sosial, kultural ho ambientalmente, buat ne’ebé ita-nian.
“Ohin-loron, ita haree ba ita-nia tasi ho ambisaun foun ida. Ita-nia país bele rai ki’ik ida. Maibé bainhira hateke ba tasi, ita mós nasaun boot ida. La’ós de’it tanba nia beleza, nein tanba hanesan elementu sentral ida husi ita-nia kultura ho identidade, maibé tanba nia potensial ne’ebé boot lahalimar”.
Timor-Leste situa iha rejioens ne’ebé ho rikeza vida mariña boot liuhotu iha planeta, mak Triângulu Koral. Ita-nia tasi iha kondisoens únikas atu bele observa baleias, golfiñus ho animal boot sira seluk iha tasi laran, besik loos husi tasi-ibun. Husi sorin seluk, ita-nia resifes koral serve hanesan abrigu ho bersáriu (hela-fatin) ba ikan sira, invertebradus, lenuk tasi ho dugongus.
“Oázis biodiversidade nian ida-ne’e hanesan verdadeiru tezouru husi ita-nia planeta. Maibé priviléjiu ida-ne’e lori mós responsabilidade boot mai ita. Ita iha dever atu proteje, kuida no, liuliu, halo asaun”.
Xefe Governu ne’e dehan, halo asaun hasoru ameasas globais ne’ebé ohin-loron sai reais liután: husi alterasoens klimátikas ne’ebé hamanas ita-nia bee no halo sa’e nível tasi to’o poluisaun ne’ebé halo vida mariña dada iis la di’ak; ho peska ilegal, Naun deklarada no Naun regulamentada, ne’ebé hasai husi tasi buat barak.
“Danu hirak-ne’e ita labele hadi’a ona. Timor-Leste la iha kbiit atu hasoru mesak de’it. Protesaun oseanu ezije uniaun, responsabilidade ho kooperasaun, rejional no internasional. Tan razaun ida ne’e hotu mak Governu Timor-Leste konvida OceanX atu realiza misaun ida iha ita-nia país ne’e”.
Misaun ida-ne’e rekolla ona dadus foun kona-ba kartografia mariña, biodiversidade ho ekosistemas, dadus ne’ebé sei tulun Timor-Leste implementa di’ak liu “ita-nia responsabilidades ho objetivus husi ita-nia Polítika kona-ba Ekonomia Azul. Ita-nia jornada hahú ho pasu simples ida: hatene ita-nia potensial”.
Ita-nia vizaun kona-ba Ekonomia Azul artikula ho Planu Estratégiku Dezenvolvimentu 2011-2030 no kooperasaun estratéjika iha espasu ASEAN, iha rejiaun Pasífiku no iha valores ho objetivus ne’ebé partilla hamutuk iha CPLP.
Vizaun ne’e hatuur-metin iha pilares ne’ebé klaru no ida mak investigasaun sientífika mariña, ne’ebé artikula ho koñesimentu no prátikas tradisionais husi komunidade sira, nomós formasaun verdadeira “jerasaun azul”ida liuhusi edukasaun ida ne’ebé haree ba oseanu.
Timor-Leste hakarak kria sistema parserias sientífikas no teknolójikas internasionais ida no realiza ninia primeiru Levantamentu ho Estudu Biodiversidade Mariña, ho envolvimento no kapasitasaun ba joven sira husi komunidades lokais.
Inisiativa ida-ne’e asosia ho objetivus estratéjikus seluk hanesan kriasaun Sentrus Investigasaun no Edukasaun Mariña; Ordenamentu ho Jestaun Espasu Marítimu Nasional; estabelesimentu rede ida ba Áreas Mariñas Protejidas; ho kriasaun Parke Nasional Ataúru.
“Maibé, inisiativa ba konservasaun hirak-ne’e, la signifika labele book ita-nia rekursus mariñus. Ita tenke uza ita-nia rekursus mariñus ho neon matenek atu kria empregu, rendimentus ho oportunidades foun ba ita-nia povu”. Deklara Xanana
Xanana hatutan, seguransa alimentar, dezenvolvimentu ekonómiku ho bein estar sosial hanesan kondisoens moris ba ita-nia povu. “Ita hakarak kria oportunidades iha konservasaun ho jestaun mariñas, maibé mós iha peska ho akuikultura ne’ebé sustentáveis, iha turizmu marítimu, iha enerjias renováveis no iha atividade sira seluk ne’ebé bele jere empregu dignu ba ita-nia povu, maibé la kompromete saúde oseanu ne’ebé ita hotu depende ba”.
“Ita hakarak halo, maibé halo didi’ak, liuhusi modelu ida ne’ebé dezenvolvimentu ekonómiku ho protesaun ambiental bele no tenke reforsa malu. Ida-ne’e mak ita-nia Polítika kona-ba Ekonomia Azul trata. Ida-ne’e mak Simpóziu ne’e trata”.
Primeiru Ministru mós fo agradese ba OceanX ne’ebe disponivel hodi fahe no transmite kunhesimentu kunhesimentu sientífika ba Timor-Leste liga ho ekonomia azul.
“Ha’u agradese ba OceanX ba apoiu tomak ne’ebé fó ba Timor-Leste no tanba partilla ho ami, ohin-ne’e, ita-boot sira-nia koñesimentu sientífikus ho deskobertas. Ha’u espera simpóziu ne’e bele inspira sientistas ou organizasoens sientífikas seluk, nomós universidades, sosiedade sivíl, setor privadu ho ita-nia komunidade tomak atu servisu hamutuk ho determinasaun no vizaun”.
Ministru Agrikultura Peskas, Pekuária no Floresta, Marcos da Cruz akresenta OceanX intituisaun ida ne’ebe iha kunesementu klean, teknikalmente kona ba siensia tasi nian, sira iha aparelu ne’ebe modernu, iha ró ne’ebe ho ekipamentos modernu ba estudu iha tasi klean.
“OceanX halo estuda iha loron 15/11/2025, aprezenta mai ita katak ita-nia tasi iha parte norte liuliu iha Atauro iha biodiversidade barak, sira halo dadus hanesan espésies hamutuk rihun ida atus lima(1.500)”.
Iha biodiversidade la’os de’it ikan maibe tubaraun, veis no buat seluk ne’ebe hatudu katak “rikusoin tasi laran ne’ebe ita presiza proteze, konserva no prezerva atu sai fontes ba redimentu ba povu liuliu ba komunidade Atauru no turismu sira. Sira sei kontinua servisu, sira sei aprezenta mai ita kona-ba espésie hira, no sampel sira nebe foti ona”.
Marcos deklara governu sei ko’alia ho OceanX, oinsa servisu hamutuk ba oin tanba foin hatene saida mak iha tasi laran, maibe seidauk hatene biodiversidade iha tasi laran ne’e no nia kuantidade.
“Ita sei servisu hamutuk ho sira atu halo estudu ida kona-ba ikan nia kuantidade no oinsa bele kobre hotu ita-nia tasi parte sul ba norte”. Nia sublinha
Simpóziu ne’e partisipa hosi orador sientistas internasional, Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosial Expedito Dias Ximenes, konvidade sira, akadémiku sira no estudante universitáriu sira.


