Konstrui Uma Mahon & Muzeum, SEII-UN Women Asina MoU

Imajen: SEII Maria do Rosario Fatima Correia ho Xefe UN Women Timor-Leste Nishtha Satyam iha Salaun Maria Gorreti Caicoli, Dili kuarta 8/02/2023

SAPNewsTL, Dili: Sekretariu Estadu Igualdade Inkluzaun (SEII) ho UN Women Timor-Leste asina memorandum of understanding (MoU) entendimentu durante tinan tolu,  hodi konstrui uma mahon iha Gleno  no mini muzeum iha rezidensia SEII.

“Ami asina memorandu ne’e ba tinan tolu nia laran diferente ho UN Women Timor-Leste antes ne’e tanba baibain sira suporta ami nia atividade oinsa halo prevensaun violensia bazeia ba jeneru maibe agora ne’e sira ajuda SEII konstrui uma mahon  ka kresia iha Gleno munisipiu Ermera no sira mos fo orsamentu atu estabelese mini muzeum ida ba partisipa feto iha tinan 1975 to’o daudaun ne’e”, SEII Maria do Rosario Fatima Correia ba jornalista sira iha salaun Maria Gorreti Caicoli, Dili kuarta O8/02/2023.

Sekretaria estadu hatutan, alende apoiu uma mahon no mini muzeum, sira mos sei apoiu atividade koordenasaun violensia bazeia ba jeneru hodi implementa planu asaun nasional, tempu badak sira suporta SEII relata  The Convention on the elimination of all forms of dicrimination against Women(CEDAW)  kada tinan haat tanba governu ratifika ona ne’ebe governu iha responsabilidade ba aprezenta iha nasaun Jenebra no ajuda mos halo revizaun lei ba violensia domestika  tanba ekipa halo revizaun inklui mos UN Women tanba tempu ona ne’ebe husi lei kontra violensia hamosu planu asaun nasional ne’ebe ba datoluk ona ninia implementasaun ne’e ba tinan sanulu no lei ba violensia domestika vigor iha 2010 agora tempu halo revizaun tanba armonia ho kodigu penal maibe iha artigu balun mesiona iha kodigu penal la mensiona iha lei ba violensia domestika

Maria informa, ba konstrusaun fatin rua ne’e nia montante 150,000 USD maibe sira tekniku sei halo hela dezenu ba uma rua ne’e, agora sira asina ona klaru katak konstrusaun atu la’o maibe karik sira la konsege halo tanba sira nia mandatu besik ona hein katak governu tuir sei kontinua, konstrusaun uma mahon ba  feto, portador defisiensia no LGBTQI sira sai vitima ba violensia  no mini muzeum ne’e foin ba dahuluk SEII hetan ajuda husi UN Women maibe dezde Timor-Leste restaura independendia UN Women ajuda SEII ba halo atividade lubuk ida ona.

Iha Fatin hanesan Xefe UN Women TL Nishtha Satyam hatete, kustu ba konstrusaun rua ne’e UN Women hein proposta orsamentu husi SEII tanba presija halo fatin seguru ba feto sira no asina memorandu ne’e kontinuasaun SEII ho UN Women Timor-Leste.

“Kustu ba konstrusaun uma mahon no mini muzeum, ami sei hein proposta orsamentu husi SEII no ami sei suporta ida ne’e no ami sei harii uma mahon standarte global  tanba feto sira mai husi fatin la seguru, ita presija fatin seguru ba sira ne’ebe ami prontu halo fatin ne’e para feto sira hamahan an ba tanba ida ne’e kolaborasaun kontinua UN Women ho SEII dezde ami hala’o misaun iha Timor-Leste iha 2000 no ida ne’e  atu haforsa tan ami nia parseiru ho SEII”, tenik Nishtha

Xefi UN Women akresenta, SEII nu’udar parseria importante ba UN Women iha Timor-Leste tanba husi governu ne’e sira sei prontu hodi responde ajuda saida deit SEII hakarak husu ba UN Women hodi atinje mehi ne’ebe governu iha ba asegura feto iha Timor-Leste, objetivu importante ida seluk husi asina memorandu ho SEII luta kontra violensia hasoru feto no labarik feto sira

Enkuantu, UN Women mos sei hare’e oinsa atu haforsa ekonomia feto sira nian, bele hadok feto sira husi violensia, portantu,  memorandu ne’e UN Women sei halo atividade barak mos ho SEII ne’e sira iha esperensa boot ho servisu hamutuk ne’e sei reduz ka halakon violensia hasoru feto no labarik feto iha Timor-Leste.

Reportajen:  Antonio Tilman

 

 

 

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )