Kontrusaun Moru Afeta Natar 500 Hektares Iha Asulau ! Natar Na’in Sei Halo Asaun

Imajem : Komunidade Natar-Na’in hala’o konferensia imprensa iha Asulau, Hatulia A, 05/07/2025
SAPNewsTL, Ermera : Komunidade Suku Asulau lamenta ho projetu moru protesaun tanba implika natar komunidade 500 hektares, nune’e natar-na’in sira husu governu muda ba kilómetru ida dook hosi natar.
Marciana Da Conceição Jurnalis – SAP News TL
Portavóz natar-na’in Leonio Martins da Costa haktuir Natar-na’in hosi suku 13 ne’ebė pertense ba postu administrativu Hatulia A no Hatulia B, munsipiu Ermera, akumula mós natar-na’in hosi postu administrativu Atabae, munisipiu Bobonaro hamutuk la aseita projetu moru protesaun kona sira-nia natar, tan ne’e sira husu atu muda moru protesaun kilómetru ida dook hosi natar.
“Ami vitima ba dezastre naturál tanba mota Laueli sobu ami-nia natar hektares atus lima resin desde tinan 1996 no abandonadu to’o ohin loron. Natar-na’in sira ne’e idaidak kaer hela ninia sertifikadu natar nian nu’udar dokumentu komprovativu tanba hetan ona legalidade ne’ebé konsidera hanesan área pontensiál ba agrikultura liu-liu bá produsaun hare desde tinan 1996 bá kotuk”. Teni Portavóz natar-na’in Leonio Martins da Costa iha Suku Asulau, Hatulia A, 05/07/2025
Tinan ne’e, IX Governu Konstitusionál liu-hosi Ministériu Obras Públika (MOP) atu implementa projetu moru protesaun hodi satan netik natar rohan balun neʼebé oras-ne’e sei iha hela, iha parte Asulau nian no prosesu hotu-hotu konklui ona, hein de’it atu implementa projetu, maibé iha realidade MOP rasik laiha koordenasaun ho natar-na’in sira no autoridade lokál durante hala’o levantamentu bá lokál projetu.
Durante konferensia imprensa Leonio Martins da Costa deklara laiha intensaun atu impede desenvolvimentu maibe husu atu muda lokal projetu tanba fo afeta ba natar komunidade.
“Ami natar na’in-sira laiha intensaun atu kansela projetu ne’e, maibé ami hakarak atu hato’o de’it rekomendasaun balun bá Governu hanesan :
1. Lideransa Comunitária hamutuk ho natar nain sira Laiha intensaun atu kansela ou impede projetu implementasaun moru protesaun iha mota Laueli.
2. Natar nain sira nia ejizensia ba MOP atu muda BOQ ne’ebé iha, tanbá tuir natar nain sira nia observa katak moru protesaun refere la fó benifisiu no sei halakon natar 500 hektares ba futuru.

Imajem : Mapeamentu
3. Natar nain sira-nia ejizensia projetu moru protesaun labele taka mota dalan anterior. Tenke husik 1000 m (1km), nune’e ba futuru mota bele fila fali ba nia fatin, rekomendasaun ne’e hetan ona solusaun iha dialogu.
4. Ami lideransa komunitária hamutuk ho natar nain sira Rekomenda ba Guverno liu husi Minsitério Obras Público no Ministério Agricultúra Pescas pecuária e Floresta katak liu husi orsamentu gerál estadu 2026 tau prioriedade nú 1. ba ami nia preokupasaun hodi muda mota laueli ba mota anterior, nune’e ami bele kontinua reativa fila fali ami nia natar ne’ebé tinan barak hetan dezastre to avandona.
5. Ami natar nain ho respeitu husu ba Ministerio Obras Públiko Sua Ex, Dr. Samuel Marcal atu konsidera ami natar nain nia preokupasaun no rekomendasaun sira atu tau iha prioriedade”.
Rekomendasun hirak ne’e hetan ona konsiderasaun no aseitasaun husi membru Parlamentu Nasional, Autoridade Local, Autoridade Segurasa no akompanha husi ekipa MOP nasionál no Munisipiu iha 18 junu 2025.
“Liu husi dialogu ne’e hetan ona solusaunn no aseitasaun hodi muda projetu husi 1000 metros (1km) hodi fó espasu ba mota anterior, no labele taka mota dalan no iha deklarasaun husi membru Parlamentu Nasional moos sei halo karta direita ba Ministerio Obras Público”.
iha 26 de Juñu kompanha manan nain ba projetu kontinua fila-fali ho obra ne’ebé maka hetan ona konkordansia husi parte relevante sira iha 18 junhu 2025. Nune’e Lideransa Komunitária ho natar nain sira la aseita ho kompanha ne’ebé hala’o servisu hodi taka mota dalan anterior husi 1 KM ne’ebe iha ona solusaun, se nafatin kontinua maka natar nain sira sei lakon natar ne’ebé afetadu, se projetu neʼe mak la muda mak natar nain sira iha tempu badak sei halo asaun.

Imajem : Xefe kompanha Woelau Buras Afonso Martins “Aten-Brani
Xefe kompanha Woelau Buras Afonso Martins “Aten-Brani” deklara sira hetan ona legalidade hodi implementa projetu tanba ne’e sira sei la para iha dalan klaran.
“Obra ne’ebe ami halo iha ne’e tuir karta legalidade, kompanha sanulu resin tolu mak kompete, ha’u mak sai hanesan Xefe Ekipa manan nain ba projetu ida ne’e. Fatin ne’e Ministeriu Obras Públiku mai beibeik hodi survey dala barak, desde tinan kotuk liu ba no iha tinan ida ne’e ami hetan legalidade”. Hateten Xefe Kompanha
“Hanesan sira fo sai iha media liu hosi konferensia katak iha ne’e halo ajudikasaun polítika, karik iha ajudikasaun politika tenke hatudu evidensia. Projetu ne’e Ministeriu Obras Públiku maka projetu nia nain, ami hetan karta legalidade atu hapara kilo ida ka hapara totalidade husi kompaña sanulu resin tolu, ami prontu para, maibe projetu ami manan ho legalidade atu hapara karta legalidade tun mai foin ami hapara”.
“Liu loron tolu, Miniteriu Obras Publikas, munisipiu no nasional mai akompaña, ADN mós mai, servisu la’o namanas maibe iha grupu ida atu mai interven, ami hein karta maibe servisi nafatin la’o”.
Xefe Kompanha ne’e dehan, “Maluk sira-nia razaun ne’e loos, hakarak mota ne’e fila ba mota tuan bele, wainhira mai foti dadus dala hira iha ne’e, ha’u mós ko’alia maibe governu liu hosi Ministériu Obras Públika dehan kontinua, ami kontinua”. Nia hakotu