Liberta Povu Hosi Baze ! A-FFOS Hala’o Programa 3 Iha RAEOA

Imajem : Diretor Ezekutivu A-FFOS Francisco Cato iha nia knar fatin aldeia Numbein, suku Costa, RAEOA, (22/01/2025).

SAPNewsTL, RAEOA : Assosiasaun Futuru Foinsa’e Sustentabilidade (A-FFOS) parseria ho OXFAM servisu hamutuk fasilita komunidade pho programa tolu iha area remotas bainhira tempu udan.

Diretor Ezekutivu A-FFOS Francisco Cato hateten, bainhira tempu udan sira foku liu ba programa tolu (3) iha area rural.

“Iha tempu udan hanesan ne’e ami foku liu ba programa tolu iha area remotas maka hanesan Hametin Rezilensia Inkluzaun (Hamrik) iha suku laran, Empoderamentu Ekonomia ba Feto (Hakbiit) ne’ebe liga liu ba feto sira no ida ne’ebe ami foku liu maka Redusaun Risku Dezastre (RRD)”. Dehan Diretor Ezekutivu A-FFOS Francisco Cato iha nia knar fatin aldeia Numbein, suku Costa (22/01/2025).

“Ami haree liu ba iha formasaun oinsa bele provoka Komisaun Jestaun Dezastre Suku (KJDS) sira hodi tau atensaun no fahe informasaun ba komunidade sira ne’ebe hela iha fatin risku iha tempu udan hanesan ne’e”. Nia hatutan.

Diretor Ezekutivu A-FFOS ne’e mos akresenta, iha suku Bobometo sira hala’o intervensaun programa Hametin Reziliénsia Inkluzaun (Hamrik) no Redusaun Risku ba Dezastre (RRD) aldeia haat hanesan Nianapu, Oebaha, Oenoah, Hoeneno, Nonkikan. Programa RRD, sira hala’o atividade elnino hodi fó formasaun ba komunidade, oinsa konserva rai no apoiu sira ho fini ne’ebe resiliente.

“Iha suku Bobometo ami nia intervensaun iha aldeia haat Neonapu, Oeba, Oenoa, Hoeneno, Nunkikan. Intervensaun programa iha ne’eba maka hamrik no RRD. kona-ba RRD ami mos iha atividade ida naran elnino ne’e, ami fó formasaun ba komunidade sira oinsa konserva rai ne’ebe diak, apoiu sira ho fini ne’ebe rezilente, apiou mos sira oinsa bele kolleta udan been liu hosi halo tanke”. Nia subliña.

Atu reduz risku ba dezastre membru NGO sira fó kapasitasaun ba membru Komisaun Jestaun Dezastre Suku (KJDS) liu hosi formasaun oinsa halo simulasaun ba mitigasaun dezastre.

“Redusaun Risku ba Dezastre nian, ami fó kapasitasaun ba membru Komisaun Jestaun Dezastre Suku sira liu hosi formasaun oinsa halo simulasaun ba mitigasaun dezastre, ne’e hanesan formasaun baziku ba lideransa hodi fahe ba komunidade sira iha kada suku”. Dehan Cato.

Kada suku iha Planu Asaun Komunidade (PAK) liga ho situasaun real ne’ebe sira infrenta. Problema hirak ne’ebe sira hasoru maka susar atu asesu ba bee-moos iha tenpu bailoron naruk, impaktu mos hosi rai molik no laiha konservasaun rai no bee.

“Komunidade iha kada suku iha Planu Asaun Komunidade (PAK) liga ho situasaun mudansa klimátika bazeia ba kondisaun real ne’ebe sira hasoru. Sira nia problema ne’ebe hasoru maka dalaruma susar atu asesu bee-moos tanba bailoron naruk, impaktu mos hosi rai molik no laiha konservasaun rai no bee-matan sira ho diak”. Nia deklara.

“Nune’e A-FFOS apoiu komunidade sira oinsa atu halo koservasaun rai ne’ebe diak liu hosi halo toos permanente no toos uma huun, no fó formasaun oinsa bele halo konservasaun bee-matan ne’ebe diak. Daudauk ne’e ami mos fó formasaun no halo pratika ba konservasaun bee-matan sira tanba bazeia ba sira nia planu asaun komunidade katak sira ladun asesu ba bee-moos entaun ami dezenvolve debu bee”.

“Hafoin fó formasaun ba komunidade ami pratika kedas tanba komunidade bainhira fó formasaun deit, sira la komprende, nune’e formasaun hotu tenke tuun ba iha terenu hodi pratika, ne’e ami halao iha tinan 2023”.

Daudaun ne’e bee-matan ne’ebe ami konserva iha ona rezultadu no ami mos apoiu komunidade hodi reestabelese sira nia sistema rehabilitasaun no daudaun ne’e komunidsde asesu ona bee ho diak.

Diretor ne’e informa, antes NGO A-FFOS fó formasaun ba komunidade sira nia debitu bee menus, nune’e iha tinan dahuluk sira halo asismemtu hamutuk ho komunidade halo planu no halo debitu bee ho maneira lasu bee sira kee kuak besik bee matan.

“Antes ne’e ami fó formasaun ba komunidade sira nia debitu bee menus tebes, nune’e iha tinan dahuluk ami halo asismentu hamutuk ho sira hodi halo planu bainhira debitu bee bele aumenta, fou-foun ami uza maneira lasu bee ami kee kuak besik bee matan, bainhira udan tun tama ba kuak ne’ebe ami kee hodi tama liu ba bee-matan nune’e bee bele aumenta”.

“Iha area intervensaun suku Bobometo bee-matan neen (6), bee-matan (2) mak fó ona rezultadu no kanaliza ona husi foho hun ba komunidade tanba sira hela iha foho leten no bee-matan iha foho okos, ita hetan rezultadu balun iha aldeia Hoeneno no Oeba nian hodi kanaliza ba komunidade, sira fasil ona asesu ba bee-moos liu-liu inan ferik ne’ebe idade ona no ba estudante sira uza hodi haris ba eskola no responde ba komunidade sira nia nesesidade loron-loron”. Nia hakotu

Entretantu, Organizasaun Non Governamentais, Asosiasaun Futuru Foinsa’e Sustentabilidade (NGO, A-FFOS) hari’i iha tinan 2005 parseria hamutuk ho Oxfam iha Timor-Leste, no hala’o sira nia programa iha suku hitu (7) mak hanesan suku Taiboko, Kuina, Bobometo, Lelaufe, Ustaku, Lalisuk ikus suku Haufe no iha aldeia sanulu resin haat (14).

Enkuantu, media tour ne’e realiza hosi Asosiasaun Jornalista Timor-Leste ne’ebe parseria hamutuk ho Oxfam Timor-Leste no hetan apoiu masimu hosi Oxfam Honkong, hodi lori média sanuluresin-lima (15) halo kobertura ne’ebe liga liu ba mudansa klimátika iha Reziaun Espesial Oe-Cusse Ambeno, suku Bobometo.

Jornalista : Marciana da Conceição

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )