MKI Iha Ne’ebe ? Foos Folin Karun Iha Lautém, Povu Ki’ik Laiha Kbiit Hodi Sosa

Imajem : Entrevista Inan Feton Linda Ximenes tur hamutuk ho nia laen ne’ebe sofre moras defisiente matan iha Lore-Lautém, 30/05/2024. Foto : Ermelinda Soares

SAPNewsTL, Lautém – Timor-Leste sofre Inflasaun ne’ebe sa’e ba 7,8% iha tinan 2023 no tun hikas ba 2.7%  iha tinan 2024. Problema inflasaun ne’e rezulta povu kiik iha area rural halerik tanba laiha  kapasidade finanseira hodi sosa foos ba komsumu lor-loron.

Inan feton Linda Ximenes haktuir ho kondisaun nia katuas oan ne’ebe sofre moras defisiente matan, iha ne’ebe halo nia esforsu mesak  hodi sustenta nesesidade uma laran, halo nia sente triste tanba la hetan rendimentu naton hodi sosa foos ne’ebe nia folin kontinua aumenta iha rural.

“Ha’u hanoin ba situasaun sira hanesan ne’e, tur hanoin barak, hanoin ba nia katuas oan ho pasiensia, atu halo saida maka sustenta familia uma laran tenki esforsu hanesan responsabilidade ba feto no mane nia serbisu hotu tanba ho kondisaun laen nian”.

“Foos deit iha ne’e faan ho presu 20,00 dolar kada saku ho 25 kilograma, atu sosa ida ne’e depende osan ne’ebe ha’u hetan liu husi fan nuu, bainhira iha osan ami sosa, dala barak osan laiha no la to’o entaun ami pasiénsia hodi la sosa no kesi kabun hodi han deit hahan to’os nian ne’ebe iha”. Tenik Linda Ximenes ba jornalista sira liu husi media tour iha Aldeia Horaolata, Suku Lore 1, Lore,30/05/2024

Linda Ximenes konta, wainhira nia laen seidauk sofre moras, nesesidade uma laran kontinua la’o diak maibe hafoin sofre moras ne’ebe matan la haree, kondisaun moris hetok difisil liu tan tanba nia mesak kaer servisu mane nian hodi sustenta familia sira.

“To’os ne’ebe halo iha hektar ida, uluk ha’u nia laen matan sei diak, nia la’o halo serbisu ajuda ha’u ne’e, produsaun aihan sufisiente ba ami, maibe bainhira ho kondisaun matan la haree ona hanesan ne’e, aihan mos komesa menus tanba ha’u mesak mak ba halo to’os”. Nia konta

Inan feton ne’e informa, produtu barak ne’ebe kuda iha to’os laran hanesan batar, talas no aifarina, maibe sente triste tebes tanba to’os ne’ebe ho kondisaun laiha lutu ikus mai animal ba estraga hotu.

“Ha’u halo to’os mesak tanba hare ba  ha’u nia laen nia kondisaun ne’ebe  moras ho difisiensia matan la hare, serbisu ida ne’ebe todan ba ha’u maka  halo lutu ba to’os ne’ebe ha’u halo, lutu  ha’u halo maibe ha’u nia forsa la to’o, nune’e ha’u labele asesu ba produtu ne’ebe  iha to’os laran tanba animal sira estraga hotu”.

“To’os ne’ebe ha’u halo maka  kuda  ai han tradisional hanesan batar, talas no aifarina maibe lutu ne’ebe ha’u halo ladun diak tanba ha’u mos laiha forsa halo diak entaun animal  hanesan karau maka ba estraga hotu, realidade ida ne’e mak halo ha’u triste”. Nia dehan

Linda dehan, sira iha oan hahoris hamutuk na’in ualu, maibe oan mane dahuluk forma ona uma kain, na’in hitu seluk sei eskola iha banku primáriu no sekundáriu inklui balun la kontinua universidade tanba ekonomia familia la sufisiente hodi sustenta nia estudu iha nivel ensinu superior.

“Ha’u iha oan na’in 8, Oan primeiru nia hola ona feto, oan hitu seluk sei eskola iha nivel primáriu to’o sekundáriu no la kontinua universidade tanba ekonomia familia la naton hodi dudu oan ba eskola”. Nia dehan

Liga ba foos folin ne’ebe sa’e iha Postu Lore, inan feto ne’e husu ba Governu dasia liliu Ministériu Komersiu no Industria (MKI) Nino Pereira hodi halo intervensaun liu husi programa bazar baratu ne’ebe la’o durante ne’e.

“Husu ba governu hodi tau matan mos ba ami povu kiik sira iha area rural tanba foos folin sa’e iha Lore, lori mos foos mai iha area rural, nune’e ami bele asesu ba foos ne’ebe fa’an ho folin barratu”. Linda Ximenes husu

Imajem : Inan Faluk Alcina Ximenes ko’alia jornalista sira iha Lore 1, Lore-Lautém, 31/05/2024

Iha sorin seluk, inan faluk  Alcina Ximenes hateten, nu’udar inan faluk ida sente iha responsabilidade hodi halo esforsu hotu ne’ebe bele hodi sustenta oan sira nia eskola liu husi hili nu maran no fa’an nu.

“Ha’u nu’udar feto faluk ida sente iha responsabilidade hodi halo buat ne’ebe bele liu husi hili nuu maran ba faan, nune’e bele selu oan sira nia eskola no atende ba nesesidade uma laran inklui sosa foos iha merkadu”. Hateten Inan Faluk Alcina Ximenes ba jornalista sira iha Lore 1, Lore-Lautém, 31/05/2024

Inan faluk ne’e haktuir nia parte sente todan tebes, wainhira laiha ona parseiru moris tanba obrigadu nu’udar feto tenki sakrifika an hodi buka osan sustenta nesesidade uma laran nian inklui sosa foos hodi konsumu lor-loron.

“Ha’u sente todan wainhira laiha ona laen, maibe haree ba nesesidade lor-loron nian ho oan sira, maske laiha ona parseiru tamba maromak nia planu oin seluk, maibe ha’u nu’udar feto faluk ida sai inan no aman hodi buka osan atu bele sustenta ha’u nia oan sira nia eskola no ba nesesidade lor-loron nian”. Nia dehan

Maske todan nune’e, maibe Alcina Ximenes afirma nia parte simu realidade ne’ebe mosu tanba laiha moris ida diak, diak to’o rohan la’ek no aat, aat to’o rohan laek, buat hotu mosu mai tuir tempu ida-idak nian.

“Maske ha’u sente moris mesak ne’e todan ba ha’u nia moris lor-loron nian maibe ha’u tenki simu ho realidade moris ne’e tanba ita ema moris iha mundu sempre diak no aat ne’ebe akontese ba ita nia vida, nune’e ha’u tenki buka meius oinsa mak faan nu’u, hakiak manu,halo to’os no kuda modo hodi bele hetan osan ba sustenta moris familia nian”. Hateten Alcina

Imajem : Nú ne’ebe inan faluk Alcina Ximenes habai no fa’an hodi sustenta nesesidade familiar iha Lore-Lautém

Alcina Ximenes akresenta, moris ne’ebe depende ba to’os no produtu lokal sira sempre hein udan iha tempu bailoron, maibe sempre iha dalan barak hodi halo, nune’e bele responde ba nesesidade uma laran nian.

“Ami nia moris depende ba to’os hanesan nu maran, kuda modo iha to’os. Produtu lokal ne’e fan de’it iha Lore, atu lori ba merkadu Lospalos ne’e wainhira produtu barak”. Nia informa

Entretantu, Liga ba problema foos folin sa’e, Primeiru Ministru Kayrala Xanana Gusmão konsidera susar tebes atu kontrola folin foos iha merkadu tanba ema barak fa’an foos iha fatin hot-hotu, tan ne’e presiza dudu agrikultura ho neineik hodi hasa’e produsaun iha rai-laran, nune’e bele garantia soberania alimentar iha Timor-Leste.

“Folin foos, ha’u mos la’o, susar teb-tebes atu kontrola, ha’u ba interior ne’eba ne’e, iha sori-sorin ne’e fa’an foos iha hotu, ne’e ita atu kontrola oin nusa, ha’u ba to’o iha perisos, perisos importa husi Tailandia, China, Banglades, importa mai hotu nafatin, difisil. Tanba ne’e maka ita tau deit osan, tau deit osan, ita dehan importa tan, importa tan, nafatin untuk apa sih (ba saida mak ne’e), nune’e mak dudu fali agrikultura dehan produz neineik ba, tanba atu atende lolos ne’e, atende iha emergênsia, ami prepara hela oinsa mak atu atende emergênsia, lae imi mak boot tiha, lakoi ba ke’e rai, mai hotu Dili”.  Primeiru Ministru Kayrala Xanana Gusmão saran lia hirak ne’e, hafoin hasoru malu ho Presidente Públika José Ramos Horta iha Palasiu Presidensial Aitarak-Laran, 06/06/2024

Antes ne’e, MKI hala’o programa feira nasional ba produtu lokal, iha ne’ebe loke mos bazar baratu ba komunidade sira liu husi faan fos ho folin baratu tanba governu aprova osan millaun 4 husi fundu transferensia publika hodi halo intervensaun ba foos ne’ebe folin sa’e iha Timor-Leste. Intervensaun ne’e governu liu husi MKI halo tanba povu sofre inflasaun iha tinan 2023 ho persentajem 7.8, hafoin iha tinan 2024 tun hikas ba 2.7%, situasaun ne’e rezulta sasan folin sa’e iha area rural inklui postu administrativu Lore, Munisipiu Lautem.

Oras ne’e daudaun, Ministériu Komersiu Industria (MKI) kontinua hala’o programa bazar baratu liu husi fa’an fos ho folin baratu ba munisipiu sira iha territoriu nasional hodi tulun povu ki’ik sira ne’ebe laiha kbiit hodi sosa foos ho folin aas.

Foos saku ida kilograma 20 sa’e ba $ 18.5 sentavus, foos saku 25 kilograma sa’e ba 22 dolar, fo 30 kilograma sa’e ba $ 24,5 sentavus. Antes ne’e foos 20 kg ho deit presu $ 13.5 sentavus, foos ho 25 kilograma presu $ 18.5 sentavus.

Tuir dadus kona ba seguransa alimentar Timor-Leste nian ne’ebe SAPNewsTL iha tinan 2023, Eis Primeiru Ministru Taur Matan Ruak informa seguransa alimentar ka soberania ai-han Timor-Leste foin 36%, tanba produsaun rai-laran menuz, iha ne’ebe nasaun nia ekonomia sei dependente ba rai seluk nia produsaun liliu foos, inklui produtu kimiku sira.

Timor-Leste nia despeza ne’ebe dependente ba mina (fundu Petrolíferu) ho persentagem ualunulu (80%), portantu wainhira despeza refere tun afeta ba inflasaun makas tanba polítika exportasaun no importasaun laiha balansu, iha ne’ebe exportansaun ekivale 17%, importasaun ekivale 83%, iha parte seluk kapasidade de kompras populasaun nian ki’ik, produtividade rai-laran mínimu, rendimentu ki’ik no menuz kampu servisu ba forsa de traballu sira.

Kobertura ne’e, SAPNews Timor-Leste halo kobertura liu husi programa media tour ne’ebe organiza husi Assosiasaun Jornalista Timor-Leste (AJTL) no hetan apoia husi Oxfam Timor-Leste.

Jornalista : Ermelinda Soares

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus (0 )