PM Wong : “Singapura Hamrik & Orgullu Parseria Ho Timor-Leste”.

Imajem : Primeiru Ministru Singapura Lawrence Wong no Primeiru Ministru Timor-Leste Kay Rala Xanana Gusmão iha Singapura, 14/07/2025. Foto : Média GPM
SAPNewsTL, Singapura : Primeiru-Ministru (PM) Singapura Lawrence Wong sente orgullu sai parseiru ho Timor-Leste (TL), sentimentu orgullu ne’e expressa liu-hosi diskursu iha ámbitu almosu ofisiál ne’ebé organiza hodi fó onra bá Primeiru-Ministru Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão iha Pan Pacific.
“Ha’u haksolok tebes atu simu fali Primeiru-Ministru Gusmão mai Singapura. Primeiru-Ministru iha ligasaun kleur ona ho ami. Singapura orgullu sai parseiru ho Timor-Leste. Ami hanoin didi’ak ita-boot sira-nia kontribuisaun boot bá Timor-Leste nia viajen – luta bá independénsia, unifika nasaun no orienta ita-boot sira-nia povu iha tinan dahuluk harii nasaun nian,” PM Lawrence Wong povu iha tinan dahuluk harii nasaun nian,” hateten PM Singapura Lawrence Wong iha Pan Pacific, 15/07/2025. Sita Média-GPM
Singapura hamriik hamutuk ho Timor-Leste iha solidariedade molok independénsia. Iha tinan 1999, Singapura nu’udár nasaun ida ne’ebé kontribui uluk pesoál Taskforce Manutensaun Páz – Forsa Internasionál Timor Lorosa’e.
Pesoál Singapura nian liu 1.000 servisu no serví hamutuk ho povu Timoroan sira iha dékada tuirmai, fó asisténsia umanitária, harii instituisaun sira no apoia nasaun nia tranzisaun bá páz no estabilidade.
“Ha’u kontente katak sira balun iha ne’e ho ami bá almosu ohin. Ami-nia relasaun bilaterál buras beibeik dezde tempu ne’ebá,” nia hateten.
Singapura loke Embaixada iha Dili iha tinan kotuk nu’udár reflesaun ida hosi kompromisu hamutuk bá involvimentu kle’an liután.
Ligasaun ekonómika sira entre nasaun rua nian habelar daudaun. Kompañia sira Singapura nian esplora hela oportunidade sira iha ospitalidade, propriedade imobiliária no setór sira seluk.
Singapura hahú fali voo diretu sira no implementa Akordu Izensaun Vistu Mútua ida iha tinan kotuk, movimentu ne’ebé sei lori Singapura oan sira besik liu-tán.
Singapura parseria iha dezenvolvimentu rekursu umanu mós evolui ona hodi hatán bá Timor-Leste nia nesesidade ne’ebé muda daudaun.
Dezde tinan 2002, ofisiál timoroan liu 1.100 mak partisipa ona iha kursu sira tuir Programa Kooperasaun Singapura nian, harii kapasidade iha área oioin hosi Administrasaun Públika to’o área komunikasaun sira.
Iha tinan 2002, Singapura lansa pakote Apoiu Prontidaun ASEAN Singapura-Timor-Leste ka STARS, espesialmente personalizadu atu fó kbiit bá ofisiál timoroan sira ho koñesimentu no abilidade ne’ebé presiza bá adezaun TL bá ASEAN.
Timor-Leste nia adezaun bá ASEAN nu’udár marku signifikativu ida, tantu bá nasaun TL rasik no bá ASEAN.
“Singapura hein atu simu imi ho laran-manas iha família ASEAN. Ami sei kontinua hamriik hamutuk ho ita-boot sira iha viajen ida-ne’e. Tanba ne’e maka ohin ami kontente atu lansa pakote STARS ne’ebé hadi’a ona,” PM Lawrence Wong hateten tán.
Ida-ne’e sei inklui: Apoiu ne’ebé adapta hodi fasilita Timor-Leste nia adezaun bá Akordu prinsipál sira ASEAN nian; Formasaun espesializada iha área sira ne’ebé aliña ho TL nia prioridade nasionál sira; no Programa dezenvolvimentu lideransa no bolsa estudu bá jerasaun lider sira tuir-mai.
Iha fatin hanesan, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hato’o obrigadu bá konvite hosi PM Singapura no espresa sentimentu haksolok tanba bele fila-fali mai iha nasaun ne’e.
PM Xanana konsidera Singapura nia dezenvolvimentu, dixiplina no klareza objetivu kontinua inspira, la’ós de’it iha rejiaun tomak maibé iha mundu tomak.
“Lori Governu no povu Timor-Leste nia naran, ha’u hato’o ami-nia apresiasaun kle’an bá ita-boot sira-nia konvite no ospitalidade laran-luak ne’ebé hato’o mai ha’u no ha’u-nia delegasaun. Ita ho kultura no istória ne’ebé la hanesan, maibé ita fahe espíritu komún ida, fiar ida katak ita-nia futuru tenke forma hosi ita-nia povu,” Xefe Governu hateten tán.
Singapura sai Repúblika Independente ida iha tinan 1965. Tinan sanulu liu-tiha, Timor-Leste deklara ninia independénsia hosi Portugál.
“Ita restaura ita-nia independénsia iha tinan 2002, hafoin luta naruk no todan. Enkuantu ita-nia dalan sira la hanesan. Ita-nia povu rua hatudu determinasaun hanesan atu governa ita-nia an ho dignidade, reziliénsia no orgullu,” nia hateten.
Singapura ho Timor-Leste hanesan mós ho nasaun sira seluk ne’ebé ho nia kultura oioin. Iha ne’e, inspira tebes atu haree kultura hosi komunidade Xineza, Malaiu, India no Eurasia moris hamutuk iha armonia. Iha Timor-Leste, foti forsa hosi abut indíjena sira, legadu portugés sira no riku-soin hosi lian sira no tradisaun barak.
Diversidade ida-ne’e la’ós frakeza ida. Ida-ne’e maka fonte unidade nian, forsa ida ne’ebé hakmatek no kaer sosiedade sira hamutuk.
Timor-Leste mós fahe kompromisu ida bá edukasaun. Singapura nia investimentu iha nia povu transforma ona nasaun ida-ne’e, la’ós de’it ekonomikamente maibé sosiál no intelektualmente.
Timor-Leste kompriende kbiit edukasaun nian, no servisu atu harii jerasaun joven Timor-oan sira ne’ebé kualifikadu no iha kbiit ne’ebé bele forma futuru ho konfiansa.
“Primeiru-Ministru, ami agradese bá Singapura nia apoiu beibeik iha tinan hirak nia laran no liuliu bá kontribuisaun prátika sira bá ami nia prosesu adezaun bá ASEAN. Formasaun ne’ebé fó bá ita-nia funsionáriu públiku sira, iha negosiasaun no hakerek polítika, halo ona diferensa ida ne’ebé loos. Ida-ne’e mak kooperasaun no amizade, la’ós sukat ho lia-fuan maibé ho asaun,” PM Xanana agradese.
Nu’udár hakat bá adezaun ASEAN tomak, Timor-Leste halo ida-ne’e ho sentidu responsabilidade. Timor-Leste hatene dezafiu sira. Maibé mós hatene katak iha mundu ne’ebé la estável bá beibeik, unidade no solidariedade rejionál importante liu.
PM Xanana fiar katak Timor-Leste bele kontribui ho populasaun joven no kompromisu forte bá valór sira ne’ebé harii ASEAN.
Timor-Leste mós haree potensiál boot atu aprofunda kooperasaun bilaterál ho Singapura iha turizmu, iha edukasaun, iha infraestrutura no investimentu.
Timor-Leste nu’udár nasaun ida ne’ebé furak tebes ho foho lolon ne’ebé tun to’o iha tasi ibun tropikál ne’ebé nakonu ho biodiversidade tasi nian.
Estratejia Ekonomia Azul Timor-Leste nian reflete kompromisu bá sustentabilidade no simu parseria sira ne’ebé aliña ho vizaun ne’e la’ós de’it investimentu, maibé kolaborasaun, fahe koñesimentu no kreximentu mútuo.
Iha tempu perturbasaun globál, rejiaun ne’e tenke kontinua lidera ho objetivu. Timor-Leste sente orgullu atu la’o iha Singapura nia sorin la’ós de’it nu’udár viziñu maibé nu’udár parseiru iha dame, diálogu no dezenvolvimentu.
Nu’udár Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão iha kompromisu atu hametin relasaun ida-ne’e no garante katak ida-ne’e kontinua fó bá povu rua ne’e.
PM Xanana fó obrigadu bá benvindu jenerozu no bá amizade ne’ebé Singapura hatudu bá Timor-Leste, tantu iha pasadu no bá futuru.