Selebra Loron Veteranu, Foinsa’e Oe-Cusse Fo Onra Ba Funu Na’in Sira

Imajem : Isar Bandeira Komemora Loron Veteranu ba dala IX iha Eskola Binino Lela-ufe. 03/03/2026.

SAP News TL, RAEOA : Iha selebrasaun Loron Veteranus ba dala-9, estudante sira husi EBF 1,2 Binino Lela-ufe hamutuk ho inspetor eskola, komunidade lokal no ekipa sentru foinsa’e Lela-Ufe realiza atividade isar bandeira hodi fo onra no glória ba herói sira.

Inspetor Eskola Batista Lelan hateten maske situasaun klima la di’ak tanba udan durante atividade selebrasaun loron veteranus nian, maibé la halakon espíritu patriotismu no domin husi estudante sira hodi fo onra ba herói sira.

“Maske udan maibé la hamihis ispíritu no domin ho determinasaun hamutuk, realiza serimónia komemorasaun loron veteranu ba dala-9 to’o remata ho susesu”.Dehan Inspetor Eskola Batista Lelan ba Jornalista Sapnews Pro iha Eskola Binino Lela-ufe. 03/03/2026

Atividade ne’e hala’o ho intensaun atu fó onra no apresiasaun ba veteranu sira ne’ebé luta hodi hetan ukun-rasik ba nasaun. Estudante sira partisipa ho disiplinadu, kanta hinu nasionál no halo momentu silénsiu hodi hanoin sakrifísiu no kontribuisaun veteranu sira nian.

“Selebrasaun ne’e importante tebes atu eduka gerasaun foun kona-ba valor patriotismu, unidade no domin. Komunidade mos hatudu apoio no partisipa ativa iha atividade ne’e hodi hametin liu tan relasaun entre eskola no komunidade”. Nia sublinha

Loron Veteranu, ne’ebé komemora iha loron 3 Marsu kada tinan nu’udar loron importante ida atu fó onra no respeitu ba veteranu sira ne’ebé luta ba ukun-rasik-an no independénsia nasionál. Loron ida ne’e sai momentu atu povu tomak lembra no valoriza sakrifísiu feto no mane barak ne’ebé hasoru susar no risku boot durante tempu okupasaun hodi defende dignidade no liberdade povu nian.

Durante tinan 24 okupasaun, luta libertasaun hala’o liuhusi dalan oioin, hanesan luta armada husi FALINTIL, movimentu klandestina iha rai-laran, no esforsu diplomátiku iha rai-liur. Ema barak lakon vida, barak mós hetan sofrimentu, maibé sira-nia determinasaun no domin la halakon esperansa ba independénsia ne’ebé ikus mai hetan iha tinan 2002.

Veteranu sira la’ós de’it sira ne’ebé kaer kilat iha foho, maibé mos inklui ema sira ne’ebé servisu iha rede klandestina, estudante sira, lider relijiozu, no diplomata sira ne’ebé luta iha estranjeiru. Sira hotu-hotu iha papel importante iha prosesu libertasaun nasionál.

Loron Veteranu mos sai tempu atu Governu no instituisaun sira reafirma kompromisu atu fó atensaun no asisténsia ba veteranu sira, inklui penssaun, apoiu sosial no rekonesimentu ofisiál hodi hatudu katak nasaun la haluha sira-nia sakrifísiu no kontinua valoriza sira-nia servisu ba pátria.

Iha komemorasaun ida ne’e, realiza serimónia ofisiál, reza no momentu silénsiu hodi lembra sira ne’ebé mártir. Bandeira nasaun hasai ho respeitu, no povu partisipa iha atividade sira ne’ebé hametin sentidu nasionalizmu no unidade entre jerasaun tuan no foun.

Loron veteranu mós sai oportunidade atu eduka jerasaun foun kona ba istória luta, atu sira komprende katak independénsia la’ós hetan de’it husi bandeza, maibé presiza sakrifísiu, perseveransa no solidariedade. Loron Veteranu hatudu katak veteranu sira mak rin ba Timor-Leste nia ukun rasik an, soberanu no dame.

Viva Veteranus! Viva Timor-Leste!

Share This

COMMENTS