Bodas de Prata : Legadu  Lasama, Lideransa Assanami, PD Sai Forsa Polítika Estratéjika & Ideológika

Imajem : Luis dos Santos.

Dili, 10 Junhu 2026 : Selebrasaun Ouro de Prata Partidu Demokrátiku (2001-2026) lori dezafiu boot ba jerasaun foun, hadia an hodi prepara futuru nu’udar instrumentu polítiku alternative ba futuru nasaun. Husi legadu Saúdozu Lasama de Araújo to’o lideransa interjerasionál Assanami Sabino, PD dezenvolve an sai forsa tranzisionál ne’ebé lori dame, estabilidade no fraternidade ho slogan hari’i nasaun hosi baze, ukun ne’e responsabilidade, dignidade estadu aas liu dignidade pessoal, maubere oan prontu serví hodi hari’i Timor foun ba Timor oan tomak tuir ideolojia nasionalista, demokrátiku no relijius.

  • ‎‎Introdusaun

Repúblika Demokrátika Timor-Leste nu’udar estadu de direitu no demokrátiku ne’ebe hari’i hosi vontade popular no iha respeitu ba dignidade sidadaun ida-idak nian. Timor-Leste adapta sistema sufrájiu universal no multipartidarismu iha ne’ebe fundamenta iha Lei Inan artigu 70 iha alinea 1 no 2 katak :

  1. Povu hala’o nia kbiit polítiku liu hosi sufrájiu universál livre, diretu, sekretu no periódiku, no liu husi forma seluk tan ne’ebé hakerek ona iha Lei-Inan.
  2. Estadu fó valór ba partidu polítiku sira-nia kontribuisaun atu povu hakatak-sai nia hakarak rasik tuir organizasaun, no ba sidadaun nia partisipasaun demokrátiku iha hahalok ukun nian iha nasaun laran.

Partidu Demokrátiku (PD) moris hosi pessoa rezisténsia klandestina no mehi jerasaun foun sira-nian ne’ebé hakarak hamriik independentemente hodi determina rasik nasaun no povu nia futuru. Iha loron 10 fula-Junhu tinan 2001, saúdozu Aswa’in Fernando Lasama de Araújo hamutuk ho ninia kompaineiru luta sira ne’ebé mai hosi Resistencia Nacional dos Estudantes de Timor-Leste (RENETIL), hari’i Partidu Demokrátiku nu’udar forsa polítika foun.

Partidu Demokrátiku hamrik ho forma ida atu aprende, servi no kontribui, iha ne’ebe dezenvolve an liu hosi transformasaun luta klandestina ba dezafiu foun hodi hari’i estadu de direitu demokrátiku ho ideolojia nasionalista, demokrátiku no relijius.

Nasionalizmu ne’ebé foku ba hanoin no sentimentu hodi promove soberania, identidade, unidade no integridade nasional. Iha ne’ebé halo povu bele sente katak sira pertense ba komunidade ida mesak, ideologia ne’e opta patriotizmu, independénsia no interese nasionál.

Demokrátiku aposta ba sistema governasaun ida ne’ebé bazeia ba partisipasaun povu iha prosesu polítiku katak governu hari’i hosi povu, ho povu no fila fali ba povu ho baze liberdade, igualdade, direitu umanu no eleisaun livre sai elementu fundamentál iha estadu demokrátiku. Enkuantu religioza bazeia ba valor espirituál no ensinamentu relijiaun nian hodi orienta moris individu no sosiedade katak moralidade, étika no justisa tenke fundamenta iha prinsípiu hodi kontribui ba hametin unidade sosial, solidariedade no responsabilidade iha komunidade.

‎‎PD nu’udar legadu Saúdozu Lasama nian ho vizaun atu atinji sosiedade justu, prósperu, modernu, demokrátiku, inkluzivu no sivilizadu, PD sempre leno an ba Planu Estratéjika Desenvolvimentu Nasionál (PEDN) tuir nia lema “hari’i nasaun hosi baze” katak povu mak sai nukleu no benefisiáriu ba dezenvolvimentu,  nune’e dezenvolvimentu (edukasaun, saúde, agrikultura, turismu no infraestrutura) labele apenas sentaliza iha kapitál maibé tenke to’o ba povu iha área rurais hodi hamenuz kiak, dezempregu, malnutrisaun, desigualdade, injustisa, korupsaun, koluzaun no nepotizmu iha Timor-Leste.

Imajem: Saudozu Fernando Lasama de Araújo

  • Dezenvolvimentu PD Iha Legadu Lasama & Lideransa Assanami

‎Iha tinan 2015, wainhira saúdozu Lasama hakotu iis, partidu ne’e enfrenta dezafiu boot tebes kona-ba tranzisaun lideransa, forsa polítika no estabilidade ideolójika internal partidu nian. Maibé ho matenek, responsabilidade no maturidade polítika, partidu ne’e konsege kontinua lideransa foun Mariano Assanami Sabino. Iha eleisaun parlamentar PD hetan kadeira 7 (2001), kadeira 8 (2007) kadeira 8 (2012), kadeira 7 (2017), kadeira 5 iha eleisaun antisipada (2018) no atualmente kadeia 6 (2023).

Tranzisaun hosi Lasama ba Assanami hatudu katak PD la’ós partidu ne’ebé depende ba figura ida tantu istória, maibé partidu massa ne’ebe forte, metin no boot ho fiar husi povu desde 2001, maske enfrenta dejafiu lideransa, mudansa polítika no limitasaun rekursu maibe PD tahan husi periodu ba periodu, ohin loron 10 Junhu (2001-2026) Partidu ne’e selebra nia “bodas de Prata”. Selebrasaun ne’e hatudu esperiénsia  barak no marku istóriku ida katak lideransa, kuadru no militante sira partidu ne’e bele no buras daudaun ona. Jerasaun foun ho hanoin foun atu hari’i nasaun foun presiza iha kapasidade inovasaun, siénsia, no vizaun foun hosi jerasaun foun no foinsa’e sira. Iha lideransa Assanami durante dékada ida, PD dezenvolve an hosi partidu ne’ebé foku ba jovens  no povu sai sentru ba dezenvolvimentu, PD ne’ebe iha faze lideransa interjerasionál kontinua sai forsa polítika estratéjika, ideolójika no forsa tranzisionál boot ne’ebé bele hadia komunikasaun polítika entre lideransa nasionál hodi dudu nafatin estabilidade no dezenvolvimentu nasaun nian.

‎Durante tinan ruanulu resin-lima ukun rasik an, Partidu Demokrátiku fó ona kontribuisaun ne’ebé boot no kle’an ba konsolidasaun estadu iha setór oioin. Kontribuisaun boot ne’ebé fo iha tinan 2008, wainhira Timor-Leste enfrenta krize 2006, saúdozu Lasama nu’udar Prezidente Parlamentu Nasionál asume kargu nu’udar Prezidente Repúblika interinu. Iha momentu difisil ne’ebá, nia hatudu sentidu estadista hodi estabiliza situasaun ba dame no suku hikas unidade nasionál hodi hametin Timor-Leste iha hun ida, abut ida, povu ida no rai ida deit.

‎Kuadru kualidade PD barak involve iha sistema ukun husi periodu ba periodu, iha momentu ne’ebá, saúdozu Lasama assume Vise Ministru Negósiu Estranjeiru, Presidente Parlamentu Nasionál (2007-2012), Vise Primeiru Ministru (2012-2015) no sai Ministru Edukasaun molok hakotu iis iha 2 junhu 2015. Ohin loron, iha IX Guvernu Konstitusionál, Mariano Assanami Sabino nu’udar Vise-Primeiru Ministru no Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál, Ministru Dezenvolvimentu Rural no Habitasaun Komunitáriu kontinua luta hodi kombate kiak, dezempregu no subnutrisaun.

‎PD kontinua foku hodi lori dezenvolviemntu ba área rural, hadia povu nia povu nia moris no kria kampu servisu ba joven sira. Kapasidade ukun PD nian mós konkretiza lema hari’i nasaun husi baze ho objetivu hamoris ekonomia rural no hasa’e kualidade moris populasaun nian.

  • A Dignidade Minha Não Loto Mais, do que a Dignidade da Nação

‎‎‎‎Relembra hikas Saúdozu Lasama, wainhira nia sei moris iha mundu hodi luta ba libertasaun pátria no libertasaun povu. Nia dehan :‎”Timor, por te morerei e antes sem títuto doque sem pátria katak Timor ba ó, ha’u sei mate, diak liu lakon títulu, duke lakon ha’u nia rain”. ‎‎

‎‎Iha momentu ne’ebe difisil saúdozu Lasama, tenik “a dignidade minha não loto mais, do que a dignidade da nação, katak ha’u nia dignidade la aas liu, dignidade nasaun nian”, expresaun ne’e reprezenta prinsipiu fundamental Lasama nian ne’ebé tau interese nasionál no kbiit koletivu aas liu interese pesoál.  Dignidade nasionál sai foku ba soberania no identidade povu nian. Bainhira nasaun ida goza dezenvolvimentu no respeitu iha arena internasionál, sidadun hotu-hotu mós sei hetan rekoñesimentu no onra ne’ebé hanesan.

‎‎Eslogan ne’e bele sai motor prinsipál ba prosesu libertasaun nasionál. Sira ne’ebé fó an ba kauza independénsia hatudu ezemplu katak sakrifísiu pesoál no dedikasaun totál ba kauza komun mak xave hodi konkista ukun rasik an liu hosi referendum 1999.

‎‎Lasama fanun sidadaun sira atu foti aas dignidade nasaun nian liuhusi siénsia, inovasaun teknolójika, no integridade pesoál. Hamutuk iha kombate ba korrupsaun, hadook an husi krime, no servi deit ba povu no nasaun nia interese. Konsiensia nasionál tenke moris nafatin nu’udar baze etika ba ukun-na’in no sidadaun sira hodi labele husik kualker interese pólitika, grupu no kargu nian hodi fahe unidade nasionál. Estabilidade nasionál no progresu ekonómiku só bele moris kuandu sidadaun ida-idak prontu haraik-an hodi tau interese komun aas liu interese hothotu.

‎‎‎‎Iha tinan 2015 ba kotuk, Lasama afirma, ‎‎”keta sura o nia kolen hodi fo todan fali ba ema seluk, jerasaun foun tenki hadia an hodi prepara ba futuru nasaun, ha’u-nia matan sei la dukur, wainhira problema edukasaun seidauk rezolve”.

‎‎Iha 2015, molok hakotu iis, wainhira transporta husi Suai-Covalima mai kapitál dili hodi halo tratamentu emergênsia ba nia iha Hospital Nasionàl Guido Valadares, Lasama tatoli, ‎‎”imi haree malu bá, nasaun presiza imi”. Lia ne’e fanun lider nasional, lider polítiku, líder organizasaun, líder jovens sira hotu no timoroan hotu hodi haree malu no luta kontinua ba konstrusaun estadu de direitu no demokrátiku liu hosi hadia povu nia moris, laiha diskriminasaun no labele husik ema ida iha kotuk.

‎‎Iha momentu importante ida ne’ebé PD selebra nia tinan 25 ezisténsia, PD kontinua hametin demokrasia no konduz prosesu dezenvolvimentu nasional, unidade no solidariedade entre sidadaun sira sai faktór fundamental atu garante estabilidade, dame no  dezenvolvimentu sustentável. Slogan PD ba PD no PD ba estadu fo reflesaun kle’an ida kona-ba responsabilidade kolektiva hodi defende interese nasaun nian aas liu interese partidu hanesan Saudozu Ministru MESCC (2023-2026) Jose Honório hateten “servisu partidu nian labele prejudika servisu governu nian, sasan partidu labele kahur sasan estadu nian”.

‎‎Nasaun ida forte presiza partidu polítiku, lideransa polítika no partisipasaun ativa husi povu, iha tempu ne’ebé povu enfrenta dezafiu iha área edukasaun, saúde, empregu no dezenvolvimentu ekonomiku, presiza tebes lider ho espiritu unidade, desizivu no kooperasaun hodi buka solusaun no fahe responsabilidade hodi lori dezenvolvimentu ne’ebé fó benefísiu ba sidadaun hotu.

Partidu Demokrátiku (PD) hatudu ninia maturidade polítika boot liuhosi lideransa interjerasionál Mariano Assanami Sabino. Transizun hosi fundasaun saúdozu Fernando Lasama de Araújo ba oin, prova katak PD la’ós partidu ne’ebé dependedor ba figura de’it, maibé instituisaun masa ne’ebé metin no nakloke. Iha dékada ida ne’e, Assanami konsege dezenvolve partidu ne’e sai forsa tranzisionál boot ne’ebé matenek hodi hadi’a komunikasaun polítika entre lider nasionál sira, hodi nune’e bele dudu nafatin dame, estabilidade, no fraternidade nasionál iha Timor-Leste.

Presidente PD Assanami Sabino sempre foku ba dezenvolvimentu edukasaun, saúde, agrikultura, no infraestrutura bázika, Tuir Assanami “Ukun ne’e Responsabilidade La’os Oportunidade, Maubere Oan Prontu Serví (2017)”, afirmasaun ne’e exije humildade, onestidade, no dedikasaun totál hodi servi povu katak ukun la’ós foti-an, buka oportunidade no halo aproveitamentu, maibé buka solusaun ba problema komun ne’ebe sidadaun enfrenta liuhosi prátika governasaun diak, kombate korupsaun, koluzaun, no nepotizmu.

Maubere oan mehi hari’i Timor foun ba Timor oan tomak, sein diskriminasaun no labele husik ema iha kotuk hodi projeta sosiedade próspera, justa, moderna, no sivilizada liu hosi siénsia no inovasaun teknolójika tanba tempu ona sidadaun hotu presiza iha kapasidade hodi kompete iha merkadu nasional no rejionál hanesan Organizasaun Mundial ba Komersiu (2024) no Association of Southeast Asian Nations (2025).

Ukun la’ós oportunidade atu buka previléjiu, kargu, no grupu nia interese. Poder atu serví no fo kapasidadeIha selebrasaun Ouro de Prata ne’e, Partidu Demokrátiku (PD) hamriik ho prinsipiu katak ukun exije haraik-an, onestidade, no responsabilidade koletiva hodi nune’e sasán partidu nian labele kahur ho sasán estadu nian, no kbiit ukun nian tenke fila fali ba lori di’ak ba komunidade tomak.

Imajem: Edital

  • PD Forsa Polítika Alternativu & Estratéjiku Ba Futuru

‎‎PD bele sai instrumenta polítika alternativu no estratéjiku tanba sempre promove kultura respeita malu, diálogu no toleránsia polítika, no hametin sentidu fraternidade nasional tanba PD hili dalan klaran, laiha inimigu no aliadu permanente. Maski iha diferensa hanoin no opsaun polítika, PD rekunhese iha objetivu hanesan atu hari’i Timor-Leste ida ne’ebé forte, prósperu no justu ba timoroan hotu.

Loron ba loron PD kontinua aumenta nia forsa polítika, envolvimentu hosi jovens, adultus no foinsa’e sira bele hasa’e kbiit konfiansa partidu nian iha futuru. PD mós halo kadernizasaun lider, sai armajenamentu lideransa ne’ebe prepara futuru lider onestu, responsivu, desizivu, estadista, demokrátiku, nasionalista no fiar na’in. PD sai organizasaun polítiku ne’ebé nakloke, ezemplu no módelu iha diversidade, unidade, liberdade, igualdade, seriedade, sinseridade no integridade aas iha misaun no dedikasaun.

Partidu ne’ebé lidera hosi interjerasional ne’e kontinua rona opiniaun públika, aprende beibeik, formasaun karater, prepara no konsolida an sai forsa polítika estratéjika hodi fo mellhor opsaun ba sidadaun sira hodi hamutuk dezenvolve nasaun no servi povu maubere husi mizeria, no marjinalizadu.

‎‎Timoroan presiza hamutuk hametin kompromisu nasional hodi kontribui tuir kapasidade ida-idak nian. Futuru nasaun la’ós responsabilidade partidu ida ka rua nian, tantu governu mesak, maibé responsabilidade ne’ebe presizamente fahe ho povu no entidade hothotu.

‎‎PD aposta ba inkluzaun no povu  mak sentru ba dezenvolvimentu tanba rekunhese katak nasaun atu ba oin no povu moris diak presiza ema hotu hodi hametin unidade nasional, konsolida demokrasia no garante dezenvolvimentu ba jerasaun presente no futuru, nune’e bele reduz povu 41% ne’ebé kategoria sei kiak, 48% konsidera malnutrisaun, 9,6% kategoria dezempregu no seguransa alimentar sei ekivale 36%. PD tenki sai alternasia partidu polítika ne’ebe bele fo tempu no espasu ba ema hotu hodi kontribui ninia matenek no energia ba dezenvolvimentu nasionál.

  • Konkluzaun

Espiritu “Bodas de Prata” Partidu Demokrátiku demonstra nu’udar instrumentu polítiku ida ne’ebé moris hosi espíritu rezisténsia ne’ebé kaer metin prinsípiu nasionalista, demokrátiku no relijiozu sai lisan ba moris no lisan ba ukun. Maturidade tranzisaun lideransa Saúdozu Lasama ba Assanami Sabino hatudu katak PD buras beibeik no sai partidu masa ne’ebé maduru, PD la dependente ba figura ida.

Filozofia hari’i nasaun hosi baze sai prátika konkreta no kultura ukun nian ne’ebé problema sosiál liliu reduz kiak 41%, malnutrisaun 48%, no dezempregu 9.6%, hadia infraestrutura, hasa’e rendimentu rural no hametin seguransa alimentar iha Timor-Leste.

Dignidade nasionál tenki sai pontu kuminante iha étika governasaun, sasán partidu nian labele kahur ho asuntu estadu nian, interese nasionál tenke boot liu interese partidu hotu-hotu nian no hamutuk iha diversidade, toleránsia no inkluzividade. Parabens no parabens PD ba ezisténsia tinan XXV, hakat nafatin tuir erói sira-nia ain fatin no maubere oan sempre prontu atu servi, luta naruk nafatin.

Share This

COMMENTS