CNRT Kestiona Kapasidade Ezekusaun OJE 2022 Seidauk Atinje 30%

Imagem Intrevista Deputadu Bankada Congresso Nacional de Reconstrução de Timor Patrocínio Fernandes, Dili, 11/07/2022. Foto : Eduardo Moniz

SAPNewsTL, Dili, Deputadu Bankada Congresso Nacional de Reconstrução de Timor Patrocínio Fernandes lamentável tebes kona-bá Ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan 2022 nian ne’ebe seidauk atinje pursentu tolunulu (30%).

Deputadu Bankada CNRT ne’e hateten ezekusaun ne’e bainhira halo komparasaun la iha diferensa entre ezekusaun governu ida ne’e nia orsamentu, ezekusaun la diferensa hanesan tinan-tinan

“Governu bainhira halo planu ba orsamentu ne’e sira la sukat sira-nia kapasidade atu ezekuta, ita-nia  ambisaun bo’ot liu duké ita-nia kapasidade, ezekusaun ne’e to’o fulan Jullu ona maibé pursentu 30 mós la atinji, kona-bá ezekusaun real ne’e, ida ne’e hatudu katak bele mós membru guvernu rasik la entende programa saida mak sira introduz”. Lia hirak ne’e hato’o ba jornalista sira iha Parlamentu Nasional depoizde plenaria, Dili, Segunda, 11/07/2022.

Deputadu Patrocínio Fernandes lamentavél tanba tina-tinan guvernu aprova orsamentu bobo’ot maibé la sukat tuir nia kapasidade

“Agora Fulan Jullu, ezekusaun orsamentu real ne’e 30% mós la to’o, ami mos bolu ona atensaun ona katak di’ak liu halo orsamentu jeral ne’e sukat ho ita-nia kapasidade para ita lalika lori esperansa ida ne’ebé bo’ot tebe-tebes ba povu ne’e, mais na realidade pratika ita la iha kapasidade para bele ezekuta orsamentu ne’e rasik, depois halo povu lakon esperansa”. Dehan Deputadu Patrocínio Fernandes

Enkuantu Deputadu Patrocínio Fernandes akresenta Bankada CNRT nu’udár opozisaun ninia obrigasaun ka papel sempre bolu atensaun, nune’e husu guvernu atu halo proposta bazeia ba kapasidade ezekusaun

“Bankada CNRT hanoin katak di’ak liu ita halo Proposta OJE bazeia ba ita-nia realidade no kapasidade finanseiru, em termus sustentabilidade fundu petróleu nian tanba ita-nia fontes úniku agora, fontes úniku ba orsamentu jeral estadu mak ita-nia fundu petrolíferu, agora fundu petróleu ita hotu akompaña dadauk iha merkadu internasional ne’ebé implikasaun husi ekonomia mundial ne’e halo ita-nia fundu lakon tiha kuaze 1.6 USD  billões, ne’e ita hatete katak ita-nia osan ne’e menus ba beibeik”. Tenik nia

Entreatantu nia hatutan, iha debate ida liu ba kotuk kona-ba aprovasaun grande opsaun, iha ne’eba hatete momoos ona katak orsamentu jeral estadu 2023 ne’e governu sei halo tan planu ba biliaun  2 USD tuir lei grande opsaun ne’ebé sira lori mai aprova tiha ona.

Jornalista : Eduardo Moniz

Editor       : SAPNewsTL

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )