Ema Ne’ebe Lakon no Mate Husi 1974-1999 Hamutuk Liu Rihun 250

Imagem Dada Lia, Farol-Dili, 30 Maiu 2022, Foto: Jornalista Justino de Jesus Soriano

DILI – Hafoin liu tinan 14 relatóriu Bilateral (KVA) Komisaun Verdade no Amizade Timor-Leste no Indonesia (TL-INA), Direktor HAK Sisto dos Santo hateten Ema Ne’ebe Lakon no Mate Husi 1974 to’o 1999 Hamutuk Liu Rihun atus rua limanulu resin (250,0000)

Tuir Director Ezekutivu Assosiasaun HAK Sisto dos Santos hateten, ema ne’ebe maka lakon forsavel iha 853 iha relatoriu formal nian no sira ne’ebe maka detein kaer hatama iha prijaun.
 

“Ema ne’ebe mak mate no lakon deste 1974 too mai iha 1999 hamutuk 250 mil inklui grande eroi, presidente Ncolao Lobato partikularmente ba asunntu labarik lakon iha relatoriu finansial ho nia rekomendasaun hateten hela, iha labarik rihun ha’at resin no liu rihun ha’at maka militar indonezia lori, 1970 to’o mai iha 1991 nia klaran”, Dehan Sisto dos Santos ba jornalista sira iha fatin assosiasaun HAK Farol Dili, segunda (30/05/2022).

Director ne’e hatutan tan labarik sira ne’ebe agora hela iha teritoriu Indonezia, sira laos ona labarik maibé klaru katak sira mos ho idade adulto ona iha rai Indonezia.

“Labarik sira ne’ebe agora hela iha indonezia mais iha kontextu komisaun internacional ba iha labarik idade menoriadade ne’ebé ema ba husu ka ba obriga nia familia ho kondisaun balun ne’ebé maka sira nia inan aman mate durante periodo funu nian no ema foti lori ba indonezia sem komunikasaun ho familia ne’e violasaun direitus humanus ne’ebé mak flexivel, labarik sira ne’e biologikamente nia ran Timor, sira nia inan aman mos Timor oan maibé socialmente sira agora moris iha kultura indonezia nian no sira lakon direitu hotu, aleinde sira lakon direitu iha identidade ne’ebé ema ida uluk naran Antonio nia ba iha
indonezia muda tiha nia naran Ahmad, no ida fali naran José muda fali ba JOAHMAD”. Dehan nia

Director ne’e mos informa tan buat sira ne’e hotu la’os labarik nia kulpa maibé buat sira ne’e hotu situasaun ne’ebé extraordinario fo kondisaun ba labarik sira, no ba iha estadu rua mak iha responsavel liuliu ba iha estadu Indonezia.

“ Tuir relatoriu financial CDA,dehan relatoriu financial KVA la’os de’it estabelese komisaun tanba buka ema lakon maibé mos fo reparasaun ba ita nia inan feton sira ne’ebé mak hetan violasaun sexual no agora daudaun Psikologikamente sira iha kondisaun visceral seluk, iha tinan 14 husi sosiedade sivil laos de’it timor maibé mos, ita rekomenda de’it katak kolega sira komunidade internasional Olanda, Azar, Indonezia no seluk tan, entre sosiedade sivil hodi halo esforsu ba buka ema lakon ami haree katal momentu ba estadu rai rua atu insosianalismu klaru katak, Centru Nacional Chega ( CNC) fo apoiu hela maibé ema ida ne’ebé buka hela iha indonezia’’ nia hakotu

Nia reforsa tan katak, iha momentu ida ne’e maka estadu rua estabelese komisaun ba buka ema lakon ne’e fo ona biban ba se de’it no komisaun seguru atu kontinua buka ema lakon laos de’it komisaun mak buka ema sira ne’e maibé mos ba ema sira ne’ebé mak lahatene nia paradeiro sira ne’ebé maka mate ona mos sira nia rate iha ne’ebé, Labarik sira sei moris entaun hela iha ne’ebé.


Enkuantu, Iha komunikadu imprensa ne’e hetan partisipa husi, Diretor Ezekutivu Assosiasaun (HAK) Sisto dos Santos, Diretor (AJAR) Inocencio Xavier, Sr. Advokasia (JSMP) Jose Moniz, Kordenador Nasional Assosiasaun Vitima Konflitu Pasadu 74-99 Atal Moniz no Director La’o Hamutuk Celestino Gusmão inklui sira seluk tan.

Jornalista       : Ekipa Kobertura Sapnewstl
Editor             : Justino de Jesus Soriano

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )