Estadu Sei Frazil ! PM Xanana Konsidera Justisa Sei La’o Ho Ain-Kleuk

Estadu Sei Frazil ! PM Xanana Konsidera Justisa Sei La’o Ho Ain-Kleuk

SAPNewsTL, Dili – Primeiru Ministeiru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão, konsidera estadu laos de’it Governu, Parlamentu Prezidente Repúblika, maibe instituisaun públiku hotu importante hodi hadia sistema justisa ne’ebe la’o ain kleuk tun sa’e iha Timor-Leste.

 

Funsionáriu públiku tenki servi povu ho ideia inovativu, ne’ebe mak bele servisu ho responsabilidade, edukativa, intelejensia tuir kapasidade intelektuais kada pessoa ne’ebe iha, hodi responde ba povu nia ejizensia tomak.

“Ba ita bo’ot sira ne’ebe mak ohin forma iha ne’e husu ba ita bo’ot sira serbisu ho diak ho profisionalismu no onestidade, keta haluha osan povu nia jere halo diak”.

 

“Iha fulan hirak ne’e ha’u sei haruka prosessu hotu-hotu konta ba osan ne’ebe mak rai hela iha ne’eba osan ne’ebe mak lakon ba ministru publiku atu bele hatan ba sira nia ordem dehan ministru Bendito tenke tama kadeia tanba 20 mil dolares.”Primeiru Ministeiru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão informa iha nia diskursu, hafoin hala’o serimonia isar bandeira nasional Repúblika Demokrátika de Timor-Leste (RDTL) ne’ebe akumula funsionario kada instituisaun públiku iha Palásiu Governu, Segunda (08/01/2024)

Tuir Governante ne’e hateten IX governu kontitusional foin toma posse iha dia 1 de julho to’o 31 de dezembro buka hadia sistema ne’ebe mak aat, hodi lembra fila-fali tanba saida mak sistema aat ona tanba estadu laos deit governu, presidente no parlamentu maibe intituisaun importante bo’ot ida mak justisa, ne’ebe la’o ain kleuk tun sa’e.

Primeiru Ministru salienta, bazeia ba karta pedidu ne’ebe nia parte asesu deklara husi tribunal katak, sira haruka ba Ministru Bendito Fretais, Ministro Negosio Estrangeiro dehan atu kaer nia ba prijaun tanba 20 mil dolares tempu uluk iha 2008 ou 2009 kaderneta eskolar falta folha rua ne’e husi tribunal. Maibe milhões no milhões ne’ebe tinan-tinan la tama ba kofre estadu hodi hare fali ba orsamentu foun, tribunal de konta buat ne’e liu deit.

“Ita nia estadu sei frazil. Frazil katak sei la funsiona ho diak, bele lao ho diak depois ita nia sistema ne’ebe lao diak teb-tebes iha 2017 sai primeiru pais iha ASEAN tuir inisiativa tranparensia, quartu iha mundu iha tinan ikus mai ne’e monu rahun tanba ema hatene katak osan ne’e ema balun nian soe arbiru deit hatama ba banku laiha kontrolu ida.

Nia haktuir Iha fulan hirak liu ba ema estrajeiru mai hodi fo kursu ba juíz sira, ema ne’ebe mak hatene lei ho tema osan povu nian jere ho diak, no iha ne’eba ha’u koalia Laos deit ida ne’ebe simu osan 50 dolar ne’e hodi sosa saida para jere halo diak maibe intituisaun estadu ho sosiedade tenke hare’e no akompanha hirak ne’e hotu maka ita bele dehan osan povu nian jere halo diak.

Iha 31 de dezembru iha meia noite hau ba ministru finansas hakotu konta de responsabilidade 2023, tanba orsamentu nia validade iha tinan ida deit no dolar ida mak la gasta tenke tama ba kofre estadu.

 

Jornalista : Marcela Mery da Costa

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )