Kardeal Husu Povu Banati Tuir Ezemplu & Valor Ne’ebé Saudozu Lu-Olo Husik Hela

Imajem : Bispu Metropolitana de Dili, Virgílio Kardeal do Carmo da Silva iha Sé Katedral Dili, sábadu, 08/08/2026. Foto : Arnolfo Teves
SAPNewsTL, Dili – Dom Virgílio Cardeal do Carmo da Silva husu povu Timor-Leste atu rekonese, valoriza no agradese ba sakrifísiu ne’ebé saudoso Francisco Guterres “Lu-Olo” halo durante nia moris, liuliu iha luta ba libertasaun nasionál.
Kardial Virgílio hateten, povu tenki hatene hadomi no hato’o agradese ba servisu no sakrifísiu ne’ebé saudoso Lu-Olo halo ona ba família, povu no nasaun.
“Mai ita hotu-hotu rekonese, hadomi nia no agradece ba nia sakrifísiu sira. Ita hanesan oan sira, ita nia agradesimentu mak ita haree ba kotuk.Nia Sakrifísiu sira ne’ebe nia husik hela.” Dehan Kardial Virgílio do Carmo da Silva iha homilia, durante misa iha Katedral Dili, sábadu, 08/08/2026.
Dom Virgílio hatutan, “Ita haree ba ita-nia Francisco Guterres Lu-Olo nia vida, ita bele dehan katak, primeira faze husi juventude nian no faze funu nian, nia fó-an no ikus entrega rai ida-ne’e ba ita-nia populasaun.” Esplika Kardial Virgílio.
Kardial Virgílio subliña, durante tinan 24 nia laran, saudoso Lu-Olo enfrenta situasaun no dezafiu oioin hamutuk ho joventude sira seluk iha prosesu luta ba ukun-rasik-an.
“Iha situasaun barak mak ita enfrenta iha faze ida-ne’ebé antes ita hetan ita nia ukun-rasik-an. Ita nia saudoso mos kontinua partisipa iha luta ba libertasaun Pátria.”informa Kardial Virgílio.
Tuir Kardial Virgílio, sakrifísiu saudoso Lu-Olo la’ós deit iha luta ba libertasaun Pátria, maibé kontinua liuhusi nia esforsu atu haree povu Timor-Leste sai husi moris kiak.
Nia fundamenta, saudoso Lu-Olo hatudu ona legadu importante ba família no nasaun, tanba husi nia juventude, nia komesa partisipa iha rezisténsia no luta kontra invasaun.
“Iha períodu ukun-rasik-an, saudoso Lu-Olo kontinua dedika-an no kontribui ba prosesu konstrusaun Estadu no nasaun, hahú husi nia kna’ar hanesan Prezidente Asembleia Konstituinte, Prezidente Parlamentu Nasionál, Prezidente Repúblika no Prezidente Partidu FRETILIN. Pozisaun sira ne’ebé saudoso Lu-Olo asume durante nia moris hatudu nia domin no dedikasaun ba povu no nasaun.”
“Fuan boot hadomi nia rai ida-ne’e. Lu-Olo nia legadu sira-ne’e mak sei kontinua iha família no povu nia fuan. Saida mak nia halo ba família no nasaun, Lu-Olo hadomi nia povu hodi sakrifika-an ba povu no nasaun.”
Ho legadu ne’ebé saudoso Lu-Olo husik hela, Kardial Virgílio husu ba povu no sarani tomak atu banati no kontinua moris tuir valor no ezemplu diak ne’ebé nia hatudu durante nia moris.
Espoza saudozu Lu-Olo, Cidalia Nobre Guterres konsidera saudozu Francisco Guterres Lu-Olo nu’udar figura importante iha istoria Timor-Leste maibe nia hanesan kaben no aman iha familia laran ne’ebe sira hadomi.
“Ba ema barak, Francisco Guterres ‘Lu-Olo’ mak kombatente, líder, estadista no figura importante ida iha istória Timor-Leste. Maibé ba hau, nia mak hau nia kaben, ba ami nia oan sira, nia mak aman no ba ami família, nia mak ema ida ne’ebé ami hadomi.” Dehan Dona Cidalia Nobre Guterres hafoin remara misa agradesimentu.
Dona Cidalia Lu-Olo la hamutuk ona ho família fizikamente maibe nia memória no momentu sira ne’ebé fahe hamutuk sei kontinua moris iha família no ema sira ne’ebé konhese nia.
“Lakon nia la fasil atu simu, maibé durante loron 40 hirak ne’e, ita boot sira nia prezensa hanorin ami katak maske dok ne’e kle’an, ami bele tahan bainhira ita la’o hamutuk, unidu iha fiar, família, amizade, domin no solidariedade.”
Cidália Nobre husu perdaun ba povu Timor-Leste karik durante tempu lutu família la konsege simu ema hotu ho di’ak, atende telefone, responde mensajen ka hato’o agradesimentu diretamente.
Dona Cidalia husu atu ema hotu perdua Lu-Olo karik durante nia moris iha liafuan, atitude ka hahalok ruma ne’ebé bele halo ema seluk nia laran susar.
“Se durante saudozu Francisco Guterres ‘Lu-Olo’ nia moris, iha liafuan, atitude ka hahalok ruma ne’ebé, ho konsiénsia ka la ho konsiénsia, halo ema ruma nia laran susar, ami husu atu perdua nia ho fuan luak.” Nia husu.
Loron 40 sai oportunidade ida atu lembra katak valor ema ida la’ós deit haree husi tinan ne’ebé nia moris, maibé mos husi valores, servisu, amizade no memória ne’ebé nia husik ba ema seluk.
“Ami harohan atu legadu, memória, valores no servisu husi ami nia saudoso Francisco Guterres ‘Lu-Olo’ kontinua moris iha família, iha nia maluk sira, iha jerasaun foun, iha povu no iha memória Timor-Leste nian.”
“Loron 40 ida-ne’e la’ós loron ida atu haluha, maibé loron ida atu entrega ho laran triste, maibé ho fiar no esperansa, ami entrega ami nia saudozu Francisco Guterres ‘Lu-Olo’ ba Maromak nia liman,” Cidália Nobre hateten.
Espoza saudozu Francisco Guterres Lu-Olo hato’o agradesimentu ikus ba ema hotu ne’ebé durante loron 40 hamutuk ho família no husu Maromak atu fó bensaun ba povu Timor-Leste tomak.


