Komunidade Fomentu 1 Krítika SEATOU, Labele Trata Povu Hanesan Animal Fu’ik

Imajem : Porta Voz Lourenço de Araujo hamutuk ho komunidade afetadu espasu públiku halo komunikadu imprensa iha Fomentu um (1), Sexta (26/04/2024).

SAPNews TL, Díli – Komunidade okupante espasu públiku area protezida, Fomentu um (1) deklara ofisiálmemte liu husi komunikadu impresa katak sei la ses husi sira nia hela fatin, bainhira Governu seidauk kria kondisaun ba sira ho dignu nu’udar sidadaun Timoroan.

Reprezentante komunidade Porta Voz Lourenço de Araujo husu ba Primeiru Ministeiru (PM) Kayrala Xanana Gusmão kona-ba ba asaun Governu nian liu husi Sekretario Estadu Asuntu Toponomia no Organizasaun Urbanu (SEATOU).

Tuir nia, Bazeia ba Dekretu-Lei Nú.3/2024 17 de Janeiru primeiru alterasaun lei Nú 33/2008 27 de Agusto sobre ordem publiku dekretu lei Nú 51/2016 de Dezembru sobre lisensiamentu mensajen publisitaria, iha dekreitu lei no orden refere mak atu altera populasaun iha kapitál Dili no territóriu Timor laran tomak ne’ebe okupa espasu publiku no area protezida sira obrigatoriamente husik hela sira nia hela fatin.

“Nune’e ami husi komunidade afetadu fomentu um (1) deklara la sai husi fatin ne’ebe identifika verbalmente husi ekipa Sekretario Estadu Asuntu Toponomia no Organizasaun Urbanu (SEATOU), Germano Santa Brites”.Dehan Porta Voz Lourenço de Araujo ba SAPNews Timor-Leste iha Fomentu um (1), Sexta (26/04/2024)

Nia relata, komunidade afetadu aldeia Fomento (1) ho total uma kain 75 ejije konsiderasaun Governo atu trata povu ida ne’e ho dignu nu’udar sidadaun Timor-Leste, sira rekoinse katak fatin ne’ebe sira okupa area protezidu, maibé situasaun moris obriga komunidade sira okupa rai refere hodi hari’i uma no buka moris, tamba ne’e Governu iha dever atu kuda responsabilidade hodi liberta povu molok halo ordenamentu ba kapital Díli, Nia hatutan.

“Ami nu’udar Timoroan moris iha nasaun ida ne’e serake Governu labele trata ho dignu nu’udar sidadaun Timor, ami povu babain povu dezempregu ne’ebe susar atu hetan rendimentu iha munisípiu tamba Governu seidauk kria kampu de trabalhu iha Munisípiu, Postu Administrativu no area remotas sira, ne’e duni ami iha inisiativa rasik mai konsentra iha Dili hodi buka moris atu sustensta familia, ho rajaun ida ne’e mak ami deside hela iha fomentu (1) atu asesu ba hala’o negosiu ou buka moris” Tenik nia.

Nia argumenta, Lei Nú 6/2017 baze do ordenamentu territóriu, artigu dois 2⁰ kona-ba ordenasaun territóriu maka politika ne’ebe ho objetivu atu organiza oinsa uza rai hodi promove dezenvolvimentu ekonómia, sosiál no kultural ne’ebe sustentavel ba paz, maibe Governu presija trata no hare papel partisipasaun povu.

“Setor importante iha nasaun Republika Demokratika de Timor-Leste (RDTL), Governu labele hasai povu hanesan komunidade vegetal animal no mikrorganismu”.

“Ami komunidade hatene katak fatin ida ne’e area protezida maibé,Governu laiha planu hodi kria kampu serbisu ba povu, nune’e dalan ida ne’ebe ami hili nu’udar alternativu hodi solusiona ami nia moris, maioria okupante iha fatin ida ne’e ho pozisaun estudante mak hela iha fatin ida ne’e ho intensaun atu hetan netik osan liu husi fa’an rai henek hodi responde ba nesesidade diaria no selu ami nia eskola, serake Governu mai duni deit ami hanesan balada fuik, oinsa mak ita ko’alia kona-ba ba joventude mak futuru nasaun Timor-Leste nian”.

Portavoz ne’e afirma, sira altera ba Governu atu tetu didiak molok foti desizaun hodi fó kompetensia ba Sekretario Estadu Asuntu Toponomia no Organizasaun Urbanu halo ordenamentu ba kapital Díli.

“Dezenvolvimentu presija konsiderasaun ba povu, Governante sira tenki kopera ho komunidade okupante espasu publiku sira iha kapital Dili”. Nia dehan

Entertantu, Bazeia ba lei ordenamentu do territóriu, artigu 3⁰ haktuir kona-ba finalidade sira hanesan :
A) Dezenvolvimentu Armoniozu no sustentabel ba territóriu nasionál, ne’ebe asegura liu husi fahe no equilibriu uza oin-oin ba rai no promove rai ho rasional no efisiente.
B) Valorizasaun ba potensialidade rai nian bainhira nu’udar suporte fisiku ba realiza atividade sira ema nian no fonte ba materia prima no rezerva biodiversidade.
C) Koesaun nasional liu husi garantia igualdade oportunidade ba sidadaun hotu-hotu hodi hetan asesu ba infraestrutura ekipamentu no funsaun urbana nian.

Enkuantu, komunidade ne’ebe afetadu iha Fomentu 1 hamutuk uma kain ruanulu resin hitu (27), entre sira maioria husi estudante universitáriu, estudznte sekundária, pre-sekundária no eskola primeiru siklu no segundu siklu.

Jornalista : Conzita Mota & Marciana da Conceiçã

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )