Konflitu Husi Oknum GAM & GAR ! Entre Problema Pessoal, Sosial No Lideransa

Konflitu Husi Oknum GAM & GAR ! Entre Problema Pessoal, Sosial No Lideransa

SAPNewsTL, Dili : Perspektiva Estudante Universidade da Paz (UNPAZ) Francisco Lopo kona ba “Konflitu Husi Oknum GAM & GAR, Entre Problema Pessoal, Sosial No Lideransa”,iha sosiedade Timor-Leste.

I. Introduasaun

Konflitu Hanesan Realidade Ne’ebe Mosu Iha Area Hotu-hotu Iha Ema Nia Moris, Hahu Husi Relasaun Pessoal To’o Jeopolitika Sira. Ho Situasaun Ne’ebe Mosu Bainhira  Iha Diskrepansia Kona-ba Interese,Valor, Objetivu Ka Nessesidade Entre Individu, Grupo No Nasaun. Konflitu Ne’e Bele Mosu Tanba Ho Razaun Oin-oin, Hanesan Diferensa Hanoin, Kultura, Kompetitivu Liu Husi Buat Oin-oin Ne’ebe Diferente , Ideolojia Hirak Ne’e No Seluk Tan (Nst).

Maibe, Konflitu Mos Laos buat ida ne’ebe Negativu. Tuir Loloos ida ne’e mos bele sai hanesan  oportunidade ida ba kresimentu no dezenvolvimentu hodi fasilita buka solusaun kriativu no inovativu sira. Wainhira Ita Jere halo didi’ak konflitu ne’e mos bele lori komprensaun di’ak liu ba malu,hametin relasaun entre pessoal, familia, grupo no Nasaun ida no Nasaun Seluk hodi promove mudansa pozitivu.

Iha Sorin Seluk, Sei Konflitu ne’e la iha resposta ne’ebe la kredivel, bele lori konsekuensia ne’ebe negativu, possiblidade bele hamosu Estrese, Desolusaun, Hostilidade, violensia fizika ka emosional no mos estraga relasaun amizade iha sosiedade ida.

Wainhira, ita hetan konflitu ruma iha ita nia le’et, ita presija adopta aprosimasaun konstrutivu ida ne’ebe bazeia ba dialogu, Respeitu ba malu no buka solusaun sira ne’ebe bele hetan responde husi parte interesada hotu-hotu. Tanba ne’e, Ita presija halo komunikasaun efetivu, empatia, fleksibilidade no kapasidade negosiasaun.

Pontu importante atu rekoñese katak konflitu hanesan parte ida ne’ebe labele haluha husi ema nia ezistensia  no aprende atu hasoru konflitu ne’e ho maneira Saudavel no Produtivu. Hodi garantia ida ne’e ita bele transforma konflitu sira-ne’e ba oportunidade sira ba kresimentu pessoal, dezenvolvimentu relasaun no progresu sosial.

 II. DEFINISAUN JERAL GAM&GAR

Arte Marsial hanesan buat ne’ebe pratika direita entre fiziku no mental, ne’ebe envolve tekniku kombate pessoal no defeza. Arte marsial mai husi kultura oin-oin iha mundu tomak no iha dalan oin-oin,hanesan ema judeu, karate,taekwondo,  juis no seluk tan. Aleinde ne’e sai hanesan metodu defeza an, arte marsial mos promove kondisaun fiziku, dixiplina, konsentrasaun, respeitu no kontrola an.

Iha Parte Seluk, Arte Ritual hanesan espresaun kultural ne’ebe envolve pratika simbolika, seremonia ritual formal sira. Ida ne’e assosiadu ho kontestu Sosial, relijiozu no Espiritual oin-oin . Arte Ritual ida ne’e mos uluk selebra akontesimentu importante sira, hodi fo onra ba Maromak,hatudu tauk no valor hodi promove kura, no seluk tan . Arte hanesan ne’e dalabarak envolve knananuk,dansa,muzika, teatru ,visual no nst.

 III. ANALIZASAUN KAUZA ENTRE PROBLEMA PESSOAL, SOSIAL NO LIDERANSA

Konflitu entre arte marsial no arte ritual iha Timor-Leste bele aprejenta duni dezafiu pessoal ,sosial no lideransa. Timor-Leste hanesan Nasaun ki’ik ida ne’ebe iha rikusoin tradisional husi arte marsial no ritual ,ne’ebe hala’o papel signifikativu iha inan-aman nia identidade kultural.

Problema Pessoal,bele mosu konflitu internu entre pratika arte marsial no hetan partisipasaun husi arte ritual sira. Karik iha ema balun sente la hanesan tanba sira hakarak buka ida ne’ebe di’ak liu hodi kumpri sira nia obrigasaun ritual sira.  ida-ne’e bele mosu laran-taridu ka estres, liliu ba hirak ne’ebe hafolin tebes buat rua ne’e tanba dala barak la domina emosaun, la kontrola an no ransu livre, problema familia no pessoas bele kontribui ba violensia no krime iha sosiedade.

Iha fator sosial, konflitu bele mosu tanba iha  persepsaun katak Arte ritual sira ho mentalidade kompetisaun, problema seriu ida mos kauza husi laiha servisu, edukasaun familiar la forte, menuz kontrolu husi inan aman, oan sira nia ulun to’os, edukasaun formal no non formal sira la esklaresidu, fator hirak ne’e sai kauza ba konflitu sira iha sosiedade.

Aleinde ne’e, kapasidade Lider no lideransa arte marsial no ritual sira mos sai kauza prinsipal ida ba membru Grupu Arte Marsial (GAM) no Grupu Arte Ritual (GAR) sira, tanba konflitu entre arte marsial no ritual halo ona apelu liliu formasaun ba membru sira, maibe konflitu sira kontinua mosu iha sosiedade. Lider no lideransa sira iha GAM no GAR mos hasoru dejafiu ba kualidade membru sira nian tanba kada tinan aumenta mebru barak maibe seidauk siviliadu no formadu tuir espetativu publiku nian.

Aprosimasaun ida, atu diminui konflitu hirak ne’e presija halo dialogo nakloke no inkluzivu entre parte interesada sira. No ida ne’e mos presija kria forum diskusaun nian, ba hirak ne’ebe pratika arte marsial no ritual hodi sira bele espresa sira nia hanoin atu iha kompriensaun ba malu, Aleinde ne’e mos atu rekoñese no valoriza GAM&GAR ne’e, atu tau prioridade liu relasaun ne’ebe di’ak, koperasaun ne’ebe di’ak liliu identidade kultural.

Analiza ikus,Konflitu entre GAM & GAR ne’e iha Timor-Leste, ita presija halo aprosimasaun sensitive ida, hodi fo prioridade ba konsiensia no respeitu ba malu nian, atu nu’une bele hetan balansu ne’ebe permite konsistensia armonioza husi espresaun arte marsial no ritual ne’e rasik.

IV. VANTAJEN

GAM&GAR iha ninia vantajen oin-oin, bainhira ita ko’alia kona-ba problema pessoal, sosial no lideransa liliu iha Timor-Leste. Iha Vantajen ne’ebe tuir mai ne’e:

  1. Dezenvolvimentu Pessoal: Pratika Arte Marsial no Ritual fasilita ita atu dezenvolve abilidade pessoal importante hanesan disiplina,kontrola an,reziliensia no fokus. Abilidade hirak-ne’e esensial tebes atu hasoru problema pessoal sira,resolve dezafiu sira no atinje meta sira.
  2. Konferensia: Partisipasaun iha arte marsial no ritual promove konfiansa no auto-estadu . Liu husi dezafiu fiziku no mental sira,pratika sira atu aprende no fiar an rasik no iha abilidade ne’ebe esensial tebes atu hasoru problema pessoal no sosial sira.
  3. Rezolusaun Konflitu : Arte marsial hanorin teknika defeza an no resolve konflitu sira sem-violensia . Liu husi aprende atu kontrola emosaun no resolve situasaun konflitu ho dalan pasifiku, abilidade hirak ne’e bele aplika iha moris loron-loron nian , hodi resolve problema sosial no promove armonia iha komunidade.
  4. Dezenvolvimentu Lider: Arte Marsial no Ritual iha tradisaun lider ne’ebe forte. Pratika nain sira aprende oinsa atu dirije liuhusi ezemplu , hodi fo sai valor sira hanesan etika, haraik-an, onestidade no respeitu . kualidade hirak ne’e importante tebes atu hasoru dezafiu sosial no atu lidera komunidade sira iha dalan positive
  5. Nasaun Timor-Leste , iha tradisaun kultural no ritual sira hala’o papel importante ida, pratika arte marsial no ritual sira bele sai partikularmente relevante. Pratika ne’e fasilita tebes atu proteje identidade kultural, promove unidade komunidade no fornese instrumentu pratika atu hasoru problema pessoal,sosial no lideransa iha Timor-Leste.

IV. SUJESTAUN SIRA

Hasoru dezafiu sira ne’ebe mosu husi problema pessoal, sosial no lideransa, essensialmente atu adopta aprosimasaun sistematiku ida atu hasoru dezafiu hirak ne’e ho efetivu. Iha sujestaun balun ne’ebe atu ajuda ita hakerek na’in anexu mak tuir mai ne’e:

  1. Hametin Konsiensia no kuidadu an liu husi problema pessoal bele resolve liu husi koñesimentu ne’ebe ita hetan ona iha artigu simples ida ne’e .
  2. Promove konsiensia no Edukasaun : problema sosial sira presija konsiensia no iha komitmentu atu muda. Edukasaun sosiedade hirak ne’e, hanesan dezigualdade no deskriminasaun, atu bele fo inspirasaun ba akomodasaun no komprimisiu atu resolve problema ne’e ho dalan positive.
  3. Dezenvolve abilidade liuderansa : Atu resolve problema lideransa, ita tenke dezenvolve ita nia abilidade ne’ebe efetivu,hodi dezenvolve liutan relasaun ne’ebe forte no buka komentariu atu hadia ita nia estilu lideransa.

V. Konkluzaun

Problema pessoal, sosial no lideransa mak dezafiu kompleksu ne’ebe afeta individual no kumunidade sira. Aprosimasaun atu resolve problema hirak ne’e ita tenke iha multidimensional no bazeia ba kompriensaun kle’an kona-ba kauza hirak ne’ebe ita bazeia ba. importante tebes atu promove auto-koñesimentu , konsiensia, edukasaun sidadania, dezenvolvimentu abilidade lideransa nian ho efetivu. Iha Okasiaun ida ne’e mos ita tenke promove ambiente dialogu ida ne’ebe nakloke no koperasaun permite ita atu buka solusaun sustentavel no inkluzivu ba obstakulu sira ne’ebe ita hasoru .

(HAMUTUK ITA BELE SERVISU BA FUTURU NE’EBE DI’AK LIU NO ARMONIOZA LIU IHA NASAUN NO SOSIEDADE)

Hakerek Na’in : Francisco Lopo

PAJINA FACEBOOK: EL Sico

E-MAIL: [email protected]

No. WHATSAAP : +670-76577163

 

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus (0 )