Kongratula Partidu KHUNTO ! PR Horta Husu Labele Fahe Malu

SAPNewsTL, Dili- Presidente da República Jose Ramos Horta husu ba Partidu Kmanek Haburas Unidade Nasional Timor oan (KHUNTO) atu la bele fahe malu maibé kontribui ba IX Governu atu hamenus kiak iha Timor-Leste.

Ramos Horta fo parabens no husu ba KHUNTO atu garante Unidade Nasional no buka kontribui ba hamenus kiak iha nasaun Timor-Leste.

“Parabens ba Apa Naimori, parabens ba Ama Berta, Parabens ba KHUNTO ba oin reforsa kontribui ba dame nafatin, povu tenki partisipa nafatin iha desizoens, la bele fahe malu no buka kontribui atu la bele iha kiak barak demais no kontinua apoiu governu ne’ebé ha’u maka hili tuir konstituisaun haruka”. Tenik Presidente da República liu husi diskursu ba kongresista sira iha salaun Delta Nova, Comoro Dili, Sabadu (20/04/2024).

Presidente da República rekuñese katak iha Timor-Leste adapta kultura demokrátika ne’ebé aas maibé Rungu ranga uitoan.

“Iha direitus umanus Timor-Leste Nian aas tebes, Demokrasia aas maibé Rungu ranga uitoan, kuandu ita to’o iha demokrasia Australia Ka Amerika Nian ne’e bele dehan diak ona” Tenik Nia.

Horta Reforsa tan katak Timor-Leste atu Tama Association of South East Asian Nation (ASEAN) tanba ne’e aselera projetu sira Liu-liu Aeroportu Internasional Dili.

“Ita atu Tama ASEAN, ha’u espera ke Governu halo desizaun lalais ba projetu sira, liu-liu Aeroportu Internasional Dili, prosesu hahú tiha ona, finalmente VIII Governu halo kontaktu ho Indonesia maibé Governu foun hakarak revee maibé la bele muda kontratu ne’e ho ema seluk se lae ema la fiar ita maibé sira Sei estuda nafatin” Dehan Nia.

Aumesmu tempu Ramos Horta Mós dezafia Comissão Nacional das Eleições (CNE) atu dijitalija prosesu eleisaun ho iha periodu tuir mai.

“Governu no CNE eleisaun 2027 tenki 100% dijitalijasaun tanba difisil atu ita manipula, portantu ne’e mak ita konsolida instituisaun Demokrasia atu hadia” nia dezafia.

Presidente da República observa katak dalaruma fo sala deit arte marsial sira maibé haluha dezekilíbriu sosial, abuzu poder tanba sira ne’e mós hun ba konflitu.

“Atu garante dame la bele dezekilíbriu sosial, hotu hotu sai riku ka hotu hotu sai kiak, ne’e abut Ida ba Konflitu, prepotensia abuzu de poder ne’e hotu hun ba konflitu laos haree deit arte Marsial, dala ruma ema nain 10 problema ita identifika Nia hola parte iha arte mariais ida ne’ebé maibé la identifika nia eskola iha ne’ebé dala ruma buat Hotu Hotu fo arte Marsial, maibé ita haree iha balun estudante universitariu, entaun se mak sala” Nia observa.

Presidente afirma bele servisu hamutuk ho joven sira ne’ebé bele dehan arte Marsial sira hodi mobiliza no kontribui ba Unidade Nasional.

“Iha oportunidade boot para ita servisu ho arte Marsial sira Ka ita bele dehan servisu ho joven sira, atu ita bele hametin Unidade Nasional, tanba sa mak la bele mobiliza joven sira ne’e ba kuda ai no osan ruma tama sira-nia bolsu” Nia afirma.

Presidente mos alerta ba públiku katak tinan ne’e Nia servisu Makaas hodi adopta dokumentu fraternidade umana hodi submete ba Kurrikulu Eskola Nian atu garante paz.

“Tinan ida ne’e ha’u servisu makaas atu obrigatoriu deklarasaun fraterna umanu tama iha kurrikulu Timor husi baziku to’o Universidade no ita sei garante dame, liu husi desportu, La bele desportu deit maibé ita bele kuda ai, vizita ema kiak sira, servisu ho igreja no la kleur sai hanesan sosiedade fraterna tuir Amu Papa nia liafuan” Tenik Nia.

Horta Husu ba IX Governu atu foka ba ezekusaun programa politika laos temi bebeik Governu anterior nia sala.

“IX Governu atu hala’o knar no ezekuta ida ne’e, lalika temi beibeik Governu anterior sira-nia sala, halo auditoria mos atu buka hadia laos buka deit sala sira ne’e deit, dala ruma Má Jestaun, Asina sala depois problema maibé Laos korupsaun ne’ebé justisa tenki ajusta ba realidade ita nian laos lori husi Nasaun seluk mai” Informa Nia.

Presidente da República mos deklara tenki hadia relasaun internasional entre Timor-Leste ho Nasaun seluk, Liu-liu país vizinu rua Indonesia no Australia, tan ida ne’e importante atu hadia ekonomia no garante paz.

“Ita la iha konflitu hanesan iha Gaza tanba ita-nia relasaun mak forte, importante liu mak Australia no Indonesia, ba ita-nia interese ekonomiku tenki hakbesik liu tan ba Australia no Indonesia”. Nia informa.

Ramos Horta Mós dezafia Governu atual la bele demora tan hodi hadia ospital nasional, tanba ida ne’e importante mos atu garante molok tama ASEAN.

“Ospital Nasional ne’e prioridade ida ka lae! Ita lalika matenek boot para ospital nasional muda, imajina diplomata Ida Mai, nia bá hospital kona kedas estruk tanba sira haree kondisaun ospital ne’e. la bele demora tan, lakohi rona tan ami sei buka rai no aeroportu tenki halo tinan ida nee” dehan Nia.

Jornalista: Estanislau Moreira

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus (0 )