Polémika Indultu ! ASEMUL Husu PN Revoga Lei № 20/2023

Polémika Indultu ! ASEMUL Husu PN Revoga Lei № 20/2023

SAPNewsTL, Liquiçá – Associacão Estudante Municipio Liquiçá (ASEMUL sigla Portugués) firme kontra lei № 20/2023 12 dezembru ne’ebe permite Prezidente Repúblika (PR),José Ramos Horta, hodi fo ona indultu ba kondenada Emilia Pires no Madalena Hanjam, liu husi dekretu presidente darepublika № 125/2023 14 dezembru.

Associacão Estudante Municipio Liquica, preokupa no ezigi katak lei n°20/2023 12 de dezembru, kona ba prosedimentu konssesaun indultu, liberta total husi responsabilidade criminal no pena efetiva ne’ebe tribunal aplika ba kondenada nain rua (2) ligadu ho polémika no desizaun presidente da republika Timor-Leste nian iha semana hirak liu ba kotuk,

Tuir informasaun ne’ebe SAPNewsTL asesu (ASEMUL), sita liu husi komunikandu imprensa, ne’ebe hala’o iha loron 27 dezembru 2023 hatudu katak Associacão Estudante Municipio Liquiçá reafirma pozisaun kontra lei № 20/2023 12 dezembru, konaba prosedimentu de konsesaun Indultu nu’udar instrumentu kriminal ida ne’ebe fo espasu ba autor krime koruptor sira atu halo nafatin iha futuru.

“Ami konsidera katak lei n°20/2023 nu’udar instrumentu criminal, iha ne’ebe sei fo espasu no proteze koruptor no koruptora sira hodi halo korupsaun bo’ ot iha governasaun tuir mai, iha ne’ebe sei fo prejuizo ba estadu RDTL no imediatamente afeta ba desemvolvimentu ekonomiku pais ida nee nian”

Associacão ne’e konsidera estadu ida ne’e liu husi orgaun soberanu hanesan parlamentu no presidente da republika labele sai nu’udar protetor principal hodi proteje, asegura no liberta koruputor sira liu husi dalan legal, hanesan lei n°5/2016 25 de maio, iha ne’ebe fo espasu ba Presidente da Republika Jose Ramos-Horta hodi fo ona indultu ba kondenada Emilia Pires no Madalena Hanjam liu husi dekretu presidente da republika n° 125/2023 14 de dezembro, hodi liberta autor koruptor sira.

“Ami solisita no ezigi nafatin ba parlamentu nasional nu’udar orgaun legislativu imediatamente tenki revoga lei n°20/2023 12 de dezembru ou hasai lei ne’e husi vigensia no fo nafatin kompetensia husi lei anterior lei n°5/2016 25 de maio, nune’e labele fo espasu asegura autor koruptor/a sira wainhira komete kualjer krime ruma iha estadu, tanba sira konsidera katak se mantein ho lei refere mak ukun nain sira sei goja ka sobrevive ho korupsaun boot iha estadu Timor-Leste (TL)”

ASEMUL rekomenda ba rekomenda ba parlamentu nasional ne’ebe nu’udar orgaun Iejislativu katak, wainhira atu produs ka kria lei ruma tenke deskute klean nia prinsipiu no valores sira, no haree husi perspektiva oioin, principalmente kabe aspetu juridiku, sosiologiku no politiku, no labele kontamina ho aktu politiku mafioso, atu nune’e lei refere bele iha karakter generiku no ikus mai benefisia ba ema hotu iha rai doben ida ne‘e

Aleide ne’e, Associacão Estudante Munisipiu Liquica husu mos ba Presidente da Republika José Ramos Horta, katak wainhira diploma ou aktu lejislativu ruma tama karik, tenke halo analise ida klean, estuda ka tetu didiak, hare husi nia kausa no finalidade, hafoin uza kompetensia especial hodi promulga lei refere. Nune’e ikus mai lei sira ne’e vale ba ema hotu laos vale de’it ba povu kiik no kiak.

Presidente da Repúblika nu’udar orgaun estadu ida atu toma konsiensia katak korupsaun ne’e nu’udar aktu ne’ebe fo ameasa no risku ba destinu nasaun no estadu ida ne’e nian. Tanba ne’e labele tolera hodi uza kompetensia konstitusional no legal atu fo indultu ba kondenadu no kondenada sira ne’ebe tribunal kondena ho krime korupsaun.

Asosiasaun akademika ne’e dezafia ativistas, sosiedade_ sivil, estudantes akademiku, trabalhadores, vendedores ambulantes, juventude resistensia sira, veteranos no veteran sira atu labele nonok ba desizaun injustu, politika Mafioso, no labele mantein lei refere, maibe tenke existe no reziste hodi ezizi ba parlamentu nasional revoga lei n°20/2023 12 de dezembro.

 

Jornalista : Guilhermino Ramos da Cruz

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )