Matenek Transmite Forsa, Foinsa’e Mak Ajente Ba Transformador

Antigus Alunos de Dom Bosco, Comoro Dili Timor Leste(Sigla Portuges) Francisco Lopo

SAPNewsTL, Dili : Perspektiva Antigus Alunos de Dom Bosco, Comoro Dili Timor Leste(Sigla Portuges) Francisco Lopo kona-ba Atetude Juventude Iha Desenvolvimentu Nasional

 INTRODUSAUN JERAL

Juventude nu’udar xave ida hodi atinji dezenvolvimentu Nasionál.Importante tebes katak juventude hotu-hotu hetan asesu hanesan ba edukasaun kualidade, justisa, saúde no religioso oportunidade sira ba empregu, hetan protesaun husi violensia Liu husi aprovasaun ba objetivu dezenvolvimentu sustentavel iha tinan 2015 no aprovasaun ba polítika nasionál juventude sira iha tinan 2016 husi VI Guvernu, Timor-Leste kompromete tiha ona atu la husik juventude ida iha kotuk.

Atu fo apoiu ba esforsu nasionál ida ne’e husi organizasaun Nasoins Unidas (ONU) iha Timor-Leste no ONG belun halo esforsu kolabortivu hodi lansa série analiza foun ida ho títulu”LA IHA JUVENTUDE IDA HELA IHA KOTUK “ objetivu husi série ida ne’e maka atu hasa’e komprensaun kona-ba situasaun no vulnerabilidade sira husi grupu juventude balun ne’ebe espesifiku no liuliu dezafiu sira ne’ebe enfrenta atu hetan Beneficio husi objetivu Dezenvolvimentu nasionál tinan 2030.

DEZEMVOLVIMENTU

Parte boot husi ha’u rasik Ne’ebe Succeso. Ha’u fokus ka iha Atensaun Maximu Ba esforsu edukasaun nian, ha’u haka’as an ba ha’u nia objetivu atu hetan Valor husi edukasaun atu dezenvolve, Fokus bele fo enerjia no forsa ba ita, kuaze buat hoto tantu Esperitual, Moral, Mental no fisikal.

Ho Sabedoria ida Naran ; ROBERT LYND Observa katak; “Matenek sei iha forsa , Wainhira ema hatene realidade saida mak presija tau preokupa ba.

Hamosu Potensia inovasaun dala-barak fo rezultadu husi fahe ideas di’ak barak. Maibe,atu lori ideia sira ne’e ba niveL tuir mai ita tenke muda husi hanoin ne’ebe boot liu ba atu hili Kuidadu.Hanoin sei la konsentra to’o bainhira o iha objetivu maibe, relasiona ba o nia objetivu mak atu konsentra o nia Atensaun no fó diresaun ba o hodi identifika destinasaun final.

Iha tempu ita Hanoin objetivu sira tenke serteja, objetivu sira tuir mai ne’e;

✓Klaru duni atu tau responsabilidade ba

✓Besik duni atu bele Realiza

✓Bele ajuda duni atu dezenvolve an.

Objetivu sira ne’e hanesan Vokasaun ida atu dezenvolve, bainhira ita hanoin ita nia an de’it , maibé..iha tempu atu hanoin ba ema seluk tuir orientasaun tolu ne’ebe mensiona ona iha Leten .

Halo Tuir Liamenon ida husi produtor teatru “DAVID BALASCO” Ne’ebe Afirma katak; wainhira o la Konsege hakerek o nia ideia iha ha’u nia kartaun naran nia kotuk sei la iha ideia ne’ebe faktus.

Ho Argumentu ne’e ita ida-idak presija toma konsiensia,reorganiza an hodi estuda, liuliu kria atitude Leitura nian Loron-Loron atu ikus mai ita bele sai ajente transformador ba ita an rasik.

Tanba ita nu’udar foin sa’e Kontinuasaun ba ita nia Rai Doben Timor-Leste ida ne’e,ita tenke aplika duni ita nia hahalok ne’ebe di’ak iha Ita nia Sosiedade rasik,La Signifika Atu sai fali autór ba KRIMINOZU iha o nia sosiedade rasik.

Foin Sa’e nu’udar”AGENT OF DEVELOPMENT, Foin Sa’e iha obrigasaun no responsabilidade maximu atu bele sai duni Agent of development atu sai Agent of development ita tenke kontinua eleva ita nia kapasidade no kompetensia intelektuais SOFT SKILL NO HARD SKILL hodi Dezenvolvimentu ne’ebe kualifikadu.

Hanesan Prezidente Repúblika Áfrika Do Súl Mr.NELSON MANDELA Hateten Nu’une;”Education is the most powerfull weapon wich can use change the word.

SETOR PRIVADU

Instituisoens setor privadu hanesan parseiru importante ida hodi promove implementasaun polítika nasionál juventude.Iha espetativas boot ba sira hodi kria kampu trabahlo ba juventude sira hodi transforma Abilidade (SKILL) trabahlo ba juventude, finansia Programa no projetu juventude,no mós  hola parte iha atividade Dezenvolvimentu sira seluk iha Sosiedade no Nasaun.

MONITORIZASAUN NO AVALIASAUN

Monitorizasaun presija hala’o hodi Asegura implementasaun polítika nasionál juventude komformidade ho diretrizes, objetivus no prinsipius hirak ne’ebe konstante iha polítika ida ne’e.

Diferente uitoan ho Monitorizasaun,Avaliasaun presija hodi hala’o serteja katak implementasaun polítika nasionál juventude kona-ba juventude ho edukasaun, saude, partisipasaun sivika, empregu no empregabilidade, violensia no krime, atinji duni ninia objetivus, no mos rezultadus Avaliasaun sei halo periodikamente tinan rua dala ida, sura husi aprovasaun dokumentus polítika nasionál juventude ne’e.

Monitorizasaun no Avaliasaun iha nivel hotu-hotu deve ser konsidera hanesan estratéjia esensial ida, no mós iha implementasaun polítika nasionál juventude presija Dezenvolve meus Monitorizasaun no Avaliasaun mak aproriadu hodi fasilita atividades ida ne’e hala’o preodikamente hodi sukat ninia dezempeñu.

REKOMENDASAUN

Objetivu husi analiza ida ne’e la’os atu rekomenda se migrasaun juventude tenke prevene tiha ka lae? Depois de buat hotu-hotu literátura barak mak hatudu Benefisiu sira migrasaun nian ba área rural sira. Finalidade analiza ida ne’e tenke ajuda mudansa persepsaun sosiedade nian kona-ba juventude migrante sira ne’ebe la hatudu hahalok aat no estraga, maibe kontribuinte ba dezenvolvimentu Nasionál.

Timor oan sira hotu tenki buka hakaas an, hadia ninia kualidade, aprende barak liu tan, desenvolve ninia kunhesimentu sientifiku, kunhesimentu teknolojiku, kunhesimentu sosial, ekonomiku, kultural no politiku hodi defende no tane ninia nasaun liu husi kontribui ativa ba desenvolvimentu Nasionál.

Guvernu tenki investe seriu no apoia setor privadu sira hodi kria empregu ba desempredu sira, hasa’e rendimentu, dada investidores sira hodi iveste iha Timor Leste liliu iha area industrisalizasaun inklui desenvole setor produtivu sira hanesan Turizmu, agrikultura, edukasaun no saude. nune’e bele garante bem estar sosial ba povu timor leste

Juventude sira tenki hadia ninia atetude, promove no desenvolve ninia kreatividade sira hodi kontribui ba desenvolvimentu sosiu-ekonomiku, hasa’e produtividade iha setor oioin ne’ebe jovens sira frekuenta ba, inklui hametin no haburas espiritu nasionalizmu no patriotizmu ba Nasaun Timor Leste

Pájina Facebook Sicho S’ell

E-Mail;[email protected]

Jornalista : Marcela Lemos

 

 

 

 

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus (0 )