Ricardo Marques: Ba Serbisu Buka Osan Iha Rai Liur, Labele Haluha Fila Mai Investe Iha Timor-Leste

Imajen Ricardo Gusmão Marques iha nia Quintal

Ricardo Gusmão Marques Moris iha munisipiu Baucau, postu-administrativu Baucau Vila, suku Wailili, iha 03/10/1988. Nudar sidadaun ne’ebe hetan oportunidade liu husi Secretária de Estado da Formação Profissional e Emprego (SEFOPE), hodi ba serbisu iha Korea do Sul durante tinan sanulu husi 2010 to’o 2020.

Hanesan traballador ne’ebe serbisu barak liu iha area hortikultura, Ricardo iha esperiensia ne’ebe naton hodi bele kontinua investe iha area ida ne’e tuir nia promesa ne’ebe mak nia planu ona bainhira sei serbisu iha Korea do Sul, katak loron ida fila mai Timor-Leste nia investe nia osan iha area ida ne’e.

“Iha Korea ha’u ho kolega ida ema Viqueque, ami rua maka sempre ko’alia kona-ba bainhira remata serbisu iha Korea ami tenke ba investe iha Timor. Hau nia hanoin mak hortikultua no kolega ne’e nia ideia mak pekuaria, hakaik fahi no manu,” hateten Ricardo.

Ricardo deside hodi investe duni iha area hortikultura, liu husi sistema hidroponik. Hidroponik ne’e rasik hanesan téknika hakiak ai-horis sira ne’ebé aumenta utiliza solusaun nutriente ida ne’ebé bazeia iha bee no la’ós rai, bele inklui substragadu ida, ka aumentu hosi media sira. Sistema sira produsaun idroponia nian uza hosi agrikultór ki’ik sira, hobbyista sira, no empreza komersiál sira, haktuir National Agricultural Library.

Ho ida ne’e oras ne’e eis traballdor husi korea ne’e iha ona toos rasik ne’ebe ho sistema modernu uituan hanesan modo sira rega ho modelu fertigasi (maneira fo’o pupuk liu husi be’e irigasaun ne’ebe kiik) odi suplai bee ho nutrisaun liu husi mangeira. Husi ida ne’e rezultadu modo sira buras no fuan ho diak tebes. Tuir Ricardo rega ho manual presija oras 2 maibe rega ho fertigasi presija minute 6 deit no parte ida la estraga be’e.

Konaba produtu sira mak kuda utiliza adubu ne’ebe organiku ho kualidade ne’ebe diak no kuidadu ba modo ne’ebe ho fuan taka ho plastiku atu nune’e labele hetan estraga husi hama ka peste ruma.

Rai ne’ebe utiliza ba halo toos ladun boot tamba uza sistema hodroponiku presija bee mak barak no fatin ne’e lokaliza iha suku Wailili, postu-administrativu Baucau Vila, munisipiu Baucau. Horas ne’e atividade hortikultura nian lao ho diak tebes tamba modo sira ne’ebe mak kuda iha fatin ne’e hetan redimentu diak tebes.

“Loron ida ami nia produtu lori ba Dili bele hetan osan husi $120 to’o $150, ne’e regularmente, no fulan ida ami bele hetan to’o $4300 to’o $4500,” haktuir Joven ho idade 34 ne’e.

Oras ne’e Ricardo ne’ebe ema kuñese liu ho naran Ricky fo ona serbisu ba Timor oan nain 5 ne’ebe serbisu nudar agrikultor no supplier ba merkadu sira iha Baucau laran no Dili. Tamba sistema ne’ebe uza modernu nune’e iha toos la presija ema barak tamba presija deit ema nain rua hodi kontrola be’e no hamos duut sira.

No funsionariu tolu seluk nia serbisu maka oinsa lori produtu sira ba iha merkadu. Husi ida ne’e salariu ne’ebe Ricky fo  ba ninia funsionariu sira montante lahanesan. Hirak ne’ebe lori produtu ba merkadu, sira hetan loron ida $15 tamba sira tenke lao dok husi Baucau to’o Dili. Entretantu, nain rua seluk ne’ebe serbisu iha toos laran loron ida nia selu $5 ema ida.

Tuir Ricardo, osan ne’ebe traballador sira hetan ajuda tebes sira iha sira nia nesidade familia nian. Barak liu sira uza hodi haruka sira nia oan ba eskola no selu tutan sira nia alin sira ne’ebe oras ne’e kontinua hela estudu iha nivel sekundaria no universidade.

Alende atividade faan produtu iha merkadu, Ricky mos halo atividade seluk ne’ebe ajuda tulun fali vendedor sira iha Baucau tamba bainhira ba Dili Ricky sosa fila fali produtu sira ne’ebe mak menus iha Baucau hodi faan tutan ba vendedor sira iha Baucau laran. No produtu hirak ne’e dala barak halo kordena ho toos nain sira husi Maubisse hodi foti produtu husi sira no kontinua fo fali ba vendedor sira iha Baucau.

Buat hotu ne’ebe Ricardo kria oras ne’e la ses husi nia esforsu no serbisu makas ne’ebe durante tinan sanulu nia prepara bainhira sai hanesan traballador ne’ebe dala barak tenke serbisu haluha oras serbisu haluha familia no tenke dook husi familia hodi bele atingi mehi ne’ebe mak Ricky rasik hakarak.

“Wainhira hira hau sei serbisu iha Korea, buat ne’ebe hau hanoin primeiru maka oinsa prepara hau nia asset hanesan osan, kareta, uma no rai, buat hirak ne’e iha ona hau desidi fila ona mai Timor hodi investe.”

Ricky haktuir prosesu sira ne’ebé mak nia tenki pasa atu bele ba serbisu iha Korea do Sul. “Antes hau hetan oportunidade ida ne’e inisiu hahu uluk ho Kursu lian Korea nian hahu iha tinan 2007 to’o 2008. Hafoin remata, hau hatama aplikasaun ba iha SEFOPE hodi aplika ba serbisu iha Korea do Sul.”

Hein besik tinan ida naran la sai no Ricardo desidi hodi kontinua estudu iha Universidade Timor Lorosa’e (UNTL) foti kursu konaba komersiu turismu.

“Hau estuda iha UNTL durante semester tolu deit atu ba haat hau nia naran taka sai iha SEFOPE no lori tempu naruk hodi desidi atu kontinua eskola ka ba servisu. Ho ida ne’e hau desidi ba serbisu tamba hau mai ho hanoin ida katak eskola hau bele kontinua iha bainhira deit,” Ricardo esplika.

Buat importante ne’ebe Ricky sente orgullu bainhira sai hanesan traballador iha Korea maka ajuda familia liu husi haruka alin sira ba eskola iha Dili no Indonesia, no haforsa inan aman hodi hadia uma no apoiu iha asuntu sira seluk.

Oan husi inan Esperansa Maria da Silva Gusmão no aman Nicolao Marques ne’e hateten moris hanesan vida agrikultor ne’e buat ida ne’ebe furak liu ona tamba ida ita ajuda hasae ema nia nutrisaun, ajuda ekonomia munisipiu nian no buat ida mak kria serbisu ba ema seluk.

Ricardo Gusmão Marques hateten kata tamba merkadu ne’ebe sei eskala kiik iha Timor, ne’e fasil los tamba importante iha produtu ne’ebe naton, hatene halo planu diak ba produsaun sira no kria rede ho loza sira hafasil hodi asesu ba merkadu. Tamba merkadu ne’e luan tebes importante mak ita lao hodi buka, hahu iha produtu no merkadu mos ejisti.

Mehi ne’ebe oras ne’e Ricardo prepara hela no hahu ona serbisu maka buka hela dalan oinsa hahu prepara an hodi kompete iha merkadu ne’ebe ho nia eskala boot hanesan lori produtu Timor nian asesu iha estrangeiru.

“Hau ba hasoru ona Embaixador Korea iha Timor-Leste hodi hahu deskuti konaba planu ne’e no ami hetan input ida diak tebes katak iha dalan ne’ebe bele ajuda hodi lori produtu ba iha Korea. Sira husi parte embaixada hateten importante liu mak presija iha labaratoriu standar ida hodi bele iha sertifikasaun ne’ebe bele livre hetan asesu ba nasaun sira hanesan Korea,” Ricardo informa.

Wainhira Ricardo observa Joven barak ne’ebe oras ne’e kontinua halao viagen hodi ba serbisu iha Australia, Korea, Europeia no fatin seluk, nia husu atu bainhira serbisu hahu prepara kapital atu nune fila mai bele kontinua investe ho ideia negosiu kiik ruma hodi hamutuk kontribui fila-fali ba rai Doben Timor-Leste.

@Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor Leste

@Sekretaria Estadu Juventude no Desportu

 

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus (0 )