Domin Fo Moris, Hahalok Soe Bebe Ne’e Traisaun Ba Moris

Foto Jornalista Luis Pailofo, Dili 10 Maiu 2022

Opini News. Sapnewstl, Dili – Timor hanesan país ida joven liu iha mundu ho nia populasaun maioria joven, ukun an durante tinan 20 ona, hafoin manan tiha liberdade, maibe, infelizmente Foinsa’e Individu Balun lakon nia moralidade no responsabilidade resulta ema soe bebe arbiru liu ona limanulu bazeia ba dadus Fundasaun Alola  2015-2020 kazu soe bebe hamutuk 49, konta ho tinan 2021-2022 sa’e ona ba limanulu resin.

Timor-Leste nu’udar Nasaun ne’ebe idéntiku ho Religiaun Katólika 95% kompara ho nasaun seluk iha Ásia no Europa iha Mundu. ita mos iha religiaun Islamismu, Budismu, Adventista no seluk tan mak mai ho Doutrina Nai Maromak nian mak Liafuan Domin husi Maromak.Domin mai husi lian Gregu,fahe ba parte tolu: Domin Eros, Domin Agape no Domin Pilla.

Domin Eros katak Domin ne’ebe ema hadomi tamba materialismu,konsumerismu no gostu ho objetivu oinsa atu hetan oan. Domin Agape mak domin ne’ebe mai husi nai maromak,hadomi malu ho domin nai maromak nian no hadomi ho fuan ho neon no laran tomak.

Domin Pilla mak domin ne’ebe mosu entre familia uma laran,belun no kolegas,parentes no vizinhu sira.nune’e nu’udar maromak hateten “Adora nai maromak mesak ida deit, hadomi nai maromak liu sasan hotu-hotu, no hadomi ema seluk hanesan ita an rasik” tamba domin ita bele moris, se laiha domin ita labele moris.

Entaun liga ba Protesaun Especial ba Labarik no Direitu Moris Labarik sira nian iha Rai Timor. Hakerek nain hakarak hateten, bazeia Konvensaun Rezolusaun Asembleia Geral númeru 44/25 iha loron 20 fulan Novembru tinan 1989 iha artigu 1 define katak labarik mak ema ne’ebe ho idade 18 mai kraik inklui bebe ne’ebe sei iha inan nia knotak laran.

Protesaun Espesial ba Labarik mak Papel Obrigatóriu ida mai husi aman eh inan, fen eh laen, namuradu eh namorada ba bebe sira desde husi inan nia knotak bainhira gravidez katak  tenke kuida, vasina no preteje sira,tan bebe ne’e iha la’os milagre, maibe mai husi asaun domin ida ne’ebe mak ita hala’o ona, bebe mosu tamba domin.

Tuir Biblia iha Korintus 13 hateten, “Domin ne’e sakrifisiu, laran diak, paciénsia, tahan buat hotu, lori todan hotu no simu buat hotu mak nia hetan” signifika domin labele abortu, labele oho, labele trai, labele destroi, labele soe ba lixeiru no labele hamate kosok oan ne’ebe ita atu ko’us. bainhira ita halo ida ne’e ita sala, sala boot, sala mortal susar atu hetan perdaun husi maromak, matebian no ema seluk.

Nune’e, podia sasoro sei manas, keta obriga han uluk no mota boot sei tun keta koko atu hakur lalais, se lae lori ita ba terus naruk no mate laiha historia. ita haree katak akontese ona dala barak iha fatin barak iha ita nia nasaun kona ba abortu labarik,violasaun sexual hasoru labarik,sakrifika labarik sira ba faan hodi halo servisu ema boot nian no lakon edukasaun iha nia moris ba futuru liliu hahalok soe bebe foin liu ba akontese tan iha Aitarak-Laran.

Maluk lenin sira ne’ebe hakerek nain respeitu, Maske Iha artigu 18 Constituisaun RDTL deskreve katak labarik sira iha direitu ba protesaun especial husi familia, komunidade no estadu labele husik deit, laiha diskriminasaun,violénsia, opresaun,abuzu sexsual no explorasaun, atu iha kazamentu no laiha kazamentu protesaun hanesan ba sira hotu, maibe na realidade ita sei nafatin viola, ita hotu preokupa no trizte ho realidade moruk ida ne’e.

Belun leitores sira, Direitu Moris labarik sira nian katak buat ne’ebe belit metin ho sira ida-idak desde husi inan nia knotak laran to’o mai iha mundu,katak sira tenke moris mai ho dignidade, ema hotu tenke respeitu proteje sira tuir lei haruka.

Tamba iha Nai Maromak nia ukun fuan 5 hateten : keta oho,keta halo aat no haterus ema katak labele oho ema iha evagellu são Markos.10:19 mos koalia.

Iha Deklarasaun Universal Direitus Humanus ONU iha artigu 3 kona ba direitu ba Moris katak ema hotu-hotu iha direitu ba direitu moris, ba liberdade no seguranca ba nia an rasik

Iha Konstituisaun RDTL Artigu 29  mos kona ba direitu ba moris katak labele viola ema ida nia vida no estadu rekuñese no garante direitu ba moris ema hotu nian.

Iha Konvensaun Direitu Labarik nian iha artigu 6 alinie 1, katak labarik hotu-hotu iha direitu inerente ba moris no alinie 2 hateten katak estadu fo garante ba labarik nia sobrevivénsia no desenvolvimentu. maibe saida mak akontese ita nia,  maske lei iha ona maibe implementasaun sei fraku no presiza ita nia kontribuisaun atu hadia, basá ita Timor nia kultura no lisan katak oho ema ne’e lulik/sagradu no proibidu/bandu atu ema labele halo ida ne’e.

Maun alin sira, Se uluk povu ne’e tanis tamba funu, tansa sei iha tan tanis tanba oho Bebe, normalmente nu’u humanu bele sala, bele sala, bele halo buat hotu maibe keta haluha liafuan tanba sa iha ita nia moris. tanba sá tenke oho no tamba sá tenke abortu?Timor Povu kiik presiza ema atu moris hodi kontinua hatutan mehi no desenvolve ita nia rain no povu nia moris ba futuru.

Amu Papa João Paulo II nia liafuan ida tatoli nune’e ”o pecador sim,traidor não”. katak nu’udar ema ita mos iha frakeza, sala bele sala maibe labele halo traisaun, negasaun no hakotu ema nia vida.

Trés Palavras Mágicas Amu Papa Francisco nian ba Mundu : “Please,Excuse me,Sorry and Thank you. Katak hanesan ema fiar na’in ita presiza utiliza liafuan favor, licensa, deskulpa no obrigadu ne’e iha ita nia moris. Halo buat ne’ebe diak no diak liu hodi hafolin ita nia moris, buat ne’ebe imi futu iha rai sei futu metin mos iha lalehan katak buat hotu ne’ebe ita halo iha mundu ne’e mak sei determina no sai sasukat ba ita nia moris iha maromak futar oin.

Avo Taur Matan Ruak atual Primeiru Ministru hateten “o amor apaga com o amor, não o amor apaga com o odio vingança” katak Domin selu domin la’os rai odiu selu domin. nehan selu ho nehan no matan selu ho matan katak buat ne’ebe ita halo ohin sei la lakon ba ita nia oan no beioan sira.

Maluk lenin sira, hakerek nain hakarak konklui ho respeitu no rekomendasaun balun haktuir iha kraik:

  • Tenke iha lei especial ba Protesaun Direitu Labarik, tamba maske ita iha ona lei konvensaun Nasionál Direitu Labarik (KNDL) no Rede Protesaun Ba Labarik (RPL) maibe sei iha nafatin diskriminasaun ba labarik.
  • Husu Politku na’in sira nafatin eduka juventude hotu ho Domin, em termus de politika, social, kultural no ekonomia.
  • Hakraik an husu ba Feto Ran sira tau ass imi nia digindade aas hanesan Ramelau no mane maluk sira respeitu feto no kuidade sira se ita hadomi sira nu’udar ita nia knosen sorin husi Adaun no Eva, dignidade ne’e karun ita la sosa ho osan.
  • Joven tenki hatene asume responsalidade ba aktus saida deit mak nia halo,labele tenta halai sees husi ita nia obrigasaun hanesan ema hodi fo espasu ba hahalok negativa sira liliu soe bebe, tanba soe bebe ne’e krime no tentativa omesidu.
  • Santa Maria Gorete, Mate Bele Mate, Maibe Monu Ba Sala Mak Lakohi, Saun Domingos Savio, Diak Liu Ha’u Mate, Duke Ha’u Moris Hodi Halo Sala”.

Maromak fo bensa ba leitor sira hotu, bem dito, até Próxima.

Hakerek Na’in : Sergio Delekuar

Editor : Absalão da Costa Lopes

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus (0 )