Fokupers, ACbit & Hivos Realiza Semináriu, Refleta Ba Pasadu Hodi Prepara Ba Futuru

Imajen Diskursu Diretora Fokupers Timor Leste Maria Fatima Pereira Guterres 

Dili – Organigasaun Naun Governamental Fokupers, ACbit no Hivos servisu hamutuk realiza semináriu ho tema “refleta ba pasadu, prepara ba futuru”, programa ne’e finansia husi Uniaun Europeia(EU) hodi promove inkluzaun sosial no dezenvolvimentu ekonomia ba feto sobrevivente no vitima husi violensia

Tuir Embaixador Uniaun Europeia ba Timor-leste hateten Uniaun Europeia halo parseiru ho Fokupers, Acbit ho Hivos hodi apoiu feto sobrevivente no vitima violensia bazeia ba jeneru iha Timor-leste

“Iha abertura ba eventu ida ne’e, Uniaun Europeia rekonese katak feto sobrevivente no vitima sira husi violensia bazeia ba jeneru presiza tulun oioin no ami apoiu sira hodi fasilita no kura reintegrasaun ba ekonomia no sosiál”, Dehan Embaixador Uniaun Europeia ba Timor-Leste Marc Fiedrich ba jornalista iha salaun de saun Jose katedral, Quarta-feira( 26/10/22).

Embaixador Uniaun europeia ba Timor Leste Marc Fiedrich

Embaixador ne’e esklarese katak nafatin apoiu parseiru sira iha Timor-leste atu reforsa feto sobrevivente hodi dezenvove igualdade iha Timor-leste

“Tanba ne’e Reforsa Hamutuk importante tebes ba feto sira, ohin loron ami selebra susesu sira husi asaun ida ne’e, nomós ita hatene katak viajen ida ne’e sei la’o hela, no Uniaun Europeia kontinua ho kompromisiu hodi apoia parseiru sira iha Timor-Leste ida ho igualdade liu tan hodi la husik ema ida iha kotuk”. Nia informa

Iha Fatin hanesan Diretora Ezekutivu Acbit (Assosiasaun Chega Ba Ita) Maria Manuela Leong Pereira salienta Acbit nu’udar organigasaun naun governamental ne’ebe ho objetivu promove valor prinsipiu sira no foka liu ba advokasia ba vitima nia direitu

“Siklone iha Abril 2021 sai hanesan dezafiu ida, ami presiza hapara implementasaun projetu ne’e ba tempu balun tanba ami nia pessoal no sobrevivente sira mos iha tempu hanesan sai vítima no afetadu husi inundasaun no rai-monu Maibe, ami apoia malu no servisu hamutuk to’o projetu ne’e remata, ACbit nu’udar organizasaun naun-governamental ida ne’ebé ho objetivu atu promove valor no prinsipiu sira ne’ebe apoia servisu CAVR nian hanesan direitu umanu, justisa no rekonsiliasaun ne’ebe  Estabelese iha 2010 iha Dili Timor-Leste, ACbit foka ba advokasia ba vítima nia direitu” Diretora ne’e haktuir

Diretora Ezekutivu Acbit (Assosiasaun Chega Ba Ita) Maria Manuela Leong Pereira

Aliende ne’e mos Diretora Ezekutivu Fokupers Maria Fatima Pereira Guterres hateten sira iha esperansa katak ba oin Ministériu no instituisaun governu nafatin apoiu no aloka orsamentu ba feto sobrevivente sira

 “Ita bele to’o ohin loron tanba apoiu husi instituisaun governu barak, lider komunitáriu sira, organizasaun sosiedade sivil no emprezariu sira, ami hein katak apoiu ne’e sei kontinua la’o liu husi projetu reforsa hamutuk, ami iha esperansa boot katak ministériu  no instituisaun governu sira seluk sei kria planu servisu espesifiku no alokasaun orsamentál hodi apoia feto sobrevivente no vitima violensia sira tuir kompromisu sira ne’ebé hakerek ona iha Rezolusaun Parlamentu No. 12/10, NAP-GBV 2022-2032.”Nia dehan

Nia akresenta tan katak projetu Reforsa Hamutuk ne’e implementa ona no suporta feto sobrevivente hamutuk 1.269 liu husi emprezariu mikro sira atu nune’e feto sobrevivente sira bele fornese edukasaun ba nia oan sira

“Iha ninia implementasaun durante fulan 33 nia laran, projetu ne’e suporta ona sobrevivente feto Timor-oan hamutuk 1.269 no emprezariu mikro sira liu husi treinamentu, bazar, no eventu hari’i rede sira, projetu ne’e mos suporta sentru halimar no aprendizajen 4 iha Dili, grupu halimar 1 iha Liquica, no fo treinamentu ba pontu fokal sira hodi fasilita, estabelese atividade halimar no aprendizajen iha munisipiu 5 hodi apoia feto Timor oan sira, liu-liu feto sobrevivente sira, hodi fornese edukasaun sedu ba sira-nia oan. Hateten nia

Entrenatu, eventu ne’e loke mos filmajen, seminariu no bazar hodi selebra konkluzaun husi Projetu Reforsa hamutuk, projetu ida ne’ebé finansia husi Uniaun Europeia  iha fulan Fevereiru 2020, kontribuisaun ho montante orsamentu USD 550,000 (EUR 500,000) hodi promove inkluzauan sosial no dezenvolvimentu ekonomia ba feto sobrevivente no vitima violensia husi Munisipiu Ainaro, Baucau, Dili, Ermera, Liquica, Manufahi no Oecusse.

Jornalista: Antonio Tilman & Juvita Sarmento

Editor     : Ekipa Editorial

Share This

COMMENTS

Wordpress (0)
Disqus ( )