Husi Beijing to’o Guangxi ! Jornalista Timoroan Aprende Teknolojia, Mídia no Dezenvolvimentu Xina

Imajem : Jornalista timoroan 24 hamutuk ho Adjuntu Diretor China International Communications Group (CICG) iha Beijing, 04/07/2026. Foto : KO

SAPNewsTL, China: Jornalista timoroan na’in 24 sente gratidaun no agradese tanba konsege tuir programa interkambiu ne’ebe organiza husi China International Communications Group (CICG) kona ba kapasitasaun no estudu vizita durante loron ruanulu (20) iha nasaun Xina ho susesu.

Xefe ekipa Augusto Sarmento hateten, “Programa ida-ne’e halibur ami iha períodu badak maibé sianifikativu husi 16 Jullu to’o 4 Agostu 2026. Durante loron 20. ka totál oras 480. ami hamutuk hodi aprende, fahe esperiénsia sira, no harii amizade ne’ebé metin”. Dehan xefe ekipa Augosto Sarmento liu husi nia diskursu iha enseramentu programa interkámbiu iha Xina, 04/08/2026.

Augusto agradese no apresia ba nasaun CICG nia konvite hodi desloka jornalista nain-24 hodi tuir programa interkámbiu, nia konsidera ne’e sai evidensia klaru katak kooperasaun entre Timor-Leste no Xina laos deit politika iha surat-tahan maibe implementasaun real entre setor sira liu-liu iha area mídia nian.

Adjuntu Diretór China International Communications Group, Institute Of Internationa Studies and Advanced Training Li Hengtiar hateten, sira sei kontinua aprofunda programa interkámbiu no kooperasaun ho mídia Timor-Leste.

“Programa ida-ne’e nia rohan la’ós too iha ne’e maibé pontu hahú foun ida, ami hein atu kontinua aprofunda interkámbiu no kooperasaun ho ami-nia maluk mídia sira hosi Timor-Leste, hodi serbisu hamutuk hodi konta istória diak kona-ba amizade Xina-Timor-Leste no kooperasaur Xina-ASEAN”.

“Kontribui ami-nia forsa nu’udar profisionál mídia nian hodi harii komunidade Xina-Timor-Leste ne’ebé besik liután ho futuru ne’ebé fahe malu no ajuda Timor-Leste atu integra liután iha dezenvolvimentu rejionál”. Dehan Adjuntu Diretór CICG Li Hengtiar liu husi nia diskursu iha enseramentu iha salaun Zinguang Building, Beijing Ziyu Hotel.

Adjuntu Diretór CICG fiar metin katak amizade no matenek ne’ebé jornalista sira hetan ona iha viajen ba Xina sei sai forsa maka’as ida ne’ebé dudu relasaun Xina-Timor-Leste ba nivel ida neebé aas liu.

Liu-husi programa interkámbiu ne’e jornalista sira konsege aprende kona-ba dezenvolvimentu China, kooperasaun China-ASEAN, Belt and Road Initiative, modernizasaun China no sistema komunikasaun internasionál hosi mídia prinsipál China.

Programa ida ne’e hanesan oportunidade osan-mean ida ne’ebé jornalista sira hetan hodi aprende direitamente husi profesionais mídia sira iha Xina Liu-husi Instituisaun sira hanesan CCTV+ no Guangxi Media ne’ebé fahe ona koñesimentu no estabelese ona liasaun sira.

Laos deit aprende maibe tun direita hodi hala’o vizita ba instituisaun mídia no sentru inovasaun atu haree diretamente oinsá China uza teknolojia moderna iha setor komunikasaun.

Jornalista sira hala’o mós vizita ba Muzeum of the Communits Party of China hodi no muzeum kapital iha Beijing hodi haree direita Xina prezerva artistika sira ne’ebe konserva iha muzeum husi kada dekade, oinsa sira-nia istoria sai nasaun dezenvolvidu ho nia pasajen istoriku sira inklui vizita moos fatin Cental Gifts and Artifacts Center iha Beijing

Esperensia hirak ne’e laos too deit iha sidade Beijing maibe kontinua ba sidade Guangxi ne’ebe liga direita entre Xina-ASEAN. Jornalista timoroan sira hetan oportunidade atu halao vizita hodi observa direitamente no sente rasik oinsa utilizasaun Intelijénsia Artifisiál (AI) iha área saúde, agrikultura no komunikasaun digital.

Iha era modernizasaun ho teknolojia avansadu ne’ebe iha, Xina nafatin tane aas kultura ne’ebe iha, jornalista sira sente rasik no haree diretamente Xina ne’ebé nafatin hariku sira-nia tradisaun kultural sira husi grupu etniku Dong no arte pronkadu Dong nian ne’ebé sei nafatin eziste iha era modernizasaun.

Liu-husi vizita hirak ne’e jornalista timoroan sira mós haree direita hodi aprende kona-ba dezenvolvimentu rurál, konservasaun ambientál, integrasaun kultural, turizmu no inovasaun industrial.

Sarmento hatutan, iha pasadu koñese de’it Xina liuhosi televizaun, filme sira, no mídia sosiál. Maibé, bainhira to’o iha Pekin rekunhese katak Xina maka nasaun ida ne’ebé luan ho sivilizasaun no dezenvolvimentu ne’ebé estraordináriu.

Iha loron dahuluk programa nian, “ami simu livru “Xi Jinping: Governasaun Xina nian” (Edisaun Dalima). Pesoalmente, ha’u hetan hanoin katak iha pasadu Xina iha figura boot sira hanesan Sun Tzu, mestre ida iha estratéjia militár”. Iha era ohin loron, Xina iha Prezidente Xi Jinping, líder ida ho hanoin dezenvolvimentu vizionáriu ne’ebé lori nasaun ne’e ba oin no halo nia sai avansadu tebes iha setór barak.

“Ami mós hanoin hikas enkontru importante sira iha tinan 2023 no 2024 entre Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão no Prezidente José Ramos-Horta ho Prezidente Xi Jinping, ne’ebé hametin relasaun diplomátika sira entre nasaun rua iha setór oioin”.

“Husi livru no ami nia esperiénsia direta sira iha programa ida-ne’e nia laran, ami komprende katak sistema mídia no informasaun iha Xina iha ninia karakterístika rasik ne’ebé distintu, ne’ebé labele sukat ho fasil tuir padraun osidentál sira”.

“Ami nia vizita sira ba muzeu sira, inklui muzeu istóriku sira no Muzeu Partidu Komunista nian, permite ami atu haree Xina nia viajen naruk—husi tempu antigu, liuhosi períodu susar, funu, no kiak, to’o sai nasaun modernu ne’ebé ohin loron”.

Vizita timoroan ba Nanning, Guangxi—koñesidu hanesan sentru ida ne’ebé liga Xina no ASEAN—hanesan mós esperiénsia estraordináriu ida. Jornalista sente no asiste avansu teknolojia nian, liuliu intelijénsia artifisiál (IA), iha área sira hanesan kuidadu saúde, agrikultura, no sistema portuáriu sira.

Imajem ” Xefe Delegasaun Ba China, Augusto Sarmento

Viajen ho komboiu ho velosidade aas hosi Nanning ba Liuzhou maka esperiénsia úniku ida ne’ebé hatudu progresu transporte modernu. Maibé, hamutuk ho avansu teknolójiku.

“Ami mós esperiénsia tradisaun kulturál sira ne’ebé riku, hanesan sira hosi grupu étniku Dong no arte brokadu Dong nian. Ida-ne’e fó hanoin mai ami katak maski iha dezenvolvimentu teknolójiku no industriál ne’ebé lalais, kultura sai nafatin parte esensiál ida hosi ema nia moris no tenke prezerva ba jerasaun sira iha futuru”.

Durante programa ida ne’e, jornalista sira sente no iha oportunidade atu aprende direitamente husi profesionais mídia sira iha Xina. Instituisaun sira hanesan CCTV+ no Guangxi Media fahe ona koñesimentu no estabelese ona ligasaun sira.

“Ita hein katak ida ne’e sei lori impaktu pozitivu sira iha futuru, hametin kooperasaun entre jornalista no instituisaun mídia nasaun rua nian”.

“Husi tema sira ne’ebé ami esplora—teknolojia, ekonomia, no edukasaun—ami identifika oportunidade ekonómika boot oioin ne’ebé Timor-Leste bele esplora, inklui Komérsiu Livre Xina-ASEAN, Feira Komérsiu, Expo Xina-ASEAN iha Nanning, Feira Kanton, no Expo Importasaun Internasionál Xina (CIIE) iha Xangai”. Nia sublinha

Augusto fo sasin, “Atividade ikus iha Liuzhou—aprende oinsá atu tesi no husik impresaun klean ida ba ami. Prosesu atu kesi agulha ida presiza pasiénsia, presizaun, no kuidadu. Ida-ne’e reflete jornalizmu rasik, iha ne’ebé ezatidaun, dedikasaun, no responsabilidade maka esensiál atu produz informasaun ho kualidade”.

“Ami mai iha Xina hanesan kopu mamuk sira, no iha tempu badak ida-ne’e nia laran, CICG ajuda ona atu enxe sira to’o rohan ho koñesimentu, esperiénsia, no inspirasaun”.

Antigu jornalista ne’e mós fo agradese governu Timor-Leste liu hosi Sekretáriu Estadu Komunikasaun no Governu Repúblika Populár Xina tanba bele apoia no oferese ooortunidade ba jornalista sira.

“Ami jornalista na’in 24 husi Timor-Leste, hato’o ami nia agradesimentu kle’an ba CICG, Governu Repúblika Populár Xina, Governu Timor-Leste, no Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Sr. Expedito Loro Dias Ximenes, ba sira-nia apoiu no orientasaun hodi halo programa ida-ne’e sai susesu”.

TAGS
Share This

COMMENTS